Produljiti mladost, izbjeći starost, živjeti uvijek ili barem što dulje bez bolesti i poteškoća vječna je ljudska težnja i san. Kroz stoljeća neuspješno traženje izvora s vodom koja osigurava vječnu mladost, alkemijski pokušaj spravljanja napitka s istim svojstvom inspirirali su znanstvenike da istražuju isti problem, a danas, na početku XXI. stoljeća, čini se da je ostvarenje vjekovnog sna u našim rukama.

Starenje, u smislu zakazivanja većine tjelesnih i duševnih funkcija, nije više neizbježno i nepovratno. Dostignuća biomedicinske znanosti sve nam više potkrepljuju nadu da možemo smanjiti oštećenja u starosti i čak izbjeći mnoge degenerativne simptome toga životnoga razdoblja. Gotovo za svaki simptom koji se može pojaviti u starosti, intenzivno se istražuju sredstva i preventivne mjere.

Danas nam se, zahvaljujući rezultatima istraživanja u zadnjem desetljeću, najdublja tajna biološkog starenja nalazi nadohvat ruke. Moramo postati svjesni istine: sada znamo dovoljno da značajno promijenimo činjenicu o tome kako i koliko brzo starimo. To je postalo moguće s obzirom na znanstvena dostignuća u raznim granama medicine i biologije te smo zapravo prva generacija koja ključ vlastitog zdravlja ima u svojim rukama.

Dosadašnja istraživanja jasno pokazuju da svatko ima tzv. biološki sat koji otkucava i najvjerojatnije određuje duljinu života. Rad mu se ne može produljiti, određen je genskim kodom, to je popudbina s kojom svi dolazimo na svijet i o njegovom genskom kodu ovisi duljina života. U taj prirodni plan nećemo se miješati, bilo bi i bezuspješno. No produljiti razdoblje u kojem se čovjek osjeća zdrav, pun snage, vitalnosti i životnog optimizma, osobna je zadaća svakoga od nas.

U poglavljima koja slijede zajedno ćemo proći kroz najnovija saznanja o promjenama koje se tijekom života zbivaju na krvnim žilama koje opskrbljuju mozak kao i o radu samog mozga. Navest ćemo mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju u sprječavanju i usporavanju tih promjena. Nikome nije cilj samo živjeti što dulje, već što bolje. Dakle pitanje je: ne koliko dugo, već kako?

Imajući na umu rečenicu poznatog španjolskog neuroznanstvenika Santiaga Ramon y Cajala, koji je prije više od 100 godina napisao da svaki čovjek može, ako on to želi, postati skulptor vlastitog mozga, krenimo prema tom cilju!

To je svakako i u skladu s najnovijim motom Svjetske federacije neurologa (World Federation of Neurology - WFN) koji glasi: Nema zdravlja bez zdravlja mozga! (There Is No Health Without Brain Health). Mi neurolozi to stalno naglašavamo u želji da svatko osvijesti potrebu da vodi brigu o zdravlju svog mozga, s obzirom na pogubne podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji pokazuju da danas nešto manje od pola miljarde ljudi boluje od bolesti mozga: oko 45 milijuna boluje od Alzheimerove bolesti ili nekih drugih oblika demencije, od moždanog udara svake godine oboli oko 15 milijuna ljudi, oko 10 milijuna ljudi boluje od Parkinsonove bolesti, oko 2,5 milijuna boluje od multiple skleroze, oko 65 milijuna od epilepsije, oko 350 milijuna ljudi danas boluje od depresije, a glavobolja i druga bolna stanja su jedan od najčešćih razloga dolaska na liječnički pregled - da spomenemo samo neke od najčešćih neuroloških bolesti.

Kvaliteta života osoba oboljelih od neuroloških bolesti bitno je narušena, ne samo zbog fizičke invalidnosti, već posebno i zbog problema u komunikaciji, pamćenju, koncentraciji, razmišljanju i raspoloženju, što bitno utječe i na članove obitelji, i šire, na zajednicu u cjelini. Treba svakako  spomenuti i golemi financijski problem zbrinjavanja oboljelih, koji najbolje ilustrira podatak Europskog savjeta za mozak, koji govori da su u Europi 2011. godine troškovi za zbrinjavanje bolesti mozga iznosili 798 milijardi eura. Tijekom vremena, broj oboljelih, a tako i troškovi, rastu.

Mozak je kompliciran i još uvijek ne u potpunosti riješena zagonetka te usprkos intenzivnim istraživanjima i napretku medicine, za mnoge bolesti mozga još uvijek nema lijeka.

Preostaje nam znači prevencija, nastojanje da neka oštećenja možda spriječimo, da odgodimo njihov početak, da ih usporimo ili u potpunosti izbjegnemo.

Stoga je posebno važno voditi brigu o svom mozgu u svim životnim razdobljima. Mislimo o njemu kao o svojoj najdragocjenijoj imovini, o kojoj pomno brinemo s ljubavlju i pažnjom.

Ključevi prevencije i zdravog života u našim su rukama.

Vida Demarin

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.