Marko Zajc
Gdje slovensko prestaje, a hrvatsko počinje : slovensko-hrvatske granice u 19. i na početku 20. stoljeća
- Nakladnik: Srednja Europa
- Prijevod: Anita Peti-Stantić, Sanja Slukan
- 12/2008.
- 422 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789536979530
- Cijena: 25.22 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U knjizi se govori o hrvatsko-slovenskim odnosima u vremenu od nacionalnog buđenja u tridesetim godinama 19. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata. Bilo je to doba intenzivnih kulturnih i političkih odnosa. U hrvatskoj je historiografiji tema tek djelomice obrađena, pa će ova knjiga svakako pridonijeti boljem međusobnom upoznavanju dvaju susjednih naroda. Autor jasno pokazuje kako su se hrvatski i slovenski preporoditelji međusobno slagali i nadopunjavali, ali i vodili oštre rasprave.
Marko Zajc (1975) slovenski je povjesničar mlađe srednje generacije, znanstveni suradnik Instituta za novejšo zgodovino u Ljubljani.
***
Knjiga koja je pred vama predstavlja dijelom dorađenu doktorsku disertaciju koja nosi naslov «Slovensko-hrvatski odnosi s posebnim obzirom na slovensko-hrvatsku granicu 1830-1918.» koju sam obranio u ožujku 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Pitanje hrvatsko-slovenskog razgraničenja u zadnjem stoljeću Habsburške Monarhije doslovno me obuzelo već 2001. godine kad sam započeo raditi kao znanstveni novak na Institutu za narodnosna pitanja u Ljubljani. Kao rezultat je nastao magistarski rad pod naslovom Problem slovensko-hrvatske granice u 19. stoljeću (Žumberačko pitanje).
O granici s Hrvatskom u posljednjim desetljećima misli se isključivo ovako: slovensko poimanje južne granice je još za vrijeme SFRJ bilo izuzetno ambivalentno. Ideološka granica između "nas" i "onih na jugu" je bila neprestano prisutna, a dodatno je jačala kako se približavao kraj Jugoslavije. O tome kakva je bila priroda te granice govore neki primjeri iz svakodnevnog života. Osamdesetih godina 20. stoljeća sve se glasnije govorilo o granici na Kupi. Većina Slovenaca potiho je podupirala taj koncept. Kad bi se ljeti ritualno zaputili na omiljeni kutić na dalmatinskoj obali, odlazili bi na "naše" more.
S druge strane, hrvatski skijaši na Krvavcu, što se Slovenaca tiče, nisu jurili po "jugoslavenskim" planinama, nego isključivo po slovenskim. Slično je bilo sa sportom. Kad bi jugoslavenska nogometna reprezentacija pobjeđivala, pobjeđivali su "naši". A pobjeda Bojana Križaja u slalomu nikako nije bila jugoslavenska, nego isključivo slovenska, premda mu je uz ime stajala kratica JUG. Sličan odnos prema Jugoslaviji imali su i drugi narodi u zajedničkoj državi.
Oni koji očekuju da će u nastavku čitati o granici u Piranskom zaljevu, o koritima za ruže, granici uz Hotizu i atomskoj centrali, sasvim će sigurno biti razočarani. Tih tema neće biti na stranicama ove knjige već zato što pripadaju nekom drugom vremenu. No čitatelji će u njoj naći nešto drugo: zanimljivu pretpovijest tvorbe ideoloških granica između Slovenaca i Hrvata u vremenu oblikovanja modernih nacionalizama. Dugoročne posljedice toga upravo su problemi koji danas pune novinske stupce.
( autor )
Marko Zajc (1975) slovenski je povjesničar mlađe srednje generacije, znanstveni suradnik Instituta za novejšo zgodovino u Ljubljani.
***
Knjiga koja je pred vama predstavlja dijelom dorađenu doktorsku disertaciju koja nosi naslov «Slovensko-hrvatski odnosi s posebnim obzirom na slovensko-hrvatsku granicu 1830-1918.» koju sam obranio u ožujku 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Pitanje hrvatsko-slovenskog razgraničenja u zadnjem stoljeću Habsburške Monarhije doslovno me obuzelo već 2001. godine kad sam započeo raditi kao znanstveni novak na Institutu za narodnosna pitanja u Ljubljani. Kao rezultat je nastao magistarski rad pod naslovom Problem slovensko-hrvatske granice u 19. stoljeću (Žumberačko pitanje).
O granici s Hrvatskom u posljednjim desetljećima misli se isključivo ovako: slovensko poimanje južne granice je još za vrijeme SFRJ bilo izuzetno ambivalentno. Ideološka granica između "nas" i "onih na jugu" je bila neprestano prisutna, a dodatno je jačala kako se približavao kraj Jugoslavije. O tome kakva je bila priroda te granice govore neki primjeri iz svakodnevnog života. Osamdesetih godina 20. stoljeća sve se glasnije govorilo o granici na Kupi. Većina Slovenaca potiho je podupirala taj koncept. Kad bi se ljeti ritualno zaputili na omiljeni kutić na dalmatinskoj obali, odlazili bi na "naše" more.
S druge strane, hrvatski skijaši na Krvavcu, što se Slovenaca tiče, nisu jurili po "jugoslavenskim" planinama, nego isključivo po slovenskim. Slično je bilo sa sportom. Kad bi jugoslavenska nogometna reprezentacija pobjeđivala, pobjeđivali su "naši". A pobjeda Bojana Križaja u slalomu nikako nije bila jugoslavenska, nego isključivo slovenska, premda mu je uz ime stajala kratica JUG. Sličan odnos prema Jugoslaviji imali su i drugi narodi u zajedničkoj državi.
Oni koji očekuju da će u nastavku čitati o granici u Piranskom zaljevu, o koritima za ruže, granici uz Hotizu i atomskoj centrali, sasvim će sigurno biti razočarani. Tih tema neće biti na stranicama ove knjige već zato što pripadaju nekom drugom vremenu. No čitatelji će u njoj naći nešto drugo: zanimljivu pretpovijest tvorbe ideoloških granica između Slovenaca i Hrvata u vremenu oblikovanja modernih nacionalizama. Dugoročne posljedice toga upravo su problemi koji danas pune novinske stupce.
( autor )
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
