Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 14.08.2015.

Roberto Bolano : Nacistička književnost u Americi

Nacistička književnost u Americi Bolano Roberto

Često književnici budu zanimljiviji od svoje književnosti. Najosebujniji karakteri, uopće najbolji likovi, ne samo vlastitih opusa, već i šire, čitavih nacionalnih kanona.

Kada je devedesetih došlo do dubinskih političkih promjena, kada se stubokom promijenila čitava društvena paradigma (postavši prvenstveno nacionalnom paradigmom) mnogi književnici su svojim javnim, političkim i nacionalnim angažmanom u potpunosti nadvisili svoje književne opuse. Ne govorimo samo o književnicima s margine; i najkrupnije književne veličine postale su u literarnom smislu zanimljive barem koliko i njihovi najuspjeliji likovi, ako ne i više.

Cijele devedesete pred očima nam je prolazila ta neobična procesija književnika. Pisali su dubokoumne političke kolumne kojima su bistrili nacionalnu povijest, sjedili u parlamentima, punili najviše ešalone nacionalnih stranaka, kočoperili se u uniformama, svakodnevno defilirali televizijskim i radijskim eterom, kočili se na stranicama novina. Jedan je promijenio tekst nacionalne himne (tronut do suza tom čašću), drugi je obukao uniformu bojnika i postao glasnogovornik vojske, treći je zauzeo poziciju nacionalnog mudraca (pozicija poglavice je već bila zauzeta).

Ista špranca ponavljala se i ovdje i ondje, od beogradske Francuske 7 do zagrebačkih barakaša iz Savske. Književnici-politički konvertiti, književnici-srebroljupci, književnici-nacionalisti, književnici-proroci, književnici-ridikuli – izlazili su iz svih pora društva, zauzimali najneočekivanije pozicije, podržavali najsumnjivije politike, i zastupali najproblematičnije stavove.

Nitko nikada nije napisao leksikon tih nacionalnih književnih bulumenti, bilo izmišljen ili ne, naslovljen recimo "HDZ-ova književnost u samostalnoj Hrvatskoj“ ili "Miloševićeva književnost u Srbijama“, ali je zato 1996. Roberto Bolano objavio "Nacističku književnost u Americi“. I tako popunio jednu važnu rupu u lektiri našeg života.

Bolanov fiktivni leksikon desničarskih, fašističkih i nacističkih pisaca obje Amerike fantastično je tragikomičan popis raznih ridikula, luđaka, marginalaca, tragičara i osobenjaka, koji su na ovaj ili onaj način participirali u književnom stvaralaštvu. Tu su vođe navijača Boca Juniorsa, djeca nacističkih imigranata, kriminalci koji su većinu života proveli u zatvoru, književnici tronuti vlašću (njenim zabavama, činovima, odličjima, mimohodima i bogoslužjima), pisci opskurne znanstvene fantastike (o kozmičkoj arijevskoj rasi i galaksijskom Reichu), "protuprosvjetitelji“ (koji pišu traktate protiv Voltairea, Diderota, Rousseaua), pripadnici arijevskog bratstva, rasistički utopisti, militaristi, "prokleti pjesnici“ raznih fela, zaljubljenici u firera raznih fela, promicatelji pseudoznanosti, pisci parapovijesti (prema kojoj je Treći Reich trijumfirao!), sve do pjesnikinje za koju se govorkalo da je ljubovala s SS-generalima (i na lijevom guzu imala istetoviranu crnu svastiku), književnice koja trpi bračno nasilje zbog odanosti Francu, kubanskog književnika koji zbog šifrirane poruke svog romana završava u zatvoru (prva slova svakog poglavlja tvore akrostih: ŽIVIO ADOLF HITLER, a druga: USRANE LI ZEMLJICE), ili pak argentinske književnice koju je Hitler kao bebu držao u naručju a ona tu fotografiju drži u srebrnom okviru. Ukratko, Bolanova mašta je nepresušna; i originalnija no ikad.

Često književnici budu zanimljiviji od svoje književnosti. Najosebujniji karakteri, uopće najbolji likovi, ne samo vlastitih opusa, već i šire, čitavih nacionalnih kanona.

Divlji detektivi Bolano Roberto
Treći Reich Bolano Roberto
2666 Bolano Roberto

Nije teško povezati kako je Bolano došao na ideju izmišljenog leksikona. "Nacistička književnost u Americi“ kombinacija je njegovih književnih tema i preokupacija: (polu)izmišljenih književnih scena ("Divlji detektivi“), nabrajalačkih ekskursa ("2666“), interesa za nacizam i nijemstvo ("Treći Reich“)… Ne treba zaboraviti niti golu radost pisanja, bilježenja, popisivanja.

Devedesete je Bolano proveo utrkujući se s bolešću: pišući sve dok mu jetra nisu otkazala. U manje od deset godina objavljuje (između ostalog), "Nacističku književnost u Americi“ (1996.) "Udaljenu zvijezdu“ (1996.), "Divlje detektive“ (1998.), "Amulet“ (1999.), "Gospodina Paina“ (1999.), "Čileanski nokturno“ (2000.), zbirku priča "Kurve ubojice“ (2001.)… Umire 2003., u pedesetoj godini života. No posthumno ubrzo izlazi roman "2666“ (2004.), a svako malo otkrivaju se i novi tekstovi. Godine 2009. pronalaze se dva rukopisa, naslovljena "Diorama“ i "Nevolje stvarnog policajca“, tu je i moguće 6. poglavlje romana "2666“, a 2010. objavljuje se i "Treći Reich“, napisan još krajem osamdesetih.

Ta jedinstvena spisateljska groznica, delirij tokom kojeg je Bolano ispisao tisuće i tisuće stranica, jasno se osjeća u "Naci književnosti“. Između ovog i onog projekta, nekoliko različitih rukopisa u raznim fazama nastajanja, stiglo se stisnuti i čitavu jednu fiktivnu književnost, s nekoliko desetaka najluđih mogućih biografija, i pripadajućih književnih opusa.

Zapravo, Bolano je uvijek pokazivao tu potrebu da ispisuje, kako se kaže, "čitave svjetove“. Činio je to nevjerojatnom brzinom, sa skribomanskim zanosom, a "Naci književnost“ je možda i najslikovitiji primjer te "deliričnosti“. Ok, može se reći da leksikon nema pravog razvoja, da se početna ideja postepeno iscrpljuje, da je tekst poput ravne crte (premda Bolano na kraju uvodi i samog sebe u diskurs), ali sve je to sporedno. "Naci književnost“ je užitak pisanja; i užitak čitanja.  

Još i važnije, Bolanov leksikon neprocjenjiv je kompendij književnika koji su, blago rečeno, zanimljiviji od svojih književnosti. Model fiktivnog pregleda književne scene uspostavljen je za prostor Amerika, ali je primjenjiv na razne kontinente i razne sredine. U tome je i najveća vrijednost njegove fikcije.

S Bolanovim američkim leksikonom i mi smo dobili predložak svojih balkanskih leksikona i njihovih zloglasnih i tragikomičnih junaka.

Roberto Bolano

Nacistička književnost u Americi

  • Prijevod: Ariana Švigir, Dinko Telećan
  • Vuković & Runjić 06/2015.
  • 248 str., meki uvez
  • ISBN 789532861198
  • Cijena 99.00 kn

'Nacistička književnost u Americi' (1996) svojevrsna je enciklopedija desničarskih pisaca: tvore ju kratki životopisi izmišljenih književnika, poklonika i gorljivih pristaša krajnje desnice, većinom iz Latinske Amerike, šačica njih iz Sjedinjenih Država, koji su prikazani kao šarolik niz zabludjelih mediokriteta, snobova, prevrtljivaca, narcisa i zločinaca.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –