Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Joop van der Horst

Propast standardnoga jezika : Mijena u jezičnoj kulturi Zapadne Europe

  • Nakladnik: Srednja Europa
  • Prijevod: Radovan Lučić
  • 06/2016.
  • 258 str., meki uvez s klapnama
  • ISBN 9789537963422
  • Cijena: 155.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Pritužbe o tome kako mnogi suvremenici ne poznaju dovoljno vlastiti jezik i loše vladaju pravopisom, opadanje kulture čitanja i općenito pad razine obrazovanosti, kao i široko rasprostranjeno korištenje engleskih riječi, danas su uobičajene pojave diljem Europe i svijeta. Čak i oni koji se ne žale na te stvari, uviđaju da u jeziku i oko jezika dolazi do upravo nevjerojatnih promjena: danas čitamo i pišemo drukčije nego prije deset ili dvadeset godina. Što se to događa?

Nizozemski lingvist Joop van der Horst te događaje vidi kao promjenu jezične kulture, koja se ne odvija samo u Nizozemskoj, nego u svim zapadnim zemljama. Naše ideje o jeziku, pravopisu, rječnicima, gramatici i obrazovanju pojavile su se u renesansi. Ono što trenutno doživljavamo jest kraj renesansne jezične kulture te početak korjenito drukčijeg pristupa jeziku. U ovoj knjizi autor nam ne nudi samo provokativne argumente, već i iznimno živu i slojevitu povijest pisane, tiskane i govorene riječi koja se razvija od vremena renesanse.

Ova je knjiga pisana vrlo pristupačnim stilom, a ujedno je stručno opremljena relevantnim citatima, primjerima i bibliografskim podacima. Nezaobilazno je štivo za svakoga tko se bavi jezikom, za svakoga tko radi s jezikom i voli jezik, ali i za sve one koji su na bilo koji način fascinirani zbivanjima na polju jezika i jezične kulture.

 

**

Očekujem da će se dobar dio stare renesansne jezične kulture još dugo održati. Ono što je tijekom petsto godina potpuno proželo sve što se može zamisliti, ne može nestati u nekoliko desetljeća. Načini razmišljanja, običaji, instrumenti i ustanove obično zadugo nadžive svoju duhovnu pozadinu. A i posljedice petstogodišnje jezične rascjepkanosti još će se dugo osjećati. Ljudi ne razmišljaju u desetljećima, nego u stoljećima.

S druge strane, pojavilo se štošta novoga, ali stvarna promjena još je u punom zamahu. Tiskana je knjiga, na primjer, dobila konkurenciju, ali unatoč tomu i dalje je premoćno prisutna; naš obrazovni sustav još je itekako renesansan; pristup čitanju i pisanju se mijenja, ali sudeći po svemu, čini se da smo puno bliži početku nego kraju promjene.

Sve u svemu, pokrenule su se temeljne promjene, ali one po mom mišljenju još ni u kojem slučaju nisu uspostavile novu ravnotežu. Kako će se jezična kultura renesanse gasiti (a kao što je rečeno, to traje jako dugo) i kako će novi odnos prema jeziku donositi nova shvaćanja, običaje, instrumente i ustanove, susretat ćemo još čitave nizove promjena. Ni vi ni ja im nećemo dočekati kraj.

Usto se može i očekivati da će nova jezična kultura imati manje europski, a više svjetski karakter. Renesansa je bila europska pojava. Istina je da je u tolikoj mjeri utjecala na ostatak svijeta da je i nova jezična kultura izrazito europski obilježena, ali ima i drugih elemenata, kao što je npr. utjecaj drugih velikih kultura.

Konkretnije gledajući, očekujem da će se naš pravopis znatno promijeniti. Današnji europski pravopisi napravljeni su za čitatelje i to iz perspektive jedinstvenog i ukorijenjenog pravopisa koji je bio neupitan. Ni jedno ni drugo sada više nije tako neupitno. Pojavom digitalne obrade teksta jedinstvenost je prestala biti prijeko potrebna (računalo samo predlaže i traži inačice), a naše novo čitanje i novo pisanje imaju drukčije zahtjeve. Novi pravopisi morat će se tome prilagoditi.

Nadalje očekujem alternative za tradicionalne rječnike. I jednojezične i dvojezične rječnike, pri daljnjoj konsolidaciji kontinuuma, čekaju teška vremena. Oni potječu iz razdoblja rascjepkanosti kojoj su sami prilično pripomogli. Kako se ograde oko (standardnih) jezika urušavaju, tako će se temeljno mijenjati i odnos prema riječima. Rječnici koji su trenutačno dostupni na internetu ne zahtijevaju više abecednu pretragu, ali još su uvijek strukturirani na tradicionalan način. Odabir natuknica je, naime, izrazito "jednojezičan", a kod dvojezičnih se rječnika nakon unosa riječi na jeziku A dobiva istovrijednica na jeziku B. Mislim da će se pojaviti (digitalni) alati koji če moči obrađivati velike količine riječi iz jezičnih kontinuuma. Ne znam kako, ali ne bi me čudilo da se o tome već uvelike razmišlja.

Budućnost jezikoslovlja čini mi se vrlo neizvjesna. U svojem razvoju i primjeni proteklih stoljeća ono je bilo tako usko povezano s renesansnim shvaćanjima o jeziku da se postavlja pitanje hoće li zadržati svoje mjesto u postrenesansnoj jezičnoj kulturi. Nisam jedini koji izražava tu sumnju. Jiirgen Trabant prije nekoliko je godina govorio o "kraju jezikoslovlja", i to na osnovu postavki sukladnih mojima. No uz vrlo opravdanu bilješku da će jezik kao važan i tipičan dio čovjeka uvijek na neki način biti predmet znanstvenih istraživanja. Ali takva se istraživanja mogu provoditi iz biološke, psihološke, neurološke ili bilo koje druge znanstvene grane. Moja sumnja odnosi se na jezikoslovlje kao posebnu disciplinu. Kako bilo da bilo, bit če to posve drukčija vrsta jezikoslovlja.

Može se očekivati i pojava novih književnih vrsta. Kao što je tiskana knjiga odigrala važnu ulogu pri širenju romana, tako če naš novi način čitanja i pisanja bez sumnje utjecati na nove forme. U dvadesetom stoljeću čula su se predviđanja o "propasti romana". Ne znam što je od svega toga doista relevantno, ali rasprava bi se mogla smatrati i znakom sumnje u daljnje postojanje žanra koji je tako usko povezan s čitalačkom kulturom renesanse. Možda će se roman uspjeti održati. Ali zacijelo će se pojaviti i nove književne vrste (ili če oživjeti neke stare) koje neće biti toliko specifične, kako u potrošnji, tako i u proizvodnji: prije če biti riječ o skupnom autorstvu, a književni će proizvodi zasigurno biti orijentirani na javno, kolektivno konzumiranje. A govoreni će jezik pritom svakako imati velikog udjela. Moguće je da se u suvremenom kazalištu, rap glazbi i u interaktivnim digitalnim tekstovima već pojavljuju prvi znakovi.

Također mi se čini vrlo vjerojatnim da će se naš obrazovni sustav znatno promijeniti. Ali ne bih znao reći kako. Zna se da je naša predodžba škole kao javne zgrade, državno financirane, s posebnim razredima i skupinama učenika iste dobi koje poučava jedan nastavnik ili nastavnica pet dana tjedno, u tom obliku nastala u razdoblju renesanse. Postoje prethodnice u srednjovjekovnim dječjim školama i sveučilištima, ali naša slika škole je izrazito renesansna. A ta škola nije vječna. Obrazovanje se može smatrati općeljudskim dostignućem, ali način na koji je strukturirano povezan je s određenim razdobljem i određenom kulturom.

Možda je najteže od svega pretpostaviti situaciju u kojoj će se velikim dijelom dokinuti jezična rascjepkanost. Kakav će biti život bez standardnoga jezika? Što će biti naš jezik u fazi u kojoj je potpuno lišen svih ograda? Ne želim se baviti jezičnom znanstvenom fantastikom; ne vjerujem da će cijeli svijet ikada govoriti istim jezikom, to mi se čak čini potpuno nemogućim. Već se sada na primjeru engleskog može primijetiti da to ne funkcionira. Strah od jezične monokulture, koliko god razumljiv, počiva na staroj ideji o standardnom jeziku koja više nije učinkovita. Budućnost će se pokazati drukčijom nego što se misli. Nesumnjivo će postojati jezični elementi u širokoj internacionalnoj uporabi, u početku poglavito temeljeni na engleskom, ali pitanje je koliko će još dugo Sjedinjene Američke Države voditi glavnu riječ.

Usto će regionalno postojati i nastajati bezbroj inačica, dijalekata i hibridnih jezika, čija će uporaba geografski varirati od jednog sela do čitavog kontinenta. Na sve će njih utjecati veći međunarodni jezici, ali i obrnuto će isto tako oni neprestano utjecati na veće međunarodne jezike pa će, poput engleskog u dvadesetom stoljeću, svaki sljedeći "svjetski jezik" biti stalno podložan lokalnim varijacijama. Jedinstveni svjetski jezik nikad neće biti moguće ostvariti.

Smatram da su sva ova očekivanja temeljena na razvojnim smjernicama koje su upravo u tijeku. Sve imalo specifičnije držim ravnim gatanju. Koliko god ovo što sam iznio zvučalo logično (barem se nadam), postoje i mnogi nepouzdani čimbenici. A staklenu kuglu nemam.

Joop van der Horst

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –