Tko je Marjana Gaponenko?
Jedan od najzanimljivijih naslova objavljenih u posljednje vrijeme u nizu "Na tragu klasika" Hrvatskog filološkog društva i Disputa svakako je roman "Tko je Martha?" ukrajinske spisateljice Marjane Gaponenko (prev. Romana Perečinec). Knjiga je izašla krajem prošle godine i odmah je privukla pozornost kritike i publike. Što zbog autorice, što zbog neobične priče.
Priča se, naime, vrti oko ukrajinskog ornitologa Luke Levadskog koji odlučuje posljednje dane života provesti u luksuznom hotelu u Beču, inače rodnom gradu svoje majke. Uživajući u skupim i nekoć nedostupnim stvarima stari profesor prisjeća se velikih povijesnih događaja koji su bitno odredili njegovu sudbinu ali i sudbinu naroda Srednje i Istočne Europe.
Dakako, ta sjećanja prožeta su tajnama i znakovitim podudarnostima, što me naposljetku ponukalo da autorici uputim nekoliko pitanja. Razgovarale smo na engleskom, jer smo i prije korespondirale na tom jeziku (ruski je iz poznatih razloga ispao iz igre), a ona mi je odgovorila na njemačkom. Odgovore je prevela Romana.
Irena Lukšić
O autorici:
Marjana Gaponenko ukrajinska je književnica rođena 1981. u Odesi, gdje je provela djetinjstvo i mladost. Na njemačkom piše od 1996. U Odesi studira germanistiku i počinje pisati pjesme. Njemačkoj publici postala je poznata 2000. godine kad je izašla njezina pjesnička zbirka Poput vitezova bez suza (Wie tränenlose Ritter). Objavila je još tri zbirke pjesama, a 2010. i prvi roman "Annuschka Blume". Za roman "Tko je Martha?" (Wer ist Martha?, 2012) godine 2013. dobila je uglednu nagradu Adelbert von Chamisso za autore koji pišu na njemačkom, a nisu njemačkog porijekla.
Tko je Martha?
Tko je Marjana Gaponenko? Recite nam nešto o sebi, o svom rodnom gradu Odesi, o djetinjstvu i početku književne karijere.
Marjana Gaponenko je žena s brojnim interesima, već niz godina sretno udana, koja rado čita i piše. Najviše voli raditi sa svojim ponijima na otvorenom i učiti ih cirkuskim trikovima. Rođena sam u Odesi na Crnom moru i taj me grad naravno obilježio. U Odesi sam provela uzbudljivo djetinjstvo u Sovjetskom Savezu koji se raspadao i već kao mala djevojčica došla sam u dodir s brojnim nacionalnostima – što se podrazumijevalo u prosperitetnom lučkom gradu duge povijesti. Od rane mladosti pišem na njemačkom i dugo je trajalo dok nisam pronašla vlastiti ton i mjesto u književnosti na njemačkom. Moji počeci vezani su uz liriku, no posljednjih godina sam se sve više udaljavala od lirike. Za liriku u mom životu jednostavno više nema mjesta.
Što vas je inspiriralo na pisanje romana Tko je Martha?
Jedan susret. Protagonista svog romana susrela sam u jednom hotelu. No nismo razgovarali. Ali pogled na starog usamljenog gospodina bio je dovoljan da izgradim priču.
Vaš junak Levadski rođen je 1914., iste godine kad je Martha – posljednja predstavnica vrste golub selac – umrla. Za njega, koji je ornitolog, ptica je možda metafora. Metafora slobode ili nešto drugo?
To se mijenja s vremenom, ako govorim za sebe. Trenutačno sve više vidim Marthu kao prvu ljubav Levadskog. Za mene metaforika moga romana sve više nestaje iza gorke ´stvarnosti´ ´življenog´ života. Ne mogu reći što Martha predstavlja Levadskom, pitajte ga sami.
Možete li pojasniti odluku Levadskog da se preseli u rodni grad svoje majke?
On odlazi u grad svoje majke, Beč, kako bi ondje priveo svoj život kraju i zatvorio krug. U Beču je kao dijete proveo sretne dane što želi ponoviti. Time stvara most između svog djetinjstva i starosti, a teret ispunjenog života pretvara u san. U luksuzu grand hotela u kojem odsjeda, to mu ne pada teško.
Majstorica ste stila. Recite nam nešto o svojoj poetici.
Smatram da je važno ostati što fleksibilnijom i otvorenijom, ne ograničiti se na jedan tematski krug ili duktus. Vlastiti ton smije se i treba mijenjati, on nije ništa drugo doli osjećaj za prikladno u novim okolnostima koje nekome diktiraju život i priču.
I za kraj ovog kratkog razgovora, ono klasično pitanje: na čemu sada radite?
Radim na prepričavanju njemačkih narodnih legendi, što me jako zabavlja.
Tko je Martha?
- Prijevod: Romana Perečinec
- Disput, Hrvatsko filološko društvo 11/2015.
- 224 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532602517
Roman o posljednjim danima smrtno bolesnog starca Luke Levadskog, ukrajinskog profesora zoologije, koje provodi promatrajući goste u hotelskom restoranu, prisluškujući njihove razgovore i naručujući ekskluzivna jela. Cijeli je život živio skromno, posvećen radu, u malom stanu prepunom knjiga, a jedini je luksuz upoznao prije osam godina kada je u Beču odsjeo u najskupljem hotelu. U Beču je razvio i svoju prvu veliku ljubav – ljubav prema glazbi.