Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Brian Jay Jones

George Lucas : jedan život

  • Nakladnik: Profil
  • Prijevod: Iva Karabaić (Kraljević)
  • 10/2017.
  • 510 str., meki uvez
  • ISBN 9789533135885
  • Cijena: 199.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

George Lucas, režiser i producent slavnih filmskih serijala „Ratovi zvijezda“ i „Indiana Jones“, vjerojatno jedan od najuspješnijih američkih filmaša, imao je vrlo zanimljiv i uzbudljiv život, pa je i njegova biografija vrlo uzbudljivo štivo. Brian Jay Jones, autor Lucasove biografije svoju knjigu započinje ovim pasusom:

Pobjednički autsajder – što briljantniji i manje cijenjen, to bolje – bio je narativ koji je George Lucas oduvijek volio. Lucas je rado razmišljao kako se među njegove pretke negdje na njihovu putovanju umiješao neki trijumfalni crni konj, „neki kriminalac ili netko koga su protjerali iz Engleske ili Francuske“, ispričao je u jednom intervjuu. No nije tajna da Lucas uživa biti zagonetan; to mu je praktički u krvi. „Moja obitelj dolazi niotkud“, jednom je objasnio. „Nitko ne zna odakle zapravo potječemo.“

Kao četvrta generacija u sjevernoj Kaliforniji, Lucas je ipak mogao slijediti u prošlost trag svojih predaka više od većine Amerikanaca, s korijenima porodičnog stabla koje je bilo duboko ukopano u tlo kalifornijskog gradića Modesta nakon što su prošli kroz Arkansas, Illinois i Virginiju gotovo stoljeće prije Američke revolucije. No „to je to“, ustrajavao je Lucas ne idući dalje. Je li potjecao iz loze kolonijalnih farmera, postolara ili zidara, nije važno, a gledanje u prošlost nije u njegovu stilu. „Uvijek na neki način živim za sutra, bilo ono bolje ili lošije“, rekao je. „To je jednostavno hir karaktera.“  No ipak postoji stvar u koju je siguran. „Izvanredno je kad se ne rodiš kao princ“, jednom je primijetio Lucas. „To cijenim. Istinski vjerujem u ovu zemlju, da možeš napraviti sve ako se tome posvetiš.“ Posvetiš se. To je bila vrsta opomene koju bi George Lucas stariji – Lucasov otac, metodist iz malog grada – mogao iznijeti. A to je, gorljivo mašući prstom pred sinovim licem, vjerojatno i učinio.“

 

Jones opisuje kako se George Lucas rodio u skromnoj obitelji vlasnika papirnice, kako je u mladosti želio biti automobilistička zvijezda, a potom se na studiju zainteresirao za filmsku umjetnost i počeo snimati filmove. Iako s prvim studentskim radovima nije imao uspjeha bio je uporan i 1973. godine snimio vrlo uspješan film „Američki grafiti“. To mu je otvorilo mogućnost da počne realizirati svoje ambiciozne umjetničke ideje.
 Od najranije mladosti Lucasu su se sviđali junaci naučnofantastičnih priča, stripova i filmova, pa se tako odlučio da snimi jedan takav film u vlastitoj produkciji, po vlastitom scenariju. Tako je nastao film „Ratovi zvijezda“ koji je potom prerastao u seriju, a to je nesumnjivo najuspješnija filmska serija u povijesti.

Zanimljivo je da je ta serija - ako se uzme u obzir ono što je ona postala - započeta jako, jako skromno. Prvi film iz serije "Ratovi zvijezda" koji je imao premijeru 1977. godine imao je čak i vrlo skroman budžet za film naučnofantastične tematike, gdje ima jako mnogo filmskih trikova, koje tada - u vrijeme skromnih mogućnosti kompjutera - nije bilo tako jednostavno raditi. Režiser George Lucas imao je na raspolaganju samo 11 milijuna dolara za snimanje filma, te još četiri milijuna za troškove reklame. Film je, međutim, već prilikom prvog prikazivanja imao mnogo uspjeha kod gledatelja, te je tada zaradio oko 220 milijuna dolara. Lucas je film kasnije doradio, te je on bio još jednom pušten u distribuciju, pa je do sada zaradio od prodaje ulaznica 798 milijuna dolara.

Već taj prvi film pokazao je da je Lucas napravio djelo koje se gledateljima jako, jako sviđa iz raznih razloga. Nije to bio tipičan film naučnofantastičnog žanra, kakvi su se do tada snimali, te koji su do tada bili kombinacija svemirske avanture i zabavnog predviđanja kako će razni uređaji izgledati u budućnosti, nego je to bila zanimljiva ljudska drama, kakve se odvijaju u suvremenom svijetu, samo se ona odvijala u dalekoj budućnosti, u jednom neobičnom ambijentu, što je tvorcima filma davalo mogućnosti da oslobode svoju maštu. Bila je to futuristička bajka o borbi dobra i zla, koja se referirala na mnoge suvremene teme.

Iako je od samog početka Lucas davao do znanja da je priča iz prvog filma samo dio jedne šire priče on na početku nije jako čvrsto obećavao da će snimati nove filmove kako bi zaokružio tu priču. No, nakon uspjeha prvog filma odjednom se počelo mnogo otvorenije govoriti da je riječ zapravo od seriji koja ima čak devet epizoda. Prvi snimljeni film nije bio u kronološkom smislu i prva epizoda te serije, nego četvrta, pa je taj film naknadno dobio proširen naslov: „Ratovi zvijezda – Nova nada". Nakon uspjeha tog filma u prvoj fazi snimljena su još dva, 1980. godine "Ratovi zvijezda – Imperij uzvraća udarac" i 1983. godine "Ratovi zvijezda – Povratak Jedija". U ta tri filma priča je značajno proširena s novim likovima i temama, a likovi iz tih filmova postale su opće poznate ikone masovne kulture. Cijela priča o borbi dobra i zla, kojeg predstavlja "Mračno carstvo" postala je široko poznata, te sama po sebi dijelom globalne svijesti stvorene sredstvima suvremene masovne kulture.

Nakon duge stanke George Lucas i njegovi producenti odlučili su 1999. godine da snime još tri filma iz te serije, pa su tako nastali filmovi koji opisuju radnju koja se zbivala prije onoga što je poznato iz ranije snimljena tri filma. Iako je u početku bilo najavljeno da će biti snimljeno devet filmova Lucas je nakon završetka šestog filma obznanio da je sa ovim cijeli ciklus završen, te da će on imati samo šest epizoda. On je rekao da on ne namjerava snimati preostala tri filma. Poznajući, međutim, razmišljanje američkih filmskih producenata mediji su odmah objavili da se ne može isključiti mogućnost da te tri epizode, koje bi trebale opisivati ono što se događa nakon dosad prikazanog, neće biti snimljene jednom u budućnosti.

Da ta saga ima i dalje veliki komercijalni potencijal vidjelo se 2005. godine kada je snimljen taj šesti film iz serije. Film je imao premijeru u svibnju 2005. godine u preko 3700 kinematografa u SAD i Kanadi, te u još većem broju diljem svijeta, pa je zahvaljujući enormnoj prodaji kino ulaznica u roku od nekoliko tjedana producentima donio odmah ogroman prihod. Samo prvog vikenda prikazivanja u SAD film je ostvario prihod od 80 milijuna dolara, što je tada bio apsolutni rekord u povijesti američke kinematografije, a na kraju je zaradio 850 milijuna dolara. Kolika je tu bila ogromna zarada vidi se po podatku da je proizvodnja filma stajala 113 milijuna dolara. Izvanrednom zaradom ovog šestog filma saga "Ratovi zvijezda" postala je ujedno i najprofitabilniji filmski projekt u povijesti.

Prema tadašnjim tvrdnjama londonskog lista "The Observer" totalni prihod što ga je ostvarilo svih šest filmova iz te serije prodajom ulaznica, ali i prodajom filma na VHS-u i DVD-u, te prodajom igračaka, videoigara, raznih odjevnih predmeta i galanterije vezanih uz tu seriju, zatim prava na tiskanje knjiga producenti ove filmske serije iznosio je skoro 20 milijardi dolara. O kako se velikom novcu radi pokazuje jedna usporedba. Kada bi projekt "Star Wars" bio neka država onda bi on bio na 70. mjestu liste zemalja po prihodima, što je rade stručnjaci Svjetske banke. Serija "Ratovi zvijezda" zaradila je više od svih ostalih sličnih filmskih saga, kao što su "Gospodar prstenova", "Harry Potter" ili serija filmova o Jamesu Bondu.

Kada je Lucas obznanio da više ne namjerava snimati filmove iz serije „Ratovi zvijezda“ pojavile su se druge moćne filmske kompanije zainteresirane za to. Najupornija u tome bila je kompanija „Disney“ koja je 2012. godine platila 4,05 milijardi dolara kako bi od producenta i režisera Georgea Lucasa otkupila sva prava na filmsku sagu "Ratovi zvijezda". To je jedan od najvećih filmskih ugovora u povijesti po kojem je jedna producentska kuća otkupila od pojedinca njegova autorska prava za snimanje filma, no, u "Disneyju" smatraju da im se posao isplatio, jer je riječ o vrlo popularnoj sagi, koja može privući u kina i nove generacije. S druge strane tada 68-godišnji Lucas značajno je ovom prodajom povećao svoje osobno bogatstvo.

Sve to detaljno je opisano u ovoj biografiji Georgea Lucasa iz pera Briana Jaya Jonesa.

Brian Jay Jones, američki pisac biografija poznatih ličnosti, rodio se 1967. godine u Kansas Cityju. Na sveučilištu Novog Meksika diplomirao je književnost. Objavio je do sada tri opsežne, vrlo uspješne biografije, prvo 2008. godine pisca i povjesničara Washingtona Irvinga, zatim 2013. godine lutkara i animatora Jima Hansona i najnoviju - Georgea Lucasa. Sljedeća ličnost čiju biografiju piše jeste autor dječjih knjiga Theodor Seuss Geisel.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –