Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 03.11.2010.

Otvorenje međunarodne izložbe Tragač za zvijezdama

Otvorenje međunarodne izložbe „Tragač za zvijezdama“ povodom 250. obljetnice rođenja hrvatskoga astronoma i matematičara Danijela Mirka Bogdanića i 200. obljetnice dovršetka Lipszkyjevog zemljovida Ugarske, održat će se u četvrtak 4. studenoga 2010. godine, s početkom u 12.00 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložbu će otvoriti mr. sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske.

Mirko Danijel Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet, rođen je 5. studenoga 1760. u Virovitici, a umro 31. siječnja 1802. u Budimu. Školovao se u Pešti gdje je na Sveučilištu i doktorirao iz matematike i astronomije te na taj način postao jedan od značajnih Hrvata u razvoju i promoviranju egzaktnih znanosti. Stalna glad za znanstvenim istraživanjem odvela ga je u prijestolnicu monarhije, Beč, gdje je godine 1792. kod Josipa Baumeistera tiskao svoje značajno povijesno djelo na hrvatskom jeziku, pod naslovom „Dogodjaji svieta, Dio I.", koje se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu.

Od osobitog je značenja Bogdanićevo istraživanje i tumačenje astronomskog i geografskog pojma geografske širine, odnosno mjerenja geografskih koordinata, koje će odrediti njegov daljnji  znanstveni i stvaralački put.

Kruna znanstvenoga rada Danijela Mirka Bogdanića tako je rad s vojnim časnikom Monarhije Janom von Lipszkym na izradi velikoga preglednog zemljovida Kraljevine Ugarske. Lipszky je angažirao Bogdanića na geodetsko-astronomskim mjerenjima te ga je godine 1798. austrijski car i službeno imenovao carskim mjernikom. Od 1799. do 1801. godine trajao je iscrpan mjernički rad na terenu i izračunavanja.

Iscrpljen bolešću, 1802. Bogdanić umire. Lipszky je dovršio zemljovid te ga je, u 12 dijelova, objavio 1806. u Pešti  pod nazivom „Mappa generalis regni Hungariae: partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae, et confinium militarium magni item principatus Transilvaniae... adjectis finibus provinciarum Bukovinae, Galliciae, Silesiae, Austriae, Styriae, Carinthiae, Carnioliae, Dalmatiae, Bosniae, Serviae, Valachiae et Moldaviae“. Zemljovid je izrađen tehnikom bakroreza.

Replika zemljovida u cijelosti te nekoliko izvornih bogato ilustriranih listova mogu se, uz ostale izloške, vidjeti na ovoj izložbi koja predstavlja Bogdanićev izuzetan znanstveni rad te dijelom otklanja povijesnu nepravdu kojom je veliki hrvatski i međunarodni znanstvenik, matematičar, astronom i geodet gotovo zaboravljen.

Izložba je otvorena do 14. studenoga 2010.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –