Fiktiv kombinira pametan dizajn, vrhunsku tehnologiju i napredno razmišljanje

Nakon skoro punih deset godina tijekom kojih se portal Moderna vremena Info (kao treća inkarnacija na tragu Modernih vremena Online iz 1998. godine) tek neznatno mijenjao i nadograđivao, ovih smo dana napokon objavili ne samo redizajniranu već i tehnološki potpuno obnovljenu web stranicu Modernih vremena koju je oblikovala i razvila ekipa studija Fiktiv.

Odabir Fiktiva za realizaciju ovog nama izuzetno važnog koraka u daljnjem razvoju Modernih vremena zapravo i nije imao alternativu, s Fiktivom smo povezani od naših prvih “digitalnih dana” Modernih vremena Online, tada pionirskog projekta u prezentaciji hrvatske knjige na webu za koji smo zajednički zaslužili brojne nagrade i priznanja, pa su Moderna vremena početkom 2000.-ih bila najnagrađivaniji web projekt u Hrvatskoj, i ne samo u sferi kulture.  

U međuvremenu nam je bilo zadovoljstvo promatrati kako se Fiktiv razvija u uspješnu tvrtku koja, kako kažu za sebe, “kombinira pametan dizajn, vrhunsku tehnologiju i cutting-edge razmišljanje”. Posebno nam je drago da je suradnja Modernih vremena i Fiktiva kroz sve ove godine tj. od samih početaka imala i prijateljsku, a ne samo poslovnu dimenziju.

Stoga smo željeli da promovirajući nova Moderna vremena našim posjetiteljima predstavimo i one bez čije pomoći i znanja ne bi bilo moguće sve naše i ne uvijek tako jednostavne ideje i zamisli pretočiti (a nerijetko i nadograditi) u “nule i jedinice”.

O tome kako se Fiktiv razvijao i što sve radi danas razgovaramo s kreativnim direktorom Andrejem Filetinom i direktorom tehnologije Markom Vukovićem.

Povod ovom razgovoru je lansiranje naše nove web stranice. Jesmo li, odnosno jesu li Moderna vremena sada zaista moderna?

Fiktiv: Moderna vremena su pionirski projekt na domaćem webu na kojem surađujemo od početka. Biti predvodnik znači biti moderan. U tom smislu, za nas su Moderna vremena uvijek s pravom nosila taj epitet. Redizajnom i tehnološkim unapređenjem portala, najvažniji element Modernih vremena, njegov sadržaj, dobio je okvir prilagođen vremenu.

Promišljajući kako pristupiti izradi nove generacije Modernih vremena, željeli smo s jedne strane stvoriti moćan, modularan magazinski sustav za urednike, a s druge strane jednostavno i čitko okruženje za čitatelje, fokusirano na sadržaj, ali zadržavajući onaj neki specifični topli šarm Modernih vremena koji se provlači kroz sve njegove inkarnacije. Uklapajući set autorskih ilustracija u samu gradivnu strukturu stranica, nostalgično smo prizvali prvo izdanje iz 1998. i mini-izložbe koje su se na njemu priređivale.

S tehnološke strane, ovo je prva generacija Modernih vremena koja je potpuno responzivna, odnosno prilagođena čitanju na različitim uređajima, različitih veličina ekrana. Zanimljivo je i da je organizacija sadržaja radikalno prerađena tako da više zapravo niti nema klasično kategorizirane navigacije već su svi sadržaji povezani tematski, ključnim riječima, što omogućuje generiranje vlastitih, personaliziranih magazina, kako urednicima tako i korisnicima.

Trebalo je u obzir uzeti i deset godina naslijeđa (sada već predzadnje inkarnacije) Modernih vremena i preraditi stare baze i softver u sustav koji će biti brz, efikasan i prilagodljiv. To je bio veliki izazov a zadatak je trebalo odraditi pažljivo. O rezultatima neka sude čitatelji.

Čime se Fiktiv zapravo bavi?

Fiktiv se bavi razvojem brendova i digitalnih proizvoda. Stavljamo veliki naglasak na iskustvo korisnika/kupca/posjetitelja/krajnjeg korisnika, strateški promišljamo projekte na kojima radimo i sve što isporučimo rezultat je timskog rada. Imamo dva komplementarna odjela: onaj za dizajn, razvoj i implementaciju interaktivnih sustava (jednostavnih i kompleksnih web stranica, web platformi, mobilnih aplikacija i sl.) te onog za grafički dizajn i razvoj brandova.

U praksi to znači da većinu vremena radimo na cjelovitim rješenjima koja prate projekte od prvih koraka, dakle od planiranja i određivanja komunikacijske strategije, preko kreiranja vizualnog identiteta i njegovih primjena pa sve do programiranja. Važno nam je u kući imati tim koji može odgovoriti na širok spektar zadataka te smatramo kako je to i naša posebnost. Fokusirani smo na stvaranje komunikacijskih rješenja primjerenih publici kojoj su namijenjena.

Moderna vremena, 1998.

Danas se s ponosom prisjećamo prve online verzije Modernih vremena, projekta koji ste za nas napravili 1998. godine. Moderna vremena Online su bila jedna od prvih tada još malobrojnih online knjižara (i uopće web trgovina) u Hrvatskoj, čak i među prvim regionalnim online dućanima. Postoji li još neki projekti s kojima ste isto tako među prvima otvarali nove putove Hrvatskoj, odnosno radite li takve projekte i danas?

Budući da smo se veoma rano počeli baviti webom i općenito interaktivnim medijima, sudjelovali smo na više projekata koji su bili pionirski. Tu bi trebalo istaknuti interaktivne radove te nastupe na Venecijanskom bijenalu s fantastičnim arhitektima Penezić & Rogina. Nagradu smo dobili i za prvu generaciju portala Culturenet, još iz vremena dok je to bio zajednički projekt Otvorenog društva i Ministarstva kulture.

Pored rada za kupce, u Fiktivu njegujemo i rad na vlastitim projektima. Primjerice, prošle godine objavili smo Zigmondo.com, alat koji se oslanja na strojno učenje i lingvističke metode za traženje asocijacija u tekstovima. Zigmondo je izvor asocijacija koje su veoma korisne kreativcima u stvaralačkom procesu.

Također, upravo smo objavili novu inačicu mobilne aplikacije Loccie. Radi se o sustavu navigacije koji nije baziran na kartama već na principu igre toplo-hladno i namijenjen je prvenstveno za opušteno snalaženje i istraživanje novih prostora. Idealan je za primjenu u turizmu a njegova nova generacija spremna je za upotrebu i na pametnim satovima!

Nedavno ste redizajnirali web stranice Hrvatskog audiovizualnog centra i sustav prijave Zaklade Kultura nova koja u Hrvatskoj financira nezavisnu kulturu. Možete li nam reći nešto više o tim projektima?

Web stranicu HAVC-a, kao centralne institucije za domaće audiovizualno stvaralaštvo, zamislili smo kao spoj tri ključne uloge te kuće. Za sva tijela državne uprave važno je da na jasan i transparentan način iskomuniciraju sve što se tiče njihovog poslovanja. Stoga smo segment predstavljanja HAVC-a realizirali slijedeći ideju o čistoj, preglednoj, podatcima ilustriranoj stranici. Na to se nadovezuje segment posvećen promociji hrvatskog filma i prikazivačkih sustava. To je bitan element weba kroz koji se stranica obraća široj javnosti, filmofilima i publici.

Kroz katalog filmova, detaljne informacije, fotografije i video klipove predstavlja se bogatstvo domaće produkcije koje je izravna posljedica aktivnosti HAVC-a. Ta sekcija bogato je opremljena multimedijom i informacijama te je zamišljena kao mjesto na kojem možete doslovno zaroniti u domaću produkciju. Kao treći segment nametnula se potreba za boljim informiranjem struke i javnosti. HAVC se pozicionirao kao centralno mjesto na koje svi dolaze po novosti, pozive na suradnju, prilike za financiranje i sl. te smo treći segment njihove web stranice izgradili oslanjajući se na ideju informativnih portala.

U konačnici, web stranica HAVC-a je spoj tri uloge i tri segmenta koji se međusobno razlikuju ali istovremeno i nadopunjuju u jednu cjelinu. Povratne informacije koje smo dobili od struke, publike ali i naručitelja su vrlo pozitivne. Moramo reći kako smo i mi zadovoljni rezultatom. Naravno, kao i u svaki projekt te veličine, trebalo bi uložiti dodatno vrijeme u optimizaciju, nadogradnju i općenito u njegov razvoj. Vidimo puno prostora za napredak i daljnji rad na tom projektu te mu se veselimo.

Zaklada Kultura nova je iznimno moderna organizacija gdje relativno malen tim Zaklade surađuje s velikim brojem korisnika sredstava. Od osnutka su uložili značajan trud u sistematizaciju tog procesa te su nas angažirali na izradi aplikacije za praćenje natječaja. Radi se o detaljno razrađenom sustavu koji slijedi natječajni proces od početka do kraja: od raspisivanja natječaja, preko prijave, selekcijskog procesa sve do izvještavanja. Digitalizacija im je omogućila automatizaciju mnogih koraka te olakšala komunikaciju s korisnicima. Naravno, velika prednost je i mogućnost naprednog izvještavanja o korisnicima, projektima i sredstvima.

Ono što je značajno za ovaj projekt jest da je on rađen planski te u nekoliko koraka kroz duži vremenski period. To nam je omogućilo agilni razvoj projekta i njegovu prilagodbu. Također, planski rad na sustavu dozvolio nam je potrebno vrijeme da u njega ugradimo neke poprilično cool stvari, i to iz tehnološkog aspekta kao i iz aspekta korištenja aplikacije. Imamo puno iskustva u radu na velikim online projektima u kulturi ali moramo reći kako je suradnja s Zakladom Kultura nova primjer dobre prakse iz kojeg bi se dalo mnogo toga naučiti.

Maskote The Garden Festivala

Koje projekte Fiktiva biste izdvojili kao najbitnije? Koji vam je najdraži komentar na vaš rad?

Jako nam je važan bio rad na stvaranju branda ShoeBeDo za koji smo od samog početka kreirali sve aspekte komunikacija (kampanje, vizuale, interijere, web, pa čak i dizajn obuće…) uključujući i prvi online shop. Osim velikog iskustva, donijela nam je i direktno zadovoljstvo – naime, poseban je osjećaj kad možeš vidjeti da ljudi kupuju i nose nešto što si sam stvorio.

Zadnjih deset godina pratimo i sve što The Garden radi od njihovog dolaska u Hrvatsku, od kluba The Garden Zadar do danas kultnog The Garden Festivala. Imali smo priliku direktno oblikovati brand koji je transformirao cijelu festivalsku scenu na Jadranu i to na prilično neortodoksan način.

Jako su nam dragi svi projekti nastali u suradnji s Penezićem i Roginom, od eksperimentalnih interaktivnih izložaka, preko cjelovitog uređenja Blok bara do monografije Tko se boji vuka još u digitalnoj eri? koja je uspjela spojiti zahtjevan sadržaj s dizajnom, “iznutra”. Sa svima njima smo se oduvijek odlično razumjeli, a to je ključan preduvjet za dobar rezultat.

Što se tiče komentara, teško je biti objektivan. Nagrade Art Directors Club New York, UK Sign Design Society, Nagrada zagrebačkog salona i druge su profesionalno važne, a lijepo je i dobiti potvrdu struke. Subjektivni komentari su oni koji su puno topliji i zabavniji. Nedavno smo imali simpatičnu epizodu s tehničarem na jednoj konferenciji gdje smo prezentirali suradnju s The Garden Festivalom, koji nam je prišao nakon prezentacije i komentirao kako jedna od ptica, maskota festivala, o kojima smo govorili predstavlja upravo njega. Rekao nam je da kod kuće ima tu pticu preko cijelog zida i da nije imao pojma da ju je osmislio netko iz Hrvatske. Ovo nije prvi puta da se tako nešto dogodilo i ta razina identifikacije s nečime što smo napravili laska.

Prije neki dan nam se javio direktor festivala direktno iz tattoo shopa u Berlinu – upravo je na sebe preslikavao naš poster!

Vizualni identitet Blok bara

Osim u Zagrebu, imate ured i u Los Angelesu. Kako je raditi u američkom okruženju s obzirom na kulturne razlike? Ima li ih?

Rad s Amerikom je poticajan. Zadaci koji nam pristižu su zanimljivi i zahtjevni. Veliki plus je visoka razina profesionalnosti na koju nailazimo, ljudi se jednostavno drže dogovora i planova. Kulturološke razlike nisu vidljive na prvu loptu, ali itekako postoje. Većina nas s obje strane bare smo gledali Buffy ubojicu vampira u nekom periodu svog života i zbog toga barem mislimo da dijelimo puno toga zajedničkog u smislu kulturnog naslijeđa. Također, ljudi u Hrvatskoj uglavnom dosta dobro barataju engleskim jezikom tako da su naši kupci često ugodno iznenađeni što nema jezične barijere. Engleski je postao skoro-pa službeni jezik u Fiktivu.

No ipak, treba reći da se kulturne razlike ipak mogu osjetiti. Od načina komunikacije preko svakodnevnih detalja pa do doživljaja kvalitetnog dizajna. Okruženje u kojem živi prosječni Amerikanac se dosta razlikuje od našeg domaćeg konteksta. Zbog toga se trudimo što više naučiti te razumjeti ljude i tvrtke s kojima surađujemo. To se najbolje može postići periodičnim boravkom u Americi, praksi s kojom smo ove godine započeli i namjeravamo ju proširiti. 

U Modernim vremenima uvijek smo se bavili knjigama pa se zadržimo malo pri kraju ovog razgovora i na knjizi, kao kreativnom proizvodu ne samo u smislu tekstualnog sadržaja… koliko je po Vašem mišljenju dizajn važan za knjige i zašto?

Knjiga je sama po sebi savršen dizajnerski objekt – forma joj je neodvojiva od sadržaja. Knjiga objedinjuje ugodnu ergonomiju (otvorena, zatvorena, u krilu ili na stolu, na prirodnom ili umjetnom svjetlu), intuitivno iskustvo korištenja (listanje stranica, bilježenje gdje sam stao, koliko sam pročitao), taktilnost (i miris papira!), proširivost (za bilješke trebam samo olovku), prenamjenjivost (može pridržati klimav stol)…

Unutar tih fascinantno smišljenih okvira podešavanjem formata, proporcije, ritma, tipografije, vrste papira i uveza, grafičkih detalja i dizajna naslovnice može se ostvariti upravo ona kombinacija od njih bezbroj koja će savršeno odgovarati sadržaju knjige. Zato je pažljiv pristup dizajnu pojedine knjige jako važan – uspješan ishod može stvoriti cjelovito i neponovljivo iskustvo čitanja, a neuspješan napraviti barijeru između čitatelja i pisca te upropastiti i najbolji tekst.

Što vas inspirira i koja je najbolja knjiga koju ste u zadnje vrijeme pročitali?

Marko: Privatno me zanimaju planine i alpinizam tako da inspiraciju uglavnom pronalazim u štivima koja zadiru u te sfere. Ima nekoliko dirljivih (auto)biografija koje, na dosta pankerski način, govore o životima penjača i alpinista. Uglavnom, dalo bi se to sažeti kao žanr Ivice Kičmanovića na amfetaminima. Primjerice, Put, Nejca Zaplotnika koju je izdao zagrebački Libricon je definitivno knjiga kojoj se često vraćam. Od recentnih izdanja, prije svega Alpinistu trebaju brda, nedavno stradalog penjača iz Kustošije, Krešimira Milasa u izdanju HPS-a i HPD Željezničar.

Andrej: Vjerojatno previše čitam za svoje dobro, a situacija se pogoršava s vremenom. U zadnje vrijeme zanimljiva mi je bila priča obitelji Wittgenstein, zabavni Warholovi dnevnici, a svakodnevno se čujem i sa starim Markom Aurelijem preko njegovih bilješki Samome sebi. Kad nabasam na neposredno, direktno, iskreno – bilo u knjizi, u slici, trenutku, čovjeku – takvi pronalasci me najviše inspiriraju.