"Atanor" je roman za čije se dubinsko čitanje ključ nalazi u periodnom sustavu elemenata položenom u središte ljudskoga postojanja. Likovi su metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene su im svojstvima elemenata koje predstavljaju.

Radnja romana opisuje trenutak u kojemu je glavni lik Vatroslav Pero Horvat (vodik – špijun) doznao za nestanak Sunčice Davorke Završnik (helij  – kemičarka znanstvenica). To dvoje junaka kozmički su povezani od postanka svijeta jer, kako doznajemo, helij je element nastao mutacijom vodika, prvog i kozmički najstarijeg elementa u periodnom sustavu elemenata. Takvim povezanostima zbog kojih smo jedni drugima kozmički i duhovni srodnici ne mogu umaknuti niti ostali likovi ovoga romana. Time je periodni sustav elemenata književna mapa, no ujedno i krvna slika kozmosa kroz koju se čita uloga svakog lika-elementa, a uzbudljiv zaplet "Atanora" pred čitatelje postavlja novu knjigu igračku koju je moguće čitati u svim smjerovima.

Atanorsko pripovijedanje pruža drevna (al)kemičarska znanja o kozmosu i privlačnostima koje struje među nama. Ujedno, roman je to koji daje uvide u doba globalnih komunikacija,  sveprisutnoga nadzora i špijunaže. Kao i u stvarnome životu, brisanjem postojećih granica podižu se neke nove granice, a Jasna Horvat imenuje ih i potiče nas na promišljanja o njima.

Naslov romana povezan je s enigmom ljudskoga tijela i rijetkih spoznaja. Kozmička peć (atanor) istodobno označava životvornu toplinu, težnju za stvaranjem plemenitih djela, ali i gibanja koja izgrađuju zbilju. Riječ je to kojom su alkemičari označavali peć za pripremanje eliksira besmrtnosti, oznakom je ljudskoga tijela te je time i pojednostavnjena slika kozmosa.

"Atanor" je posljednji u nizu oulipovskih romana Jasne Horvat i još jedna knjiga igračka otvorena mnogim raznovrsnim načinima čitanja. "Atanor" je i pametan roman jer su u njega ugrađeni QR kodovi, a čitatelji se njime koriste uz pomoć pametnih telefona.

Također, Atanor dograđuje poruku koju grade naslovi romana Jasne Horvat započeti slovom A:  "Az"– Ja, koji slova poznajem,  "Auron"– stvaram ljepotu, "Alikvot"– predajući je vama, "Atanor" – jedinstvenim kozmičkim pećima. Time autorica izgovara i poziv svojim čitateljima na vlastitu transmutaciju potaknutu atanorskim književnim plamenom.

Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.) dok epistolorani roman (Pismo u pi­smu iz 2008. – suatorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (Az, 2009., Bizarij, 2009., Auron, 2011., Vilikon, 2012., Alikvot, 2014., Atanor, 2017.). Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija.

Roman "Az" nagrađen je prestižnom nagradom Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine, a Pečat Grada Osijeka 2011. godine dodijeljen joj je za osobita ostvarenja na području književnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.