Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Ivana Brlić-Mažuranić

Priče iz davnine

  • Naklada Uliks
  • 06/2008.
  • 260 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789537306212
  • Cijena: 299.00 kn
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu, u obitelji znanstvenika i pisca Vadimira Mažuranića, sina pjesnika i hrvatskoga bana Ivana Mažuranića, i Henriette, r. Bernath, podrijetlom iz ugledne varaždinske obitelji. Djetinjstvo provodi u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskom, a 1882. seli s obitelji u Zagreb u kuću djeda Ivana Mažuranića. Vjenčala se s osamnaest godina s Vatroslavom Brlićem, odvjetnikom i političarom iz poznate građanske slavonsko-brodske obitelji.

Školovala se uglavnom privatno i bila je vrlo obrazovana i načitana te govorila i pisala nekoliko stranih jezika. Napisala je zbirke pripovijedaka i pjesama «Valjani i nevaljani», «Škola i praznici», «Slike», «Knjiga o omladini» i «Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata», a svjetsku slavu i glas 'hrvatskog Andersena' stekla je djelima «Čudnovate zgode šegrta Hlapića» (1913.) i «Priče iz davnine» (1916.). Ove su knjige doživjele velik broj izdanja i prevedene su na brojne svjetske jezike.

«Priče iz davnine» oblikovala je na temelju sadržaja i likova iz slavenske mitologije i hrvatske usmene predaje, ali ih je preobrazila i stvorila izvorno i maštovito umjetničko djelo koje se odlikuje slojevitom pripovjedačkom strukturom i profiliranim likovima.

O samom nastanku priča Ivana piše svome sinu: "Jedne zimske večeri bio je naš dom, protiv običaja, potpuno tih. Nigdje nikoga, sobe velike, svuda polutama, nastrojenje tajnovito, u pećima oganj. Iz posljednje sobe - velike blagovaone - začuje se 'kuc kuc'. - 'Tko je' upitam. Ništa! Opet: 'kuc kuc' - 'Tko je?' - i opet ništa. Nekim tajanstvenim strahom stupim u veliku blagovaonu, i najednom: radosni prasak, udarac, mala eksplozija! U velikom kaminu prasnula je na vatri borova cjepanica - na vratašca kamina izlete mi u susret iskrice, kao da je roj zvjezdica, a kad raskrilih ruke da uhvatim taj živi zlatni darak, podigle se one pod visoki strop i... nije ih više bilo. Čitala sam u ono doba Afanasjeva «Vozzrijenija drevnih Slavjan na prirodu» - padoše mi u taj tren na pamet 'Domaći'. I tako onaj roj iskrica - zvjezdica ipak bi uhvaćen i to u «Šumi Striborovoj» - i ona nastade upravo uslijed njih. Iza ove priče nastadoše ostale, njih još 7, dakle su i one kao i «Šuma Striborova» izletjele kao i iskre s ognjišta jednog drevnog slavenskog doma."

«Priče iz davnine» su doživjele oko četrdeset domaćih izdanja, a prevedene su na desetak stranih jezika. Ivana Brlić - Mažuranić stekla je svetsku slavu i bila je nazivana "hrvatskim Andersonom". Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu, a posebno priznanje za svoj književni rad postiže kada je 1937. godine izabrana za člana Akademije kao prva naša žena književnica.

Ovo novo, raskošno izdanje (tvrdo ukoričeno i na velikom formatu) "Priča iz davnine" Ivane Brlić Mažuranić, s razigranom i maštovitom slikarskom pratnjom likovnog umjetnika Stjepana Lukića i predgovorom Vesne Krmpotić,  priređeno je prema trećem potpunom izdanju iz 1926. godine, baš onako divno kako to ovo djelo i zaslužuje.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –