David Atkinson
Peter Jackson
David Sibley
Kulturna geografija : kritički rječnik ključnih pojmova
- Nakladnik: Disput
- Prijevod: Damjan Lalović
- 11/2008.
- 296 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532600742
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Premda je kulturna geografija, kao poddisciplina geografije, stara oko stotinu godina, ova je knjiga pisana je sa stajališta nove kulturne geografije koja je, prateći promjene društvene zbilje, početkom 1990-ih doživjela potpunu preobrazbu.
Oblikovanje i razvoj nove kulturne geografije svakako možemo povezati sa znatno opsežnijim kulturnim obratom koji je zahvatio cijelo područje društvenih znanosti. Kultura, pitanja vezana za značenje, identitet i prikazivanje dolaze u samo središte znanstvenoga interesa, a to je povezano s globalizacijom, sve brojnijim migrantskim zajednicama s višestrukim identitetima, deteritorijalizacijom i reteritorijalizacijom kultura, utjecajem medija i slika koje ti mediji stvaraju.
U samoj kulturnoj geografiji kulturni obrat je potaknuo preosmišljavanje osnovnih geografskih kategorija, kao što su prostor, mjesto, krajolik, okolina, te probudio zanimanje za procese formiranja identiteta i osjećaja pripadnosti, konstrukcije kulturnih razlika, za pitanja ideologije, moći i političkih implikacija geografskoga znanja.
U knjizi se vrlo jasno zrcale nastojanja poddiscipline da predmet geografije sagleda u svjetlu postmoderne, postkolonijalne i drugih oblika poststrukturalističke teorije. Sastavljena u obliku pojmovnika, ona donosi dvadeset devet natuknica/poglavlja, od kojih je svako posvećeno jednom ključnom pojmu kulturne geografije. S jedne nas strane autori pojedinih poglavlja uvode u suvremene diskusije o ključnim pojmovima, u koju se i sami uključuju. S druge strane, informiraju nas o suvremenom stanju discipline, donose pregled literature i opsežnu bibliografiju o pojmovima kojima se bave.
Širok spektar profesionalne pozicioniranosti autora natuknica – u rasponu od raznih poddisciplina društvene geografije do antropologije, sociologije i kulturologije – čini knjigu otvorenom, dinamičnom i potpuno doraslom suvremenim zahtjevima znanstvenoj post-disciplinarnosti. Isticanje važnosti prostora u radovima eminentnih teoretičara 20. stoljeća, kao što su Lefebvre ("The Production of Space") i Foucault ("Of Other Spaces, The Archeology of Knowledge"), posljednjih je godina usmjerilo pažnju niza društvenih znanosti (antropologije, sociologije, politologije, znanosti o književnosti i dr.) prema geografskim pojmovima i prostornim fenomenima. Ova će knjiga omogućiti uvid u to kako na pojmove prostor, mjesto, krajolik, geopolitika, dijaspora i dr. gleda geografija – znanost koja se njima primarno bavi.
Važnost knjige za hrvatsku kulturnu javnost određuje i gotovo potpuna odsutnost teorijske geografske literature u Hrvatskoj. U posljednjih dvadeset i pet godina objavljen je samo prijevod s njemačkoga knjige "Socijalna geografija" grupe autora (1981) i visokoškolski udžbenik Milana Vreska "Uvod u geografiju – razvoj, struka, metodologija" (1997). To su iznimke koje samo potvrđuju potrebu za teorijskom literaturom i raščišćavanjem pojmova, pa i vrlo aktualnu potrebu za daljnjim razvojem hrvatske geografske znanstvene terminologije.
Ovo hrvatsko izdanje popraćeno je instruktivnim pogovorom urednice Laure Šakaje.
Oblikovanje i razvoj nove kulturne geografije svakako možemo povezati sa znatno opsežnijim kulturnim obratom koji je zahvatio cijelo područje društvenih znanosti. Kultura, pitanja vezana za značenje, identitet i prikazivanje dolaze u samo središte znanstvenoga interesa, a to je povezano s globalizacijom, sve brojnijim migrantskim zajednicama s višestrukim identitetima, deteritorijalizacijom i reteritorijalizacijom kultura, utjecajem medija i slika koje ti mediji stvaraju.
U samoj kulturnoj geografiji kulturni obrat je potaknuo preosmišljavanje osnovnih geografskih kategorija, kao što su prostor, mjesto, krajolik, okolina, te probudio zanimanje za procese formiranja identiteta i osjećaja pripadnosti, konstrukcije kulturnih razlika, za pitanja ideologije, moći i političkih implikacija geografskoga znanja.
U knjizi se vrlo jasno zrcale nastojanja poddiscipline da predmet geografije sagleda u svjetlu postmoderne, postkolonijalne i drugih oblika poststrukturalističke teorije. Sastavljena u obliku pojmovnika, ona donosi dvadeset devet natuknica/poglavlja, od kojih je svako posvećeno jednom ključnom pojmu kulturne geografije. S jedne nas strane autori pojedinih poglavlja uvode u suvremene diskusije o ključnim pojmovima, u koju se i sami uključuju. S druge strane, informiraju nas o suvremenom stanju discipline, donose pregled literature i opsežnu bibliografiju o pojmovima kojima se bave.
Širok spektar profesionalne pozicioniranosti autora natuknica – u rasponu od raznih poddisciplina društvene geografije do antropologije, sociologije i kulturologije – čini knjigu otvorenom, dinamičnom i potpuno doraslom suvremenim zahtjevima znanstvenoj post-disciplinarnosti. Isticanje važnosti prostora u radovima eminentnih teoretičara 20. stoljeća, kao što su Lefebvre ("The Production of Space") i Foucault ("Of Other Spaces, The Archeology of Knowledge"), posljednjih je godina usmjerilo pažnju niza društvenih znanosti (antropologije, sociologije, politologije, znanosti o književnosti i dr.) prema geografskim pojmovima i prostornim fenomenima. Ova će knjiga omogućiti uvid u to kako na pojmove prostor, mjesto, krajolik, geopolitika, dijaspora i dr. gleda geografija – znanost koja se njima primarno bavi.
Važnost knjige za hrvatsku kulturnu javnost određuje i gotovo potpuna odsutnost teorijske geografske literature u Hrvatskoj. U posljednjih dvadeset i pet godina objavljen je samo prijevod s njemačkoga knjige "Socijalna geografija" grupe autora (1981) i visokoškolski udžbenik Milana Vreska "Uvod u geografiju – razvoj, struka, metodologija" (1997). To su iznimke koje samo potvrđuju potrebu za teorijskom literaturom i raščišćavanjem pojmova, pa i vrlo aktualnu potrebu za daljnjim razvojem hrvatske geografske znanstvene terminologije.
Ovo hrvatsko izdanje popraćeno je instruktivnim pogovorom urednice Laure Šakaje.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
