Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 30.11.2017.

110 obljetnica Gradske knjižnice u Zagrebu i Tjedan otvorenih vrata
Održava se
04.-09.12.2017.

U povodu 110. obljetnice zagrebačke Gradske knjižnice u Zagrebu, organiziran je Tjedan otvorenih vrata (od 4. do 9. prosinca 2017.) koji započinje u ponedjeljak, 4. prosinca u 12 sati svečanim otvaranjem izložbe Ex libris Emilij Laszowski iz Zbirke Rara te predavanjem Milovana Petkovića Gradska knjižnica i Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“ od 1907. do 1938. godine.

Središnja svečanost održat će se na sam Dan Knjižnica grada Zagreba i osnutak Gradske knjižnice, u četvrtak 7. prosinca 2017. u Hrvatskom narodnom kazalištu. To će ujedno biti proslava osnivanja još dviju važnih kulturnih institucija u gradu Zagrebu, Muzeja grada Zagreba i Državnog arhiva u Zagrebu.

U Tjednu otvorenih vrata bit će predstavljene sve aktivnosti, rad i usluge Gradske knjižnice i njezinih pojedinih odjela kroz zanimljive programe poput Signa(ture), Spoja naslijepo s knjigom, prezentacije virtualne stvarnosti uz HTC Vive, Knjigolandije, tribina Književni petak i Eppur si muove, koncerta Monike Leskovar i mnogih drugih događanja.

Vremeplovom u 1907.

Gradska knjižnica u Zagrebu osnova je 1907. godine, zajedno s još dvije značajne ustanove, Historijskim arhivom Zagreba i Muzejem grada Zagreba. Knjižnica je osvana kao Knjižnica kraljevskog i slobodnog grada Zagreba, na prijedlog Družbe "Braće hrvatskog zmaja" koja je ponudila gradu da će preuzeti besplatno uređenje i upravljanje bibliotekom. Sve tri ustanove u to su vrijeme bile smještene u Kamenitim vratima.

Knjižnica kraljevskog i slobodnog grada Zagreba osnovana je kao slobodna, javna, moderna biblioteka, osnovana i uredjena za sve slojeve pučanstva grada Zagreba. Po osnutku je dobila i svoja Pravila koja su aktualna i danas. Za oko nam je zapela odredba koja je danas izgubila na aktualnosti, ali ponešto govori o vremenu u kojem je Knjižnica nastala: "Zabranjeno je u čitaonici pljuvati na tlo, glasno govoriti, smetati čitače, pušiti i po knjigama šarati. Čitači dužni su pristojno se ponašati i paziti da se knjige neoštete ili možda čak ne odnesu." Pročitajte ostala Pravila knjižnice iz 1907. godine.

O zbirci Rara:

Zbirka Rara je počela nastajati 1907. godine, kada je osnovana Gradska knjižnica - počeo ju je stvarati jedan od utemeljitelja knjižnice i njezin višegodišnji ravnatelj Emil Laszowski. Stoga najveći broj knjiga u Zbirci sadrži ex libris Emila Laszowskog ili njegov potpis. Najstarija knjiga u Zbirci, ujedno i jedina inkunabula, jest "Biblia sacra veteris et novi testamenti ab antiquitaten memorabilis", Venetiis, 1487. U Zbirci se nalaze i vrlo vrijedna izdanja iz hrvatske i europske kulturne povijesti, kao što su Lucićeva "Robinja" iz 1638., više glagoljskih misala tiskanih u Rimu u 17. i 18. stoljeću, Belostenčev "Gazophylacium" iz 1740., "Parabolarum" Erazma Rotterdamskog iz 1516. godine... Od rukopisa, najvredniji su: glagoljski fragment iz Vrbnika (1505-1507.), Šenoin rukopis "Kletve" iz 1881. i rukopisi pjesama Dragutina Domjanića.

Kao i za osnivanje Gradske knjižnice, i za osnivanje zbirke Rara, kako se tada zbirka zvala, zaslužni su dr. Velimir Deželić i Emilij Laszowski, istaknuti članovi Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja. Velimir Deželić je bio prvi ravnatelj Gradske knjižnice, a Emilij Laszowski dugogodišnji ravnatelj – od 1908. do 1935. Emilij Laszowski najzaslužniji je za nabavu najvećeg broja knjiga i rukopisa – danas u zbirci ima 3900 starih knjiga i 470 rukopisa. Knjige u zbirci tiskane su u razdoblju od 15. do sredine 19. stoljeća – godina 1850. granična je godina za staru knjigu.

Knjižnica danas, inicijativa: Nova Gradska knjižnica u Zagrebu

Gradska uprava je u različitim vremenima predviđala trajno rješenje smještaja središnje zagrebačke knjižnice, međutim to se nikad nije dogodilo. Knjižnica je prvo bila smještena na 2. katu Kamenitih vrata, zatim u Novinarskom domu i danas na Starčevićevom trgu i već godinama djeluje u neprimjerenim uvjetima. Kako se nalazi u neadekvatnom prostoru, Knjižnica ne može pružiti punu uslugu svojim korisnicima, kao ni primjereno predstaviti i zaštititi svoju vrijednu građu.

Kampanja za odabir najprimjerenije lokacije za novu zgradu Gradske knjižnice započela je prosincu 2010. godine. Akcijom naziva SF knjižnica – za danas i za sutra! nastoji se osvijestiti potreba za novom, suvremenom i većom knjižnicom koja će nuditi nove usluge, po uzoru na druge suvremeno opremljene knjižnice svjetskih metropola. Prelistate publikaciju SF knjižnica za danas i za sutra i podržite inicijativu Nove Gradske knjižnice u Zagrebu.
 

– SF knjiznica za danas i za sutra –

Program Tjedna otvorenih vrata:

Knjižnice grada Zagreba u ovoj godini obilježile su nekoliko velikih obljetnica: 90 godina Knjižnice Božidara Adžije, 70 godina Knjižnice Tina Ujevića, 70 godina Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića i 55 godina Glazbenog odjela Gradske knjižnice.

Više o programu: KGZ

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –