Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Jerzy Giedroyc

Autobiografija na sve četiri

  • Nakladnik: Disput
  • Prijevod: Adrian Cvitanović
  • 11/2016.
  • 272 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789532602715
  • Cijena: 120.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Jerzy Giedroyc (Minsk, 1906 – Maisons-Laffitte, 2000), utemeljitelj i spiritus movens Književnog instituta u Parizu i glavni urednik – Pan Redaktor, kako su ga zvali – njegova najvažnijeg proizvoda, časopisa Kultura, nezaobilazna je činjenica u svakom iole ozbiljnijem razgovoru o poljskoj inteligenciji, politici i kulturi druge polovice XX. stoljeća. Naime njegov mjesečnik Kultura nametnuo se kao centar poljske političke i društvene misli u dijaspori, ali i u komunističkoj Poljskoj, gdje se ilegalno raspačavao. Kultura je objavljivala i priloge najznačajnijih europskih intelektualaca XX. stoljeća, a u njezinoj biblioteci izdano je više od 600 knjiga.


Giedroyc je, kako je jednom sam priznao, život posvetio knjigama, privatnog nije ni imao. Premda je bio izuzetno načitan, širokog kruga interesa i zanimanja, nije mnogo objavljivao; osim prepiske s istaknutim intelektualcima (Miłoszem, Gombrowiczem...) ispod njegova je pera izašla jedino "Autobiografija na sve četiri" (Autobiografia na cztery ręce, 1994), knjiga sjećanja i uspomena na razdoblja, događaje i ljude. U njoj Redaktor niže sjećanja koja započinju odrastanjem i školovanjem u međuratnoj Poljskoj, tijekom kojega počinje javno djelovati, a nastavljaju se političkim angažmanom kao uposlenika različitih ministarstava te urednika utjecajnog časopisa Bunt Młodych, gdje je izbrusio zanat i upoznao mnoge intelektualce s kojima će kasnije raditi (upravo je Giedroyc ishodio Gombrowiczu kartu za putovanje brodom nakon kojeg će završiti u emigraciji), ali se i zavaditi, te stekao reputaciju koja će ga pratiti čitav život.

U drugom poglavlju knjige, koje se odnosi na Drugi svjetski rat, Giedroyc niže sjećanja na rad u veleposlanstvu u Bukureštu, gdje je pomagao brojnim poljskim izbjeglicama, te na vojevanja na brojnim ratištima uz velikog generala Andersa.

U trećem i najzanimljivijem poglavlju, posvećenom radu Književnog instituta, Redaktor izlaže brojne pojedinosti s kojima se skupa s drugim osnivačima i suradnicima Instituta susretao prilikom njegova osnivanja 1947. u Parizu i tijekom višedesetljetnog djelovanja u kojem su se književnost i politika, dvije naizgled oprečne djelatnosti, u Giedroycu utjelovile u jednu koja je od Kulture i Književnog instituta stvorila trajan kulturni spomenik.

Kao što je Czesław Miłosz pripomenuo u prikazu knjige, Giedroyca se može ne voljeti, može se biti s njime u zavadi, može ga se čak i mrziti, ali jednostavno ga se ne može zaobići i ne priznati mu zasluge ne samo za poljsko društvo.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –