Na pitanje je li jezik koji se do 1991. nazivao hrvatskosrpskim zajednički za nekoliko naroda ili je to umjetni jezik koji u praksi ne postoji, autorica odgovara: "Povijest hrvatskoga književnog jezika dokazuje da je on poseban i samostalan, a to pokazuje i zamršeni tijek njegova normiranja (...) kao rezultata triju različitih hrvatskih dijalekata, zapravo sistemski zasebnih jezika: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga, što su u pojedinim razdobljima vršili funkciju književnih jezika."

dr. sc. Neda Pintarić, redovita profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prevoditeljica


Knjiga je mnogo više od pregleda povijesti hrvatskoga književnog jezika; ona obuhvaća genealogiju cijele kroatističke problematike, kronologiju sporova oko različitih pitanja, kao i neprijeporne činjenice o njegovoj povijesnoj opstojnosti unatoč svim zabludama, osporavanjima i neslaganjima medu slavistima i kroatistima. Inzistirajući na nepristranosti i znanstvenoj objektivnosti, Barbara Oczkowa dala je najpotpuniju sintezu hrvatske književnojezične povijesti...

Iz recenzije dr. sc. Dubravke Sesar, redovite profesorice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Knjiga poljske kroatistice Barbare Oczkowe sintetski je prikaz povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Opsegom i sadržajem to je velika sinteza o hrvatskom jeziku, od prvih pisanih spomenika do današnjih regionalnih književnih jezika, čakavskoga, kajkavskoga, gradišćanskohrvatskoga i književnoga jezika bačkih Hrvata... Pisana je jezikom činjenica, objektivno, dokumentirano, s mnoštvom literaturnih podataka i različitih mišljenja. S tim je svojim vrijednostima više nego dobrodošla ne samo u slavističkom svijetu, nego i u nas ...

Iz recenzije dr. sc. Branke Tafre, redovite profesorice Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.