Udruga Knjižni blok predstavila 'Knjigu u fokusu' - analizu HR tržišta knjige

Nevladina neprofitabilna udruga "Knjižni blok - Inicijativa za knjigu" predstavila je javnosti publikaciju "Knjiga u fokusu" nastalu u sklopu projekta Potpora kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u RH (Support to Creative Industries in Croatia - Expert Analysis and Recommendations for Book Market Regulation and Protection of Reading Culture) čije je provođenje uz vlastitu financijsku kontribuciju Knjižnog bloka svojom potporom omogućio i UNESCO International Fund for Cultural Diversity.

Udruga Knjižni blok osnovana je u proljeće 2011. godine s ciljem utjecanja na poboljšanje statusa knjige u društvu, znanosti i kulturi,
te na uređenje hrvatskoga tržišta knjiga, a kroz stvaranje platforme za rad na javnim politikama koje se tiču nakladništva i kulture čitanja, uključivanje građana i stručne javnosti u proces osmišljavanja strategija, prijedloga zakonskih promjena te unaprjeđenje praksi i donošenja odluka vezanih za knjigu i sve sudionike u lancu knjige. U skladu s tim, Knjižni blok potiče javnu raspravu o problemima u sektoru, te inicira niz akcija manjeg opsega fokusiranih na probleme nakladnika, knjižara, knjižnica, autora te krajnjeg korisnika - čitatelja.

Da bi se stvorile pretpostavke za sasvim praktične promjene i za prijedloge rješenja problema, Knjižni blok je bio postavio sljedeće
ciljeve istraživanja:

1. Procijeniti postojeće stanje u nakladništvu i knjižarstvu s ekonomskog, pravnog i socijalnog aspekta, te pružiti pregled situacije
u branši;
2. Identificirati specifične prepreke i mogućnosti nakladništva i knjižarstva kao kreativne industrije;
3. Izraditi preporuke za tijela državne i lokalne vlasti u svrhu pokretanja novih projekata, iniciranja institucionalnih promjena,
pokretanja afirmativnih akcija, te zakonskih promjena u cilju opstanka i daljnjeg razvoja nakladništva i knjižarstva u RH; izraditi i preporuke i za sve ostale dionike u lancu knjige, u prvome redu za nakladnike i knjižare.

Ono što je posebno zanimljivo u publikaciji su preporuke koje su namijenjene glavnim donositeljima odluka, državnim i lokalnim vlastima, kao i dionicima u lancu knjige (a koje bi sinergijskim učincima direktno utjecale na poboljšanje pozicije svih dionika u lancu knjige, poput npr. autora), između kojih izdvajamo:

- definirati kreativne industrije u Hrvatskoj, pa tako i izdavaštvo/nakladništvo i knjižarstvo i omogućiti procjenu njihove
ekonomske važnosti;

- uskladiti klasifikaciju, pokrenuti promjene u NKD sustavu, ustanoviti nove parametre praćenja nakladništva i knjižarstva
kao kreativnih industrija u Državnom zavodu za statistiku;

- na nacionalnoj razini osnovati institucije potpore za razvoj sektora nakladništva i knjižarstva kao kreativnih industrija;

- osnovati, u suradnji više institucija - HBOR/HAMAG/MINPO liniju povoljnih kredita i bespovratne potpore za nakladnike
i knjižare;

- Ministarstvo kulture, MZOS, Ministarstvo financija zajedno bi trebali osigurati smanjenje PDV-a na e-knjigu s 25% na 5% (izjednačiti s tiskanom);

- (re)definirati kriterije za potporu Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta;

- donijeti novi zakonski akt kojim bi se uredilo financiranje javnih potreba u kulturi, kao i analizirati potencijalne prednosti i nedostatke stvaranja posebnog zakonskog akta o knjizi/nakladništvu, te potaknuti raspravu o mogućem osnivanju Agencije za knjigu;

- pripremiti prijedlog javne politike za znanstveno izdavaštvo, kao preduvjet spašavanja ovog specifičnog segmenta izdavaštva,
za što je pak preduvjet i međusektorska suradnja (MZOS,MK, MINPO, ZNK, itd...);

- poticati jedinice lokalne uprave da siguraju povlaštene najamnine za knjižarsku djelatnost, i za postojeće knjižare i za knjižare koje tek treba otvoriti (osigurati prostor) u sredinama, gdje ih nema dovoljno ili ih nema uopće;

- ponovo uvrstiti zanimanje i obrazovanje za knjižara u sustav obrazovanja;

- kreirati i implementirati dugoročnu nacionalnu strategiju poticanja čitanja, uključivši i nacionalnu kampanju za poticanje
čitanja. Nužne su promjene u politici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koje bi trebalo promijeniti plan lektire i način obrade lektire, ali i povećati broj sati materinjeg jezika u nastavi, koji je najmanji u Europi;

- permanentno raditi na edukaciji novinara kulturnih ali i drugih redakcija, o praćenju knjige, svih segmenata nakladništva
i knjižarstva.

U Knjižnom bloku posebno su istaknuli da nije realno očekivati da manje strukovne udruge uz davanje inicijativa istovremeno i samostalno provode sve potrebne akcije, te da je nužna hitna intersektorska suradnja državnih institucija kojima bi briga oko knjige trebala biti jedan od prioriteta, i koji bi trebali biti glavni nositelji i koordinatori potrebnih aktivnosti.