Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: I.P. - MV • 02.06.2016.

Europom u 30 knjiga, inozemni gosti Vriska 2016.
Održava se
03.-10.06.2016.

9. sajam knjiga i festival autora vRIsak održava se od 2. do 12. lipnja u Rijeci. U 11 festivalskih dana održat se 50 književnih događanja na kojima će gostovati 150 autora, prevoditelja i nakladnika iz Hrvatske, zemalja regije i Europe.

Zahvaljujući posebnom programu Europom u 30 knjiga u Rijeci će se predstaviti autori iz Finske, Danske, Estonije, Islanda, Slovačke, Cipra i Grčke: Christos Ikonomou (Grčka), Monika Kompaníková (Slovačka), Myrto Azina Chronidi (Cipar), Tõnu Õnnepalu (Estonija), Sjón (Island), Emil Andreev (Bugarska) i Riikka Pulkkinen (Finska).

Riječ je redom o vodećim piscima tih zemalja, a čije se knjige prevode na sve svjetske jezike. Druženje s njima omogućit će stjecanje bolje slike o europskoj književnosti danas te upoznavanje s nama manje poznatim književnostima koje su nikada ili rijetko bile prevođene na hrvatski, što je i cilj programa Europom u 30 knjiga.
 

Petak, 3. 6., 20,30 sati
Europom u 30 knjiga: Christos Ikonomou (Grčka)
Klub Bačva – Dolac 8

Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš Ikonomou Christos

Christos Ikonomou rođen je 1970. u Ateni, a odrastao je u Pireju i na Kreti. Objavio je tri zbirke kratkih priča: Žena na tračnicama (2003.), Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš (2010.) i Sve dobro donijet će more (2014.). Njegova druga zbirka, Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš, osvojila je 2011. prestižnu Grčku državnu nagradu za najbolju knjigu godine i jedna je od najpopularnijih grčkih knjiga posljednjih godina u svijetu.

Ikonomou je poznat kao vrstan pripovjedač i jedan je od najcjenjenijih suvremenih grčkih pisaca mlađe generacije. Radi kao novinar i prevoditelj.


 

Utorak, 7. 6., 20,00 sati
Europom u 30 knjiga: Monika Kompaníková (Slovačka)
Art-kino Croatia, Atrij – Krešimirova 2

Peti brod Kompaníková Monika

Monika Kompaníková (1979., Považská Bystrica) jedna je od najvažnijih suvremenih slovačkih književnica. Završila je studij slikarstva na Likovnoj akademiju u Bratislavi, a od 2001. aktivno se bavi pisanjem objavljujući priče u slovačkim književnim zbornicima i časopisima. Godine 2002. objavila je svoju prvu zbirku kratkih priča Mjesto za samoću (Miesto pre samotu), za koju je dobila Nagradu Ivan Krasko za književni prvijenac godine. Svojom sljedećom zbirkom priča Bijela mjesta (Biele miesta, 2006.) ušla je u finale najvažnije slovačke književne nagrade Anasoft litera.

Godine 2010. izašao je njezin hvaljeni romaneskni prvijenac Peti brod (Piata loď), za koji je 2011. osvojila prestižno priznanje Anasoft litera i koji je u međuvremenu preveden na nekoliko stranih jezika. Slovačka redateljica Iveta Grófová snimila je prema romanu istoimeni film u slovačko-češko-mađarskoj koprodukciji (Piata loď / She Is a Harbour, 2016.). Monika Kompaníková objavila je i ilustriranu knjigu za djecu, Dubokomorske bajke (Hlbokomorské rozprávky, 2013.). Njezina djela prevedena su na njemački, arapski, poljski, turski, rumunjski, mađarski, bugarski, srpski i hrvatski jezik.
 

Srijeda, 8. 6. u 21,00 sat
Europom u 30 knjiga: Tõnu Õnnepalu (Estonija)
Klub Bačva – Dolac 8

Pogranični teritorij Õnnepalu Tõnu

Tõnu Õnnepalu (1962., Talin) jedan je od najcjenjenijih i najpoznatijih suvremenih estonskih autora, koji je velik dio svoga opusa objavio pod dva pseudonima, Emil Tode i Anton Nigov. Javio se najprije kao pjesnik, sa zbirkom pjesama Joeäärne maja (Kuća pokraj rijeke, 1985.), nakon čega je objavio još nekoliko zapaženih zbirki, Ithaka (Itaka, 1988.) i Sel maal (U ovoj zemlji, 1990.).

Godine 1993., pod pseudonimom Emil Tode, objavio je svoj prvi roman, Pogranični teritorij (Piiririik), koji mu je priskrbio najprestižnije regionalno književno priznanje, „Nagradu Baltičke skupštine za najbolje književno djelo“, kao i „Nagradu estonskog Kulturnog fonda“, odnosno najvažniju estonsku književnu nagradu. Upravo zahvaljujući tom romanu, koji je u međuvremenu preveden na 15 stranih jezika, Tõnu Õnnepalu do danas je zadržao titulu najprevođenijeg estonskog autora nakon osamostaljenja. Pod istim je pseudonimom Õnnepalu objavio još nekoliko romana: Hind (Cijena, 1995.), Printsess (Princeza, 1997.) i Raadio (Radio, 2002.). Svoja dva zadnja romana, Paradiis (Raj, 2009.) i Mandala (Mandala, 2012.), objavio je potpisavši se pravim imenom.

Osim spomenutih zbirki pjesama, objavio ih je još nekoliko: Moot (Mjera, 1996.), Enne heinaaega ja hiljem (Prije i poslije vremena sijena, 2005.), Kevad ja suvi ja (Proljeće i ljeto i, 2009.) i Kuidas on elada (Kako je to živjeti, 2012.). Prevodio je na estonski djela Alberta Camusa, Francoisa Mauriaca, Charlesa Baudelairea i Marcela Prousta, a 2006. izabran je za najboljeg estonskog autora od osamostaljenja Republike Estonije.
 

Srijeda, 8. 6., 20,00 sati
Europom u 30 knjiga: Myrto Azina Chronidi (Cipar)
Klub Bačva – Dolac 8

Myrto Azina Chronidi rođena je 1961. godine u Nikoziji (Cipar). Počela je pisati vrlo rano, a prve nagrade za poeziju i kratke priče osvojila je u uglednoj Gimnaziji Pancyprian, koju je pohađala. S nepunih šesnaest godina objavila je svoju prvu knjigu Dnevnik 1974. Nakon gimnazije studirala je medicinu na Sveučilištu Friedrich Wilhelm u Bonnu. Specijalizaciju iz obiteljske medicine završila je u sveučilišnim bolnicama u Bonnu i Solunu. Od 2007. godine radi u ciparskom Zavodu za javno zdravstvo. Kritika hvali njezin moderan i nekonvencionalan stil pisanja, a njezine kratke priče objavljene su u mnogim književnim časopisima i dvjema nacionalnim antologijama.

Uz Dnevnik 1974 (1977.) i Eksperiment (2009.) objavila je još dvije knjige: Patologija (1987.) i Rachel (1997.) Dobitnica je prestižne Nagrade Europske unije za književnost 2010. godine za roman Eksperiment.
 

Četvrtak, 9. 6., 20,00 sati
Europom u 30 knjiga: Sjón (Island)
Klub Bačva – Dolac 8

Plava lisica Sjón

Sjón (Sigurjón Birgir Sigurðsson) rođen je u Reykjaviku 1962. Jedan je od osnivača Meduze, grupe neonadrealista koja je imala veliki utjecaj na umjetnički život Reykjavika. Objavio je sedam romana i devet zbirki poezije, a istaknuo se i kao autor drama, libreta i knjiga za djecu. Djela su mu prevedena na trideset i pet jezika.

Za svoj peti roman Plava lisica 2005. osvojio je Književnu nagradu Nordijskog vijeća, najviše priznanje koje se dodjeljuje piscima nordijskih zemalja, a knjiga je objavljena u 33 zemlje. Velik međunarodni uspjeh i pohvale kritike doživjeli su i njegovi romani Argóarflísin (Muza koja šapće, 2005.) i Rökkurbysnir (Iz usta kita, 2008.), a posljednji roman Mánasteinn (Mjesečev kamen - dječak koji nikad nije bio, 2013.) osvojio je sve najvažnije književne nagrade na Islandu.

Sjón je aktivan sudionik islandske likovne i glazbene scene. Autor je teksta mnogih pjesama islandske pjevačice Björk, a za stihove pjesme iz filma „Ples u tami“ Larsa von Triera nominiran je za Oscara.
 

Četvrtak, 9. 6., 21,00 sat
Europom u 30 knjiga – Vrisak Cinema
Emil Andreev (Bugarska)
Klub Bačva – Dolac 8

Staklena rijeka Andreev Emil

Emil Andreev rođen je 1. rujna 1956. u podunavskom gradu Lomu u Bugarskoj. Završio je anglistiku na Sveučilištu „Sv. Kiril i Metodij“ u Velikom Trnovu i specijalizirao novinarstvo na Sveučilištu „Sv. Kliment Ohridski u Sofiji“.

Radio je kao učitelj, novinar, profesor i prevoditelj. Bio je glavni urednik „Lomskog vestnika“ i financijski direktor nacionalnog tjednika za humor i satiru „Stršel“. Predavao je engleski jezik na Bogoslovnom fakultetu Sofijskog sveučilišta „Sv. Kliment Ohridski“. Od 2001. bavi se isključivo pisanjem.

Autor je zbirki priča Lomske priče (Ломски разкази, 1996.), Kasna secesija (Късен сецесион, 1998.), Otok pijanaca (Островът на пияниците, 1999.), Bobi Blaženi i Drugi Amerikanac (Боби Блажения и Другия американец, 2015.) i romana Staklena rijeka (Стъклената река, 2004.), Prokletstvo žabe (Проклятието на жабата, 2006.) i Ludi Luka (Лудият Лука, 2010.). Njegov dramski tekst Ubiti premijera (Да убиеш премиер, 2004.) još uvijek se izvodi na bugarskoj kazališnoj sceni. Autor je i koautor nekoliko scenarija i ideja za filmove i serije.

Andreev je dobitnik nagrade Zaklade Vik za Staklenu rijeku kao roman godine (2005.) i nacionalne nagrade Helikon (2007.) za roman Prokletstvo žabe, a prema romanu Staklena rijeka snimljen je i uspješan bugarski film 2010. godine. Njegova djela prevedena su na engleski, poljski, rumunjski, slovački i srpski jezik. Roman Staklena rijeka njegova je prva knjiga prevedena na hrvatski jezik.
 

Petak, 10. 6., 21,00 sat
Europom u 30 knjiga: Riikka Pulkkinen (Finska)
Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

© Big Dipper / Jouni Harala

Istina Pulkkinen Riikka

Riikka Pulkkinen (1980., Tampere) studirala je književnost i filozofiju na Sveučilištu u Helsinkiju. Svoj književni prvijenac, roman Granica (Raja), objavila je 2006. godine. Knjiga je postigla iznimno velik uspjeh u Finskoj: bila je najprodavanija debitantska knjiga 2006. i dobila je čak dva ugledna finska književna priznanja: nagradu Kaarle i nagradu Laila Hirvisaari, a prema njoj je snimljena i uspješna finska mini TV serija. Prevedena je na devet jezika.

Njezin drugi roman, Istina (Totta, 2010.), postigao je još veći međunarodni uspjeh, osiguravši joj mjesto među najvažnijim suvremenim finskim piscima. Knjiga je prevedena na čak 17 jezika, među ostalim i na hrvatski. Treći roman, Stranac (Vieras), objavila je 2012. godine.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –