Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Karen Blixen

Sjene na travi

  • Nakladnik: Disput
  • Prijevod: Ðurđica Žlebačić-Sorensen
  • 09/2013.
  • 120 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789532601879
  • Cijena: 10.62 eur
    Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro
  • Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.

Knjiga "Sjene na travi" kronološki slijedi slavnu autobiografiju Karen Blixen "Moja Afrika" i na neki način zaokružuje njezin "afrički ciklus". Naime građu za ovdje objedinjene četiri pripovijetke – "Farah", "Barua a Soldani", "Velika gesta" i "Jeka s uzvisina" – uzela je iz vlastita života koji je dobrim dijelom prve polovice 20. stoljeća provela u Keniji, gdje je imala plantažu kave i farmu. Može se reći da su te priče nastavak "Moje Afrike", ali drugim sredstvima: autorica je s prostorne i vremenske distance "dopisala" sve ono što je u autobiografiji tek naznačila.

Dok je "Moja Afrika" stvarana na temelju svježih otisaka u sjećanju, s nevelikim vremenskim odmakom, ove priče donose poznatim afričkim junacima i krajolicima sjenu, odnosno dušu koja ih je oplemenila tuđim glasovima, citatima, ritmovima i tajanstvenim mirom. Dok je u autobiografiji, recimo, malo pisala o svojim slugama, ovdje je mnogo stranica posvetila upravo njima, osobito Somalijcu Farahu (po kome je i naslovljena prva priča). On je sluga, ali i puno više od toga: on je oslonac na nepoznatom tlu, zaštitnik i vodič kroz carstvo tajanstvenih znakova. Opisujući Faraha, njegove poglede, odjeću, podrijetlo i vještine, autorica ga pretvara u simbol, u besmrtan lik iz riznice svjetske kulture.

Ostale tri pripovijesti također govore o događajima na farmi, lovu, snovima, smrti... Blixen u njima varira nosive teme iz "Moje Afrike", diskretno podsjeća na vlastite pripovijetke s fantastičnim zapletima te oponaša biblijske parabole i podastire mnoštvo aluzija na djela iz svjetske književnosti kojima čitatelja uvlači u beskrajnu igru otkrivanja novih značenja.

Niz sjećanja na sretne dane provedene u Africi autorica povezuje jakim esejističkim pasažima o plemenima Kikuja i Masaja, njihovim običajima i mitovima, što ovom dijelu pridaje posebnu draž i dignitet poštovanja Drugoga.

***

Karen Blixen, rođena kao Christentze Dinesen (Tanne) 1885. godine u Rugstedlundu u Danskoj. Umrla je 1962. godine u istome mjestu, na obiteljskome imanju. Važnija su joj djela "Sedam fantastičnih pripovijesti" (Seven Gothic Tales, 1934), "Afrička farma" (poznatije kao Moja Afrika; Den afrikanse farm, 1937; u engleskoj verziji Out of Africa), "Zimske pripovijesti" (Vintereventyr,1942), "Posljednje pripovijesti" (Sidste fortællinger, 1957), "Anegdote o sudbini" (Skæbne-anekdoter,1958; s čuvenom pripovjetkom Babettina gozba) i "Sjene na travi" (Skygger paa græsset, 1960). Za Drugog svjetskog rata objavila je pod pseudonimom Pierre Andrézel svoj jedini roman "Putovi osvete" (Gengældesens veje, 1944).

Knjiga "Sjene na travi" objavljena je u vrijeme autoričine najveće slave: godine 1960. Nobelov je komitet ponovno istaknuo Karen Blixen kao kandidatkinju za najzačajnije svjetsko priznanje za književnost, i taj put to je izgledalo kao "gotova stvar". Na kraju Blixenova ipak nije postala laureatkinjom, ali se u javnosti utvrdila kao umjetnica koja tu nagradu "najviše zaslužuje".

Podrijetlom iz aristokratske obitelji. Studirala likovne umjetnosti u Kopenhagenu. Godine 1914-31. živjela u Keniji, potom se vratila u Dansku. Prvu zbirku pripovijedaka, «Sedam tajanstvenih priča» (Seven Gothic Tales, 1934), pisanih izvrsnim stilom na engleskom jeziku objavila je u SAD-u pod pseudonimom Isak Dinesen. Godinu dana poslije prevela ih je na danski. To su priče u romantičarskoj tradiciji tzv. gotske književnosti, smještene u prošlost, s ozračjem nadnaravnoga te motivima erosa i snova. I sljedeća je djela objavljivala istodobno na engleskom i danskom jeziku.

Druga zbirka pripovijedaka Zimske priče (Vintereventyr, 1942), s tematizacijom sjetnog podsjećanja na djetinjstvo, formalno je i sadržajno uklopljena u tokove danske književnosti. Neke sličnosti s njom dijeli i zbirka «Posljednje pripovijetke» (Sidste fortcellinger, 1957).

Tijekom nacističke okupacije Danske, pod pseudonimom Pierre Andrezel, objavila je svoj jedini roman «Putovi osvete» (Gengceldesens veje, 1944), gotski roman melo-dramske fabule s aluzijama na okupaciju.

Unatoč izvrsnim pripovijetkama danas je najpoznatija po svojim memoarskim zapisima «Afrička farma» (Den afrikanske farm, 1937), kasnije ekraniziranim u Hollywoodu «Moja Afrika» (Out of Africa, 1986). U toj poetskoj (i biografski dosta slobodnoj) reminiscenciji o svojem životu u Keniji iskazuje gotovo mističku ljubav prema Africi te tugu zbog gubitka farme, životnog suputnika kao i nestanka jednostavnog načina života.

(Izvor: "Leksikon stranih pisca", Školska knjiga, 2000.)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –