Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 25.03.2018.

Svjetski dan kazališta: Miroslav Krleža - fragmenti
Održava se
27.03.2018. u 18h

Povodom obilježavanja Svjetskog dana kazališta, u utorak 27. ožujka u 18 sati u Centru Miroslav Krleža u Zagrebu (Lovćenska 85a) održat će se program Miroslav Krleža - fragmenti.

U programu sudjeluju: Perica Martinović, Goran Grgić, Sara Renar, Nikša Marinović, Hrvojka Begović, Luka Bulović, Selma Mehić, Tonko Maroević, Irena Šekez Sestrić i Goran Matović, autor događanja.

Nakon čitanja međunarodne i/ili hrvatske poruke istaknutog redatelja i glumca Renea Medvešeka poznati umjetnici spajaju fragmente Krležinog polemičkog opusa i grade jedinstveni scenski događaj. Scenski kolaž "Krleža – fragmenti" građen je iz fragmenata sljedećih Krležinih djela: Banket u Blitvi, Na rubu pameti, Saloma, Deset krvavih godina, Dnevnik, Razgovori s Krležom Predraga Matvejevića

To je višeslojni polemički portret legendarnoga pisca koji je građen udjelom dokumentarnoga filma, tonskog zapisa Krležina glasa, glazbe i živog govora.

U okviru novog susreta s piscem i njegovim polemičkim opusom u Centru Miroslav Krleža predstavit će se kreativni tim Krležinog virtualnog centra te najaviti preliminarni program 7.  festivala Miroslav Krleža.

"U današnjem vremenu spasonosan je Krležin lucidni duh i intelektualni skepticizam. Polemičnost je osnovica Krležina odnosa prema svijetu. U svemu što je napisao Krleža je uvijek i neprestano demonstrirao polemički odnos. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođenog buntovnika. Tko ulazi u Krležino djelo, ulazi u djelo koje stalno sebe negira; ono je slika slobode.

Krleža se stalno razvijao u otporima prema postojećim literarnim strukturama ili diskursima, tražeći uvijek načina da se oslobodi bilo koje norme, a prije svega vlastite.

Krleža je naučio da je sloboda nedjeljiva i neograničena. Zadržao je sebi pravo da u literaturi nastavi svoju negaciju i da sa sugestivnom strašću stvara djela koja nisu ništa drugo nego trajni poziv na slobodu i ljudsko dostojanstvo. Dijalog o Krleži i s Krležom ono je što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću". - Goran Matović.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –