Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Vanja Kulaš • 03.10.2017.

Virginie Despentes: Vernon Suboteks I

Iako je Virginie Despentes (1969) na francuskoj književnoj sceni debitirala 1993. romanom Rasturi me (Baise-moi), mnogi će je, poput mene, otkriti tek puno kasnije istoimenim, u Francuskoj isprva zabranjenim filmom, koji 2000. scenaristički potpisuje s bivšom porno glumicom Coralie Trinh Thi. Ova izravna i beskompromisna spisateljica poprilično radikalnog prosedea, istovremeno redateljica, scenaristica i feministička aktivistica, koju se dugo prozivalo zbog opscenosti, naglašava kako od njezina kontinuiranog umjetničkog rada ne bi bilo ništa da se s trideset nije ostavila lakih droga i alkohola, u koji se zaljubila kao dvanaestogodišnjakinja; upravo temi ovisnosti namjerava se posvetiti u svojoj sljedećoj knjizi.

Vernon Suboteks 1 Despentes Virginie

Despentes - kako je ovog srpnja ispričala novinarki dnevnika Le Monde Annick Cojeal - piše oduvijek, još otkad je kao klinka čitala pripovijetke grofice de Segur; bila je znatiželjno i društveno dijete, odlična učenica i predsjednica razreda da bi je s petnaest roditelji (feministica i sindikalist) zatvorili u psihijatrijsku ustanovu izbezumljeni činjenicom da ju je nemoguće kontrolirati. Trauma silovanja koje doživljava dvije godine kasnije, na povratku iz Londona, tijekom jedne od svojih autostoperskih avantura, ostaje joj rekurentnom, opsesivnom temom u svim romanima, kratkim pričama, esejima, pjesmama, filmovima. Iz rodnog Nancyja ubrzo odlazi u Lyon gdje nastupa s punk bendom, puno čita, piše priče, recenzira glazbene albume i porno filmove, a povremeno se bavi prostitucijom, što joj je, objašnjava u brojnim intervjuima, svojevrstan vid terapije i rodne emancipacije.

Sedam godina kasnije Virginie Despentes će Lyon napustiti zbog Pariza, gdje otkriva svijet striptiz klubova i porno industrije; želi biti novinarka, pisati o opskurnom miljeu u koji ima insajderski uvid, da bi 2006. o svojim rubnim seksualnim iskustvima objavila esej King Kong Théorie. Tim će se svojevrsnim feminističkim manifestom Despentes upisati u povijest francuske književnosti kao prva autorica koja suvereno i sasvim prirodno kombinira feminističke teme s pornografijom. S trideset i pet ova "porno-feministica" zaljubljuje se u ženu i tako se, govori, rješava balasta heteronormativnih očekivanja; njezina sada već bivša partnerica, španjolska filozofkinja Beatriz Preciado, transrodna je osoba koja je terapijama testosterona dekonstruirala svoj seksualni identitet (a njega joj je, smatra ona, nametnulo društvo, o čemu progovara u romanu Testo Junkie iz 2008.), da bi od 2015. svoj publicistički i kuratorski rad nastavila pod imenom Paul B. Preciado.

Nakon eksplicitnog prvijenca rape-revenge određenja čija ekranizacija pripada kontroverznoj struji "ekstremne korporalnosti", Virginie će i nadolazeće proze potpisivati pseudonimom Despentes koji je referenca na njezinu lijonsku četvrt "des Pentes de la Croix-Rousse". Pa tako 1996. objavljuje roman Les Chiennes savantes o iskustvu prostituiranja na Minitelu, 1998. Les jolies choses, 2002. Teen spirit, 2004. Bye, bye Blondie, da bi 2010. za roman Apocalypse bébé, nakon nominacije za Goncourta, primila nagradu Redaunot. Despentes piše pod utjecajem specifične lektire, čita Djiana, Bukowskog, Kathy Acker, Jamesa Ellroya, Betty Friedan, Judith Butler...

Kritika ovu trilogiju naziva moćnom freskom suvremenog francuskog društva, uspoređujući je s monumentalnim socijalnim romanima 19. stoljeća, ali i s ponajboljim televizijskim serijalima nove generacije.

Virginie Despentes, iz osobne arhive

Trilogija o Vernonu Suboteksu zaokružena je napokon u svibnju ove godine, što se iščekivalo s golemim nestrpljenjem, jer prvi je dio objavljen još u siječnju 2015., a nastavak samo pet mjeseci kasnije. Kritika ovu trilogiju naziva moćnom freskom suvremenog francuskog društva, uspoređujući je s monumentalnim socijalnim romanima 19. stoljeća, ali i s ponajboljim televizijskim serijalima nove generacije. U posljednjem dijelu sage Despentes promišlja promjene s kojima se Francuzi suočavaju nakon terorističkih napada 2015. i 2016., stoga je taj roman snažnije politički intoniran od prethodnika. Časopis Inrockuptibles završni nastavak trilogije opisuje eksplozivnijim od prethodnih, upozorivši na posve neočekivan svršetak. No, fokusirajmo se na njezin ishodišni dio, jedini dosad na hrvatski preveden tekst ove nagrađivane autorice, što će se, međutim, uskoro promijeniti, jer u pripremi je prijevod nastavka.

Frenetičan je ritam romana Vernon Suboteks 1 (Vernon Subutex 1) čijeg eponimskog (anti)junaka zla sreća kao u kakvoj adrenalinskoj igrici bacaka paklenim prostranstvima, krug po krug, sad dolje, sad gore. S obzirom na njegove egzistencijalno krajnje nepovoljne prilike, svaki Vernonov dan nepredvidiv je i zapravo poklonjen, s uvijek iznova novim mjestima, bizarnim susretima i sizifovski ponavljanom borbom za preživljavanje.

Kad prođeš četrdesetu, cijeli je svijet nalik bombardiranom gradu.

Ne svojom voljom Vernon nezaustavljivo luta urbanim pejzažom i tako kartira Pariz; na horizontalnoj ravni čini to vrludajući pariškim arondismanima, od središta grada do njegovih rubova, dok na vertikalnoj klizi kroz društvene slojeve od vrha do dna i nazad, a pri čemu se socijalne kategorije miješaju u melanž ekonomskih, obrazovnih, političkih i svjetonazorskih različitosti, kroz koje se opet kaleidoskopski prelamaju doista svakojake devijacije suvremenog društva. Može se stoga reći da je Vernon Suboteks 1 kronika jedne egzistencijalne krize u formi postmoderne pikareske.

Šarmantnog Vernona spašavaju poznanstva iz sretnijih dana, kao i empatija slučajnih prolaznika kroz njegov život; drugim riječima, iznenada financijski upropašten, ovaj do tog trenutka doduše inertan, ali ipak relativno funkcionalan četrdesetogodišnjak ("kad prođeš četrdesetu, cijeli je svijet nalik bombardiranom gradu" rezimira on negdje u tekstu) u naoko sređenim društvenim prilikama jedne stabilne države, k tome usred idealizirane europske metropole, pukom srećom uspijeva ostati živ, jer na pomoć sustava ne može računati. Upravo stanje u kojem se našla moderna Europa, transformacija, odnosno propast zapadnog društva pod teretom neoliberalnog kapitalizma, manipulacije medija i društvenih mreža te sveopće urbano otuđenje, tematska su čvorišta kojima se Despentes ovdje intenzivno zaokuplja, što njezinom redom osmom romanu pridaje angažiran pa i politički predznak.

Važan je element predmetnog romana glazba, s obzirom da je Vernon niz godina bio vlasnik kultne pariške trgovine pločama i stoga oduvijek umočen u svijet glazbene industrije. Roman je tako nostalgična posveta francuskoj i svjetskoj rock-sceni 1980-ih i 1990-ih koje je Despentes i sama bila aktivnom sudionicom; autorica, dakle, ovom pričom odaje počast jednoj generaciji, jednoj supkulturi. Zbog pada prodaje ploča i diskova prisiljen zatvoriti dućan, Vernon gubi stan, napuštaju ga prijatelji, umirući jedan za drugim, od droge ili teških bolesti, ali ostaju mu intelektualna svježina, karizma i dostojanstvo.

