Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Folkloristička čitanka

  • Nakladnik: AGM
  • Urednik: Marijana Hameršak, Suzana Marjanić
  • 11/2010.
  • 564 str., meki uvez s klapnama
  • ISBN 9789531743549
  • Cijena: 220.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Knjiga donosi izbor iz razgranate mreže folklorističkih pristupa i škola. Premda promišljanje folklora seže i prije njegova ime­novanja koje se vezuje uz 1846. godinu i pismo W. J. Thomsa, kao što nadila­zi i institucionalne okvire izvedene iz njegova imena, autorice su se u ovom zborni­ku, uz nekoliko iznimaka, trudile slijediti nominalni trag, Thomsovim riječi­ma, dobre saksonske složenice (folk-lore). Time su barem donekle formalizirale kriterije izbora, ali su ujedno usmjerile ponajprije na anglosakson­sku folkloristiku. Ipak, anarhični (ne arhaični!) i protejski vrtlog imenovanja vidljiv i u tom području, gdje supostoje barem tri paralelna naziva za disciplinu -folkloristics, folklore studies i folklife research.


Zbornik čine tri cjeline.

Prva cjelina nosi naslov "Folklor(istika), što je to?" i okuplja programatske analitičke tekstove u rasponu od njemačke mitološke škole (J. Grimm), pre­ko ključnih radova kontekstualne američke folkloristike (D. Ben-Amos, A. Dundes), njezinih hrvatskih kontekstualizacija (M. Bošković-Stulli, I. Lozica) i u nas tada podjednako utjecajnih formalističkih i strukturalističkih pristu­pa (K. V. Čistov, R. Jakobson i P. G. Bogatirjov) do recentnih autorefleksivnih rasprava (R Bendix, C. L. Briggs, B. Kirshenblatt-Gimblett, G. E. Warshaver), kao i individualnih doprinosa u području i šire (W. R. Bascom, H. Bausinger, A. Gramsci, E. Jones i D. Rihtman-Auguštin).

Ključni kriterij iz­bora bio je njihov programatski stav, njihova inovativnost te njihov utjecaj, posebice na hrvatsku znanstvenu zajednicu. Stoga su neki u drugim znan­stvenim sredinama iznimno utjecajni pristupi poput etnopoetike, etnografi­je govorenja i si., u ovom zborniku zastupljeni tek posredno, putem tekstova na koje su ti pristupi utjecali ili iz kojih su izrasli. Izbor je, nažalost, podra­zumijevao i isključenja, ali nadamo se ne na štetu raznolikosti.

Druga je cjelina naslovljena opozicijskom sintagmom "Folkloristika i dru­gi", a sastoji se od izbora preglednih radova o pojedinim folklorističkim pri­stupima (R. M. Dorson i L. Honko) ili o odnosu između folkloristike i dru­gih istraživačkih područja (P. Burke, B. Henkes i R. Johnson, J. W. Roberts).

Treća cjelina nosi naslov "Folkloristika i mi" te donosi pregledne, ali ujedno i problemske radove o putanjama, problemima i dosezima hrvatske folkloristike (L Čale Feldman, R Jambrešić Kirin, Lj. Marks i I. Lozica te G. Marošević).

Tekstovi uvršteni u drugu i treću cjelinu mogu se čitati kao uvodnik, ali i razrada tekstova okupljenih u prvoj cjelini. Stoga ih čitatelji, ovisno o vlasti­tim preferencijama, mogu čitati prije ili poslije, a najbolje je, dakako, i prije i poslije tekstova iz prve cjeline.

 

Autorice ističu da im cilj nije bio definirati disciplinu, nego naznačiti njezinu dinamičnost, predstaviti množinu različitih definicija folklora i folkloristike. Svaka definicija svojom strogom dijadom (genus proximum i diferentia specifica) može biti i ograničavajuća, a folkloristika je, uzmu li se u obzir već i u ovom zborniku okupljeni tekstovi, gotovo neograničeno istraživačko polje.


***

Marijana Hameršak - rođena 1977. godine u Splitu. Diplomirala komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000., a doktorirala 2008. tezom Tvorbe djetinjstva i preobrazbe bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti. Od 2001. znanstvena je novakinja pri Institutu za etnologiju i folkloristiku. U hrvatskim i inozemnim časopisima objavljuje stručne i znanstvene članke o teorijskim, materijalnim i institucionalnim aspektima dječje, popularne i usmene književnosti te o metodološkim i teorijskim problemima povijesti etnologije i folkloristike. Surađuje s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, Trećimprogramom Hrvatskog radija, Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku i s dr. S. Filipom Hameršakom prevela je knjigu Jonathana Cullera "Književna teorija: vrlo kratak uvod" ( AGM ).

Suzana Marjanić - rođena 1969. godine u Sisku. Diplomirala kroatistiku i južnoslavenske filologije 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao jednopredmetnu grupu znanosti, gdje je i doktorirala 2002. radom o Nodilovoj re/konstrukciji "stare vjere „ Srba i Hrvata. Od 1996. godine zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje ostvaruje interese za mitske teme u usmenoj književnosti, kulturnu animalistiku, ekofeminizam te antropologiju kazališta / performansa. Trenutno je članica uredništva Treće: časopisa Centra za ženske studije i dvotjednika Zarez te suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Trećeg programa Hrvatskog radija i odnedavno Hrvatskog studija. Godine 2005. u Nakladi MD objavila je knjigu "Glasovi 'Davnih dana' : transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914-1921/22." S kolegicom Antonijom Zaradijom Kiš uredila je zbornik radova "Kulturni bestijarij" ( Zagreb, 2007. ), a s Ines Pricom "Mitski zbornik" (Zagreb, 2010.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –