Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: MV Info • 07.05.2014.

O čemu su razgovarali premijer Zoran Milanović i predstavnici nakladnika?

Nakon što je u Hrvatskoj po 3. put održana manifestacija Noć knjige možemo zaključiti da je i ovogodišnja Noć bila vrlo uspješna za knjigu, čitanje i brojne čitatelje, kako po broju tako i po kvaliteti i raznovrsnosti programa koji su se primjereni za sve dobne i društvene skupine odvijali diljem Hrvatske, i na kopnu ali i na otocima.

Manifestaciju je od samih početaka podržalo Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, a od ove godine Noć knjige održava se i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.


No, što ta visoka pokroviteljstva zapravo znače, tj. što bi to ona trebala značiti? Knjižni sektor iščitava to vrlo jednostavno i krajnje pragmatično: ako je Vlada RH ovogodišnjim pokroviteljstvom nad manifestacijom Noć knjige poslala poruku da je napokon prepoznala značenje i potencijal sinergije koja se posljednjih godina dogodila u knjižnom sektoru, tada politika mora biti svjesna da se knjižni ceh u situaciji u kakvoj se nalazi ne može zadovoljiti porukama i gestama, već da se prisustvo i govor premijera Zorana Milanovića na svečanom otvorenju iščitava i kao obvezujući čin kojim se Vlada, zajedno s resornim ministarstvima, obvezala napraviti neophodne i hitne korekcije u politici prema knjizi & čitanju kao ishodištima kulture i obrazovanja bez kojih hrvatsko društvo nema šanse za značajniji prosperitet.

A kako se došlo do pokroviteljstva Vlade RH, tj. o tome što mu je prethodilo, pročitajte u nastavku teksta.

BILJEŠKA O RAZGOVORU O KNJIZI I NAKLADNIŠTVU

- održanom 7. travnja 2014. od 10-12 sati u prostorijama Naklada Jesenski i Turk d.o.o. , Sokolgradska 58, Zagreb.

 
Na sastanku su, uz predsjednika Vlade RH gospodina Zorana Milanovića, sudjelovali predstojnik Kabineta Tomislav Saucha i glasnogovornik Nikola Jelić.

Na strani domaćina bili su: direktor izdavačke kuće Jesenski & Turk i podpredsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Mišo Nejašmić, direktorica izdavačke kuće Izdanja Antibarbarus i predstavnica Grupacije nakladnika znanstvene knjige i Knjižnog bloka Simona Goldstein, urednica niza biblioteka J&T dr. Irena Miličić, izvršni direktor i urednik J&T Goran Batina te autor niza knjiga J&T dr. Slaven Letica.


Domaćini su predsjednika VRH-a g. Milanovića i njegove suradnike ukratko upoznali sa stanjem i ključnim problemima nakladništva, knjige i knjižnica u našoj zemlji u kontekstu dugotrajne ekonomske recesije, ali i o mogućnostima potpore države - financijske, pravne i simbolične - rješavanju nekih od tih problema i oporavku nakladničke djelatnosti, kao i o očuvanju njenog kreativnog potencijala.

Tijekom razgovora i uzajamne razmjene ideja i mišljenja, postignuta je suglasnost da bi se vladine politike spasa i oživljavanja (na kratki rok) i razvoja nakladništva (u srednjoročnom razdoblju) trebale usmjeriti prema nizu ideja i projekata čiju provedivost i sadržaj treba dalje osmišljavati.


1. Premijer Milanović je izrazio spremnost da Vlada RH bude pokrovitelj manifestacije Noć knjige koja se održava u noći 23. travnja. Noć knjige je izvorni hrvatski nakladničko-kulturni proizvod i društveni događaj koji se ove godine organizira u suradnji sa Slovenijom i Crnom Gorom, uz mogućnost širenja - u narednim godinama - na druge zemlje u bližem i daljnjem susjedstvu: BiH, Mađarska, Slovačka, Austrija, Srbija, Makedonija itd. Domaćini su zamolili premijera da osobno simbolički sudjeluje u Noći knjige na način koji ocijeni najprikladnijim. Primjerice, kratkim posjetom i čitanjem nekog kratkog odlomka iz knjige djeci u nekoj od škola ili bolničkih odjela. Zamolili su ga i da pripomogne da resorni ministar g. Miljanić omogući da te noći zatvorenici koji čitaju knjige mogu imati upaljeno svjetlo do, primjerice, jedan sat poslije ponoći. Bilo bi poželjno da se i drugi članovi VRH-a uključe u projekt prema vlastitim idejama.


2. Domaćini su premijera upoznali s idejom o pokretanju posebne kreditne linije u HBOR-u koja bi na ekonomski racionalan način kompenzirala ekonomske gubitke koje je knjizi i nakladništvu donijelo uvođenje PDV-a na knjigu od 5%. Umjesto bespovratnih sanacijskih i srodnih državnih intervencija, ta bi kreditna linija, čiji bi opseg trebao biti na razini spomenutih 5% ukupnog prometa u branši, omogućila oživljavanje nakladništva, ali i mogućnost većeg izvoza knjiga na jezično srodna tržišta Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Uz povoljne ekonomske učinke, ta bi mjera imala i pozitivni kulturni učinak, posebice u BiH, gdje hrvatska knjiga, zbog znatno nižih cijena srbijanskih nakladnika, gubi tržišni udio koji je danas sveden na oko 30%, s tendencijom daljnjega pada.

Premijer je ukazao na važnost, ali i složenost tog projekta, naglašavajući potrebu uzajamne suradnje nadležnih resornih ministarstava: kulture, znanosti, obrazovanja i sporta, financija i poduzetništva i gospodarstva.

 
3. Razgovor o državnim poticajima (na nacionalnom i lokalnim razinama) knjizi i nakladništvu započeo je razmjenom informacija o vrstama i iznosima poticaja koji se stalno smanjuju, tako da su u ovoj godini planirani na oko 30 milijuna kuna. Za izdavanje znanstvenih knjiga MZOS je namijenio 10 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture za potpore je namijenilo 6 milijuna kuna, a za otkup knjižnica 11 milijuna kuna, što je 50% manje od iznosa iz 2009. Ukupna državna ulaganja u knjigu, kao što su kazali domaćini, približno su jednaka vrijednosti jednog tenka bez dodatne opreme i streljiva.

Premijer Milanović je obećao da će se osobno potruditi da državni poticaji za knjigu u proračunu za 2015. budu znatno veći. Nakon zanimljive rasprave o važnosti prijevoda kapitalnih znanstvenih i stručnih knjiga na hrvatski jezik - zbog samih knjiga, ali i zbog razvoja hrvatske znanstvene i stručne terminologije - premijer Milanović je obećao da će se potruditi da iznos poticaja za znanstvenu knjigu u okviru MZOS-a bude na razini od 20 milijuna kuna.

 
4. Tijekom razgovora, kao jedan od mogućih i vrlo važnih doprinosa očuvanju i razvoju nakladništva i knjižarstva, spomenut je i problem najma prostora u kojima djeluju knjižare.

Iako broj knjižara koje su najmoprimci u prostorima koji su vlasništvo RH nije velik, premijer je pokazao veliko razumijevanje za problem visokih najamnina, o kojem su ga detaljno upoznali domaćini. Oni su mu iznijeli i pozitivni primjer Grada Rijeke koji je pronašao način za smanjenje najamnina u gradskom i državnom vlasništvu za 50%.

Problematici najamnina i mogućnosti njihova smanjenja treba hitno posvetiti ozbiljnu pažnju, vodeći se već spomenutim primjerom Grada Rijeke, ali uzimajući u obzir činjenicu da neprofitne nevladine udruge koriste gradske i državne prostore uz simbolične najamnine. Kako je knjižarska djelatnost, ako se izuzme trgovina udžbenicima, danas zapravo bez-profitna branša, rješenje o najamninama treba tražiti i na predlošku najamnina nevladinih udruga.


5. Poseban dio razgovora i razmjene mišljenja bio je posvećen razvoju e-knjige koja je u Hrvatskoj još uvijek u povojima, a u razvijenim zemljama doživljava brzi i nezaustavljivi rast. Uz to što je hrvatska informatička pismenost, ali i ekonomske mogućnosti za investiranje u tablete-čitače knjiga, značajna prepreka porastu potražnje za e-knjigom, još je važnija prepreka sadašnja stopa PDV-a koja je za klasičnu knjigu 5%, a za e-knjigu 25%.

Toj tematici posebnu pažnju trebaju pokloniti neposredno zainteresirana resorna ministarstva: znanosti, obrazovanja i sporta, kulture, financija, poduzetništva i gospodarstva.

 
6. Dugoročni cilj Republike Hrvatske u nacionalnoj strategiji i javnim politikama, ali i u privatnim nakladničkim politikama, treba biti izdavanje jednog novog knjiškog naslova na 1.000 stanovnika godišnje. U statističkom smislu to bi značilo objavljivanje između 4.000 i 4.500 novih naslova godišnje. Iako se statistikom nakladništva, pogotovo danas, kad cvjeta kiosk-nakladništvo i digitalno tiskarstvo, može manipulirati, ozbiljne analize pokazuju kako se ove godine može očekivati između 1.200 i 1.500 naslova kojih su naklade sve manje.



Zaključujući sastanak, postignuta je suglasnost da dugotrajna kriza nakladništva ugrožava egzistenciju, ali i kreativni, potencijal brojnih struka i profesija koje su život posvetile knjizi: znanstvenici, pisci, pjesnici, leksikografi, prevoditelji, urednici, nakladnici, tiskari, knjižari, knjižničari itd. itd. Upravo zbog toga što je cijena održivosti te za hrvatski jezik, kulturu, jezik, znanost i umjetnost važne branše relativno mala, postoji potreba i mogućnost da se nešto korisno i važno, na bolje, promijeni u kratkom vremenu.

( * bilješku su zajedno sastavili sudionici sastanka )

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –