I opet, kao i toliko puta u životu, Felícito se prisjetio riječi svog oca na samrtnoj postelji: "Nikad nikomu ne dopusti da te gazi, sine. Ovaj je savjet jedino što ćeš baštiniti." Poslušao ga je i nikad se nije dao gaziti. I sa svojih preko pola stoljeća na plećima već je bio prestar da bi mijenjao navike.

"Junak iz sjene" prati usporedne priče dvojice junaka: Felícita Yanaquéa, pedantnog i milodušnog malog poduzetnika iz Piure suočenog s ucjenom, te Ismaela Carrere, uspješnog poslovnog čovjeka, vlasnika osiguravajuće tvrtke iz Lime, koji svojoj dvojici sinova, lijenčinama što mu priželjkuju smrt, smišlja neočekivanu osvetu. Obojica su na svoj način samozatajni buntovnici koji nastoje preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom. Dok Ismael prkosi svim ustaljenim pravilima svoga staleža, Felícito ostaje vjeran elementarnim načelima i suprotstavlja se ucjeni. Oni nisu utjelovljenje pravednika, no uspijevaju se uzdići iznad uskogrudnosti vlastitog okruženja kako bi živjeli u skladu sa svojim idealima i snovima.

Na stranicama romana ponovno nailazimo na stare znance: narednika Litumu, don Rigoberta, doñu Lucreciju i Fonchita, ovaj put smještene u Peru u gospodarskom procvatu. Knjiga odiše humorom, odlikuje se i elementima melodrame, a Piura i Lima u njoj nisu samo fizički prostor, nego kraljevstva mašte nastanjena junacima velikog pisca Marija Vargasa Llose.

Mario Vargas Llosa rođen je 1936. godine u gradu Arequipa u Peruu. Djetinjstvo provodi u Boliviji i Peruu, gdje završava formalno obrazovanje Filozofski i Pravni fakultet. Ne nailazi na potporu obitelji u svome profesionalnome, pa ni u privatnom izboru, te je prisiljen obavljati niz poslova da bi sebi i obitelji omogućio preživljavanje. Godine 1959. odlazi u Španjolsku na doktorat na Komplutsko sveučilište u Madridu, a nakon stjecanja titule doktora znanosti nastanjuje se u Parizu. Počinje objavljivati priče, a 1964. vraća se u Peru, razvodi od prve supruge i odlazi na terensko etnografsko istraživanje u prašumu, gdje prikuplja građu o Amazoni i amazonskim narodima.

Njegov opsežan opus obuhvaća dvadesetak romana (npr. Grad i psi, 1963.; Zelena kuća, 1966.; Razgovor u katedrali, 1969.; Pripovjedač priča, 1987.; Pohvala pomajci, 1988.; Lituma u Andama, 1993.; Don Rigobertove bilježnice, 1997.; Jarčevo slavlje, 2000.; Raj iza drugog ugla, 2003.), brojna esejistička (npr. García Márquez: povijest deicida, 1971.; Između Sartrea i Camusa, 1981.) i autobiografska djela, pripovijesti i priče (Izazov, 1957.; Poglavari, 1959.), drame (Bijeg Inke, 1952.).

Romanopisac i esejist, jedan je od najznamenitijih pripadnika hispanoameričkog booma. Dobitnik je mnogih književnih priznanja među kojima se ističu nagrade Príncipe de Asturias (1986.), Miguel de Cervantes (1994.) te PEN/Nabokov (2002.). Nobelovu nagradu za književnost primio je 2010. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.