Unatoč motivu prijetećeg sloma, ne samo pojedinca nego čitave civilizacije, ova pripovijest nije turobna, no itekako uznemiruje.

Kako je biti bez kinte u lijepom i surovom Parizu, gdje su crkve, kolodvori, knjižnice i stajališta metroa jedina besplatna mjesta, gdje klupe s ulica nestaju jedna za drugom kako se ljudi poput Vernona (a sve ih je više) ne bi nigdje predugo zadržavali, dok vrijeme nepodnošljivo sporo prolazi, a čovjek je bez cilja, budućnosti i prihvatljivog društvenog konteksta. Sjajna su pritom Vernonova zapažanja i psihologizacije, njegova razmišljanja o prijateljima i nekadašnjim mušterijama, opisi njihovih rutina i patologija. Despentes doista vrlo uvjerljivo oblikuje karaktere koji su svi odreda slojeviti, pulsirajuće živi i totalno disfunkcionalni.

Opsesivni ljubitelji glazbe i kolekcionari ploča, televizijski scenaristi i producenti, karizmatične rock zvijezde, ocvale groupies, izbotoksirane bogate nasljednice, umirovljene porno-dive, novinarke glazbenih i pornografskih magazina, ekstremni ljevičari i desni radikali, beskućnici, lezbijke-bajkerice, transrodne manekenke, jedna Deborah koja je u procesu da postane Daniel, a među njima stripovske ženske figure umjetničkih imena Votka Satana, Lidija Bazuka i Hijena; svi ti ljudi nagriženi su nezdravim ambicijama i nesigurnim poslovnim situacijama, usamljenošću ili lošim brakovima, kompromisima i malograđanskim obrascima, identitetskim krizama i kompleksima, psihičkim poremećajima i društvenim otklonima. Ovo gotovo karnevalsko šarenilo - polusvijet, pariška buržoazija, glazbeni i filmski jet-set - sve je to Pariz, što trilogiju Virginie Despentes čini zatravljujućom kronikom jednog mitologiziranog grada, s posebnim interesom za njegovo naličje i likove s margina.

Unatoč motivu prijetećeg sloma, ne samo pojedinca nego čitave civilizacije, ova pripovijest nije turobna, no itekako uznemiruje. Ozračje tjeskobe i bijesa protagonista probijat će kroz urbanu živost u tekstu koji je dinamičan, sav u kretanju i interakcijama, filmičan s brzim izmjenama kadrova, a istodobno filozofičan i povrh svega vrlo zabavan, pa će čitatelj i po nekoliko desetaka stranica zaboravljati da je središnji protagonist u ozbiljnom problemu. Događat će se to svako malo i Vernonu, jer "nikad nije bio dovoljno ustrajan da bi bio doista deprimiran. To ga je uvijek spašavalo."

Književno djelovanje Virginie Despentes aktivistički je hrabro i promišljeno, usto pripovjedački dobro impostirano i stilski prepoznatljivo. Kultna autorica u Francuskoj, posebno u underground feminističkim krugovima, Despentes je kod nas još slabo poznata - vrijeme je da se to promijeni. Iz izdavačke kuće Oceanmore prijevod drugog toma Vernona Suboteksa najavljuju za koji tjedan, pa je ovo sjajan trenutak za nadoknađivanje ili ponovno iščitavanje jedinice.

( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na portalu Moderna vremena zajednički je financiran od strane Modernih vremena i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )

– Virginie Despentes –

Virginie Despentes

Vernon Suboteks 1

  • Prijevod: Ita Kovač
  • Naklada OceanMore 10/2016.
  • 264 str., meki uvez s klapnama
  • ISBN 9789533320441

Vernon Suboteks ostarjeli je DJ koji se baš i nije prilagodio promjenama na tržištu: trgovinu pločama morao je zatvoriti zbog pada prodaje, preostalu robu nudi putem interneta, ali zapravo nema od čega živjeti. Nažalost, posljednja osoba koja mu pomaže platiti račune umire od predoziranja pa Vernon ostaje bez ikakvih prihoda. Uskoro je izbačen iz svog unajmljenoga stana s tek jednom torbom u kojoj je sadržan sav njegov život.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –