Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 14.09.2017.

Tragom prijevoda : Ksenija Banović i Anda Bukvić Pažin
Održava se
18.09.2017. u 18h

Četvrta ovogodišnja tribina iz ciklusa Tragom prijevoda održat će se u ponedjeljak 18. rujna u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5).

Bit će predstavljeni naslovi "Propast" Vladimira Zareva, u prijevodu Ksenije Banović i "Uoči slavlja" Saše Stanišića i prijevodu Ande Bukvić Pažin.

Tribinu moderira Ana Badurina.
 

Vladimir Zarev, Propast, prijevod: Ksenija Banović, Edicije Božičević 2015.

Propast Zarev Vladimir

Vladimir Zarev jedan je od najistaknutijih suvremenih bugarskih prozaista, a njegov roman Propast prije svega je roman o tranziciji. Zarev nam u njemu pripovijeda priču o Martinu Sestrimskom, uspješnom piscu i članu kulturnoga miljea za vrijeme socijalizma koji nakon što je „izbila demokracija“ sve dublje uranja u opću propast društvenoga i privatnoga života, te o Bojanu Tilevu, bugarskom biznismenu, koji se nezakonito bogati iskorištavajući probleme nastale uvođenjem tržišne ekonomije. U oba slučaja, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da su i jedan i drugi osuđeni na propast, kao i sve što ih okružuje.

Ovo je roman koji govori o vremenu cinizma i moralnog sloma, bezdušnosti političke elite i prodaje institucija, nevidljive i vidljive erodirajuće vlasti novca i tajanstvenog „uma“ svjetskog novca. O vremenu kad tjelohranitelji i konobari osnivaju banke, a bivši policajci i političari iz starog režima smišljeno uništavaju državu, paraliziraju pravosudni sistem, dok prostitucija i šverc autima i cigaretama predstavljaju jedinu prosperitetnu branšu.

Poznato? Možda i jest, no snaga i magnetska privlačnost Propasti leže u jeziku kojim je roman napisan: njegov njemački prevoditelj Thomass Fram rekao je da je Zarev izvadio bugarski jezik iz čvrstog agregatnog stanja i učinio ga tekućim, lahorastim, prhutavim, skliskim. Prevoditeljica Ksenija Banović ispričat će nam kako se (vrlo vješto) uspjela održati na nogama na tom iznimno skliskom terenu.
 

Saša Stanišić, Uoči slavlja, prijevod: Anda Bukvić Pažin, Fraktura 2017.

Uoči slavlja Stanišić Saša

U mjestašcu Fürstenfeldeu smještenom u uspavanoj njemačkoj zabiti izloženoj polaganom propadanju, noć je uoči Anindana, svetkovine kojom ni sami mještani ne znaju što slave, no raduju se Anninu spaljivanju. I premda selo naizgled spava, neki njegovi stanovnici nisu sigurni je li im ova noć uoči slavlja zapravo posljednja. Bivši potpukovnik Njemačke nacionalne vojske, šumar i penzioner g. Schramm mora donijeti odluku: cigareta ili metak u glavu. Anna leži u tami, sama, okružena oronulom prošlošću svoje obitelji, i pita se što joj je dobro donijelo osamnaest godina provedenih na imanju Geherovih. Mladiću Johannu kod kuće postane neizdrživo, a kad dođe do crkve, začuje pucketanje iz tornja i naiđe na odbačeni zvonarski cilindar.

Noć je probudila uspavane duhove: na površinu izbijaju stare legende i sjećanja. Kroz njih će nas provesti galerija vješto iscizeliranih osebujnih likova koje autor opisuje s mnogo humora. Dodamo li tome da se kritika jednoglasno slaže da je Stanišić vrhunski stilist, spomenemo li neprestanu izmjenu različitih diskursa, jezik 16. i 17. stoljeća, rumunjske turističke vodiče, Malleus Maleficarum, jednog i pol neonacista, gumene bombone i raznovrsna njemačka lisnata tijesta, slikaricu daltonisticu te analizu ponašanja lisice i strukture jelenjih rogova spomenut ćemo samo sićušan dio muka na kojima se našla i s kojima se vrlo vješto snašla prevoditeljica Anda Bukvić Pažin radeći na ovom romanu.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –