Predstavljanje monografije Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku

Održava se
24.01.2018. u 12h

Predstavljanje monografije "Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku" (ur. Katarina Horvat Levaj) održat će se u srijedu, 24. siječnja u 12 sati u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

O knjizi će govoriti akademik Igor Fisković, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić, dr. sc. Milan Pelc, Ivan Viđen te dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, urednica.

Barokna crkva sv. Vlaha (1706.–1715.), smještena na glavnoj gradskoj ulici – Placi, ubraja se među kulturološki najvažnije i arhitektonski najkvalitetnije dubrovačke spomenike. Podignuta na mjestu kasnosrednjovjekovne crkve (1348.), ona je treća u nizu crkava posvećenih zaštitniku kojega Dubrovnik i Dubrovčani štuju gotovo tisuću godina. Izborom venecijanskog arhitekta i kipara Marina Groppellija za njezinoga projektanta, nakon što je stara crkva stradala u požaru, dubrovačka je graditeljska baština znatno obogaćena, jer je uz dominantnu struju rimskog baroka (katedrala, isusovačka crkva) unesena i venecijanska inačica toga stila.

S obzirom na to da tako vrijedna crkva dosad nije bila monografski obrađena, Institut za povijest umjetnosti, zajedno s Dubrovačkom biskupijom, Zbornom crkvom sv. Vlaha i ArTresor nakladom, kao suizdavačima, priredio je za tisak znanstvenu monografiju. Na izdavačkom projektu angažirani su stručnjaci, već otprije involvirani u dubrovačke teme, a dosadašnje spoznaje proširene su arhivskim istraživanjima u Dubrovniku i komparativnim istraživanjima u Venetu i Furlaniji.

Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku

• Institut za povijest umjetnosti , ArTresor naklada, Dubrovačka biskupija 10/2017.
• 459 str., tvrdi uvez
• ISBN 9789537875480

Monografiju o Crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku načinila je ekipa koja se nedavno iskazala interpretacijom dubrovačke katedrale, objavljivanjem opsežne i sustavne knjige. Metodičnom raspodjelom građe i kronološkom, odnosno tematskom razradbom pojedinih faza i tehnika, obuhvaćena je u cjelini problematika spomenika kao arhitektonskoga umjetničkog djela i kao ostvarenja koje bitno karakterizira genius loci. (akademik Tonko Maroević)