Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Dragan Jurak ×

Kritika • 12.02.2007.

Carlos Ruiz Zafon : Sjena vjetra

Dakle, “Sjena vjetra” je hit u čistom agregatnom stanju. Bez primjesa medijskog posredovanja i marketinške halabuke. Pamuk se uvijek može prodavati na krilima Nobela. Brown svoje tiraže uvijek može “bildati” na konfliktu s Crkvom... Zafon kod nas zasad “živi” isključivo od svoje priče. Zato je i zanimljivo vidjeti u čemu je “štos” romana “Sjena vjetra”. Što je to Zafonov roman...
Kritika • 29.01.2007.

Bruce Chatwin : U Patagoniji

Priča o Butchu Cassidyu jedna je od desetaka priča koje je Chatwin sakupio u Patagoniji. Rođeni Argentinac Borges rekao je: «Ničeg nema u Patagoniji. To nije Sahara, no u Argentini ona joj je najbliža. Ne, ničeg nema u Patagoniji». Chatwin se iz te «praznine» vratio sa stotinama literarnih slika i desetinama priča. Kroz devedeset sedam kratkih poglavlja pisao je o mornaru Charleyu Milwardu, «modernom...
Kritika • 17.01.2007.

Francois Weyergans : Tri dana kod moje majke

Pisanje je kopanje. I još gore. Irvine Welsh kaže da kada rano ujutro gleda radnike kako odlaze na posao uvijek pomisli kako bi rado bi na njihovom mjestu - a ne uz svoj rukopis. Francois Weyergansov pisac Weyergraf (povremeno i Weyerstein, ili Weyerbite) i sam bi najrađe volio biti među radnicima koji u snenim grupama izlaze iz stanice podzemne željeznice.
Kritika • 08.01.2007.

John Updike : Udaj se za mene

Postoji neka predodžba o tome kako je seksualna revolucija šezdesetih godina izgledala među mladima: Woodstock, slobodna ljubav, «make love not war» parole, oslikana gola tijela koja se gibaju na zvuke «Jefferson Airplanea», i te stvari. Dobro znamo kako je seksualna revolucija izgledala kada je stigla do industrije zabave i pretvorila se u porno industriju, a postoje i neke povijesne slike o tome kako je...
Kritika • 11.12.2006.

Irčne Némirovsky - Francuska suita

U ljeto 1942. Irene Nemirovsky, francuska spisateljica židovsko-ukrajinskog podrijetla, vodila je svoju životnu utrku s vremenom. Svakog dana pješačila bi desetak kilometara tražeći po šumama idealno mjesto za pisanje. Kad bi ga izabrala, sjela je na vestu, i pisala. Poput smrtno oboljelih bolesnika, čije vrijeme istječe, pokušavala je završiti svoj posljednji rukopis prije no što je francuski...