Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Matko Vladanović • 12.01.2011.

Kurt Vonnegut : Kolijevka za macu

Bilo kome zainteresiranom za književnu teoriju, akademika Milivoja Solara nije potrebno posebno predstavljati. Premda na leđima nosi dobre 74 godine, taj doajen hrvatske komparatistike još uvijek je aktivan u hrvatskoj intelektualnoj i akademskoj zajednici. Jedan od novijih projekata koji nosi njegovo ime je i izdavački pothvat nastao suradnjom EPH i izdavačke kuće Novi Liber.

Riječ je o SF-biblioteci koje je Solar glavni urednik i unutar koje su do sad izašle tri knjige - Vonnegutova - "Kolijevka za macu", "Potopljeni svijet" J.G. Ballarda, i "Svemirski trgovci" Frederika Pohla i Cyrila M. Kornblutha. Sva su tri naslova već dugi niz godina dostupna u legendarnoj SF biblioteci 'Kentaur', no kako su naslovi iz iste uglavnom nenabavljivi u modernim knjižarama (osuđeni ste na aukcije, antikvarijate i sajmove starih knjiga), hrvatsko će izdanje zasigurno privući i pokoje oko kojemu je 'Kentaur' potpuna nepoznanica.

O prijevodu same knjige ne mogu na žalost ništa reći, jer mi prilikom pisanja ovoga teksta nisu bili dostupni ni trideset godina star srpski prijevod, ni engleski original. Neke stare zamjerke koje su se doticale naslova ('cat's cradle' jest 'kolijevka za macu' ali je ujedno i naziv igre s konopcem koja u hrvatskom jeziku nosi drugačije ime) još uvijek se mogu uputiti, a može se reći i pokoja kritička opaska o adaptaciji kreolskog jezika kojim se Vonnegut obilato koristi u knjizi, no detaljnije opaske bi trebao dati netko tko je u jezičnu problematiku upućeniji od mene.

Sva su tri romana žanrovski klasici, napisani prije gotovo pola stoljeća, te sva tri nadilaze žanr u onom smislu u kojem se žanr promatra kao jeftina literatura pisana za mase. Pola stoljeća nakon njihova nastanka, fantastične teme, nositeljice romanâ, razumijevamo kao elementarni dio svakodnevnice u kojoj živimo. Spekulativna fikcija iz prošlosti u novom se kontekstu čita kao realističko-modernistički roman o sadašnjosti.

Vonnegutova "Kolijevka za macu" izlazi 1963. godine te je valja promatrati u kontekstu vremena u kojem je nastala kao i u svjetlu akronijske spekulacije koja bi trebala biti obilježje dobrog SF-a. Vrijeme u kojem knjiga nastaje istovremeno je obilježeno velikim hladnoratovskim političkim događajima (podizanje Berlinskog zida 1961., Vijetnamski rat 1959., Kubanska kriza 1962.) i prodiranjem istočnjačke duhovnosti na Zapad (koja će kulminirati 1967. kad Beatlesi, nakon posjeta Indiji objavljuju, "Sgt. Peppera" koji će ostaviti ogroman trag na polju popularne kulture - samo godinu dana kasnije, veliki SF-autor Roger Zelazny, na valu fascinacije Indijom, objavit će epohalni roman "Lord of light").

Crpeći iz masovne histerije i atmosfere straha potaknute utrkom u naoružanju i potencirane sasvim realnom prijetnjom Trećeg svjetskog rata, Vonnegut je satkao roman koji je ujedno kritika tehno-znanstvene paradigme progresa i razvodnjene pseudo-duhovnosti kakva je, preko brojnih posrednika, na velika vrata stupila u američku kulturu.

Vodeći se marksističkom maksimom o religiji kao opijumu za narod, Vonnegut je u "Kolijevci" stvorio novu religiju koju je nazvao Bokononizam - autoironičnu, ciničnu i medijski svjesnu religiju čiji je tvorac (Bokonon ili Lionel Boyd Johnson) pohađao Londonsku školu za ekonomiju i politologiju. Religija je to, čiji su glavni sljedbenici stanovnici malog otočića San Lorenza (u kojem možemo, ali i ne moramo, vidjeti onodobnu Kubu), fikcionalne banana-republike na Karibima koji su spasili život Bokononu kada je ovaj doživio brodolom pred njihovom obalom.

Središnji spis ove religije jesu Knjige Bokononove, koje se neprestano nadopisuju od strane samog Bokonona. Riječ je o fragmentarnim zapisima koji parodiraju i iskrivljuju neke od klasičnih religijsko-političkih tekstova. Tako sedma knjiga Bokononova, naslovljena "Bokononova republika" s podnaslovom "Knjiga o utopijama", glasi: Ruka koja opskrbljuje ljekarne vlada svijetom. Pokrenimo svoju Republiku lancem ljekarna, lancem supermarketa, lancem plinskih komora i nacionalnim sportom. Poslije toga možemo napisati Ustav.

Koristeći takav diskurs kako bi označio apsurde vlastitog vremena, Vonnegut je uputio i kritiku klasičnom obrazovanju za koje se ispostavlja kako je nemoćno u sukobu sa zahtjevima novoga vremena. Bokononova religija, kao glavni nositelj ove kritike, nastaje u skladu sa strukturalnim principima nastanka svih religija. Kako bi postigao njeno širenje, Bokonon, u suradnji sa prijateljem, mora izmisliti kompleksnu obmanu koja uključuje mučeništvo, progonstvo, zabrane i laži, a sve to kako bi stanovnicima San Lorenza usadio otpor prema kapitalističkoj eksploataciji njihove zemlje.

Ujedno ismijavajući novu američku religioznost, kao i epistemološku vrijednost religijskih sustava, Vonnegut ovim činom opisuje rađanje sustava kontrole i moći kao i utopijski karakter revolucionarnih ideologija. Dvadeset godina kasnije sličan će pothvat poduzeti i Alejandro Jodorowski u "Tehnoočevima", kultnom stripu koji je pod maskom space-opere pripovijedao o funkcioniranju politike.

Vonnegut u ovoj knjizi sukobljava dva različita načela. Predstavnici jednog su hladnoratovski tehnokrati čija je retorika progresa u potpunosti lišena etike odgovornosti. Drugo načelo zastupaju bokononisti koji su samovoljno zatočeni u komplesknu mrežu samoobmana i iluzija pomoću kojih održavaju na životu kako sebe tako i svoju državu. Sukob je to čiji su protagonisti podjednako lišeni spoznaje o svijetu koji ih okružuje, a njegove posljedice u raznim formama pratimo i danas.

U tom se sukobu knjiga otkriva kao politička knjiga čija se središnja metafora o iluziji (bokononistički koncept fome, odgovara indijskom konceptu some, na Zapadu najpoznatijem preko Huxleyjeva djela "Vrli novi svijet") podjednako primjenjuje na obje sukobljene strane. SF-element, u ovom slučaju u obliku konačnog oružja imena 'led-9', u čitavom romanu je gotovo nevažan, stoga se ovaj roman, slijedeći klasične koncepte SF-a, u njega ne može niti svrstati.

No, na razini intelektualne spekulacije o prirodi vremena koja uključuje predviđanje posljedica nesputanog tehnološkog razvoja, Vonnegutova "Kolijevka" jedan je od najsjajnijih primjera novovalne poetike SF-a. Riječ je o knjizi koja svoj potencijal nije iscrpila u onih nekoliko godina od svog nastanka (što se uglavnom događa sa prosječnim žanrovskim uratcima), već nastavlja postavljati intrigantna pitanja i publici nekog drugog svijeta.

Svijeta koji je već zaboravio na Hladni rat, studentske revolucije šezdesetih i čitav kontekst u kojem je knjiga nastajala. Takva transgresija vremena obilježje je koje imaju samo dobre knjige.  

 

Kurt Vonnegut: "Kolijevka za macu"
Preveo Ivan Zorić

EPH / Novi Liber, 2010.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –