Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska 2008.

Održava se
20.11.2008.

U Osijeku, u Knjižari Nova, u četvrtak, 20. studenoga 2008. u 18.00 sati, održat će se program "Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska 2008.", posvećen 150. godišnjici rođenja Josipa Kozarca te 150. obljetnici rođenja i 120. obljetnici smrti Nikole Tordinca - istaknutih hrvatskih književnika.

U programu sudjeluju književnici - članovi Društva hrvatskih književnika s područja Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema. Čitat će svoje najnovije književne tekstove.

Uvodno izlaganje o obljetnicama J. Kozarca i N. Tordinca održat će književnik Vladimir Rem, najstariji član Ogranka.

Uz obljetnice Josipa Kozarca i Nikole Tordinca:

Književni prilozi pojavljuju se u vinkovačkom tisku još u 19. stoljeću, i to na stranicama lista “Narodnjak”, koji je 1876. pokrenuo i uređivao vinkovački tiskar Konstantin Trumić. U tome kratkovjekom listu (već 1877. se ugasio) objavio je Josip Kozarac svoju prvu pripovijetku. Budući veliki pisac bio je tada maturant vinkovačke gimnazije, a pripovijetka se zvala Na ledu. Svojim prvim stihovima, napisanim u stilu vedre ritmike slavonskog bećarca, u Narodnjaku se oglasio i Nikola Tordinac, koji je u to vrijeme zajedno s Josipom Kozarcem polazio gimnaziju u Vinkovcima…

Slične sudbine Kozarca i Tordinca

Vinkovčanin Josip Kozarac i Ðakovčanin Nikola Tordinac, nećak Jurja Tordinca koji je sebe nazivao “Ilirom iz Slavonije” bili su ne samo suvremenici nego i vršnjaci: obojica su rođeni 1858. godine. Sličnosti između te dvojice vinkovačkih gimnazijalaca i odanih prijatelja, istina, ne možemo tražiti u njihovim umjetničkim dosezima (tu Kozarac ima neporecivu prednost), ali ih zato nalazimo u njihovim stvaralačkim motivima, u literarnoj obradi ovoga dijela Slavonije koji nazivamo Šokadijom.
Sudbine su im također slične: umrli su od tuberkuloze. Neizlječen u Gleichenbergu, Nikola Tordinac je umro 1888., nepuna dva desetljeća prije Josipa Kozarca (koji odlazi iz života 1906.). Pokopan je u Ðakovu, uz pjesnika Pobratimstva i Bijedne Mare, Splićanina Luku Botića… (Vladimir Rem)