U jesen 1986. godine na današnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića jedan je komunistički funkcionar upoznao tadašnjeg šefa hrvatske Udbe Josipa Perkovića s tadašnjim disidentom, hrvatskim nacionalistom Franjom Tuđmanom. Tako je počela jedna neobična tajna veza koja je snažno utjecala na njihovu sudbinu, ali i na sudbinu Hrvatske. Njihova je veza prolazila kroz različite faze, na početku je šef Udbe pomogao Tuđmanu da dobije putovnicu, što je Tuđmanu omogućilo da ode u Kanadu te ondje stvori emigrantsku bazu za svoje kasnije političko uspinjanje u Hrvatskoj. Nakon što je postao predsjednik i poveo zemlju putem tranzicije, taj bivši disident nije dopustio da se bivšem šefu Udbe u političkim previranjima išta dogodi, čak i nakon što su protiv njega pokrenute istrage jer je navodno sudjelovao u ubojstvima političkih emigranata. Tako je bilo sve do smrti predsjednika Tuđmana.

Knjiga "Tuđman i Perković" prati njihov odnos u vrlo širokom kontekstu političkih previranja, špijunskih operacija i zavjera, frakcijskih borbi u hrvatskoj vladajućoj stranci, te pravosudnih procesa koji su se o zločinima Udbe vodili i u Hrvatskoj i u Njemačkoj. U njoj se osim dvojice glavnih protagonista pojavljuju i brojni drugi, od visokih komunističkih funkcionara koji su naređivali ubojstva emigranata, ubojica koji su ta ubojstva hladnokrvno izvršavali, preko rukovodilaca Ine, sudionika velikih davnih afera, hrvatskih emigranata koji su došli na visoka mjesta u novoj hrvatskoj vlasti, do tajnih policajaca, špijuna, odvjetnika i novinara. Opisani su i razni događaji iz ove alternativne povijesti Hrvatske, te detaljno analiziran ključni događaj ove priče – ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. godine u njemačkom gradiću Wolfratshausenu.

Autorica je posebno pažljivo istražila jedan od ključnih dijelova biografije Josipa Perkovića, hrvatskog obavještajca, koji je bio jedan od važnijih ljudi UDBE u Hrvatskoj, a potom, nakon što je Hrvatska stekla nezavisnost, igrao važnu ulogu u formiranju hrvatskih obavještajnih struktura. Ona se bavi ponajviše razdobljem, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je došlo do tih velikih političkih promjena, ali i do promjena u životnim opredjeljenjima Josipa Perkovića. Posebno se bavi spomenutim odnosom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i Josipa Perkovića, te istražuje razne nepoznate detalje iz tog vremena, a bavi se i odnosom Perkovića i ministra obrane Gojka Šuška.

U svojem istraživanju autorica je razgovarala sa tridesetak sudionika tih događaja, pa i sa samim Perkovićem.
 
***

Orhidea Gaura Hodak rođena je 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90-ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno-političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke te i dalje redovito objavljuje u novinama članke unutrašnjopolitičke problematike.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.