Svima su puna usta Europe. Vlada nepovjerenje prema dalekim institucijama u Bruxellesu. Što li to, pita se sve više Europljana, zapravo rade naši - nama uglavnom nepoznati - skrbnici iza zrcalnih pročelja, iza najčešće zatvorenih vrata te s vrlo upitnom legitimnošću?

U ovom vrlo aktualnom eseju Hans Magnus Enzensberger postavio je sebi zadatak da pridonese informiranju o običajima i pravilima igre s kojima "briselska" Europa želi vladati nama. On to čini lakonski i pronicljivo, informirano i jetko, ali nastojeći biti pravedan, jer monstrum s kojim se suočavamo nije uvijek samo zastrašujući, nego i nježan. No čitatelj ipak mora računati s nuspojavama.

Prema Enzensbergeru Europa se naime našla u projektu bez presedana - prvom nenasilnom obliku postdemokratske vladavine, koja teži ukidanju europske raznolikosti i nametanju režima koji svojim građanima ne polaže račune. Njegova često bizarna i proizvoljna pravila svode se na blago, ali neumoljivo skrbništvo, koje stotinama tisuća stranica smjernica, propisa i uredbi upravlja životima pola milijarde ljudi bez obzira na njihove političke stavove i tradicije. Enzensberger nudi strategiju pristupa ovom suvremenom monstrumu - i nježnom i golemom, i blagonaklonom i prijetećem.

***

Hans Magnus Enzensberger (1929, Kaufbeuren) ugledni je njemački pjesnik, pisac, prevoditelj i urednik, ali i provokativni društveni analitičar te jedan od najzanimljivijih suvremenih europskih političkih mislilaca. Dobitnik je petnaestak prestižnih nagrada, među kojima je i nagrada Sonning za izniman doprinos europskoj kulturi. Enzensbergerova su djela prevedena na više od 40 jezika.

Uz pjesme, eseje i kritike pisao je i dokumentarne tekstove, radiodrame, izdavao časopise (Kursbuch, 1965-1975), prevodio i priređivao antologije ("Muzej modernog pjesništva", 1960; "Dnevnik", 1972). Svjetsku čitanost stekao je prvenstveno pjesmama u kojima montažnim i kolažnim postupkom miješa efektnu metaforiku s esejiziranom kritikom društvenih zbivanja ("Obrana vukova", 1957; "Pismo za slijepce", 1964; "Mauzolej", 1975; "Propast Titanika", 1978; "Kiosk", 1995; "Rebus", 2009).

Izbor iz ostalih djela: "Njemačka, Njemačka između ostalog" (1967), "Razgovori s Marxom i Engelsom" (1970), "Kratko ljeto anarhije – Život i smrt Bonaventure Durrutija" (1972), "Ah, Europa" (1987), "Izgledi za građanski rat" (1993), knjige za mlade "Brojko vragolko – lagano štivo za sve koji se plaše matematike" (1997) i "Gdje si bio, Roberte?" (1998) te biografija "Hammerstein ili svojeglavost" (2008).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.