Forumov 'Knjigoskop'

Dok književna periodika još ipak preživljava (iako je pitanje, unatoč njihovoj brojnosti, ali i iznimnoj kvaliteti nekih od njih, čita li uopće itko književne časopise osim članova uredništava i suradnika tih tiskovina) informacije o knjigama a književne kritike pogotovo polako iščezavaju sa stranica tiskanih medija dostupnih na kioscima. Zato je svaki novootvoreni prostor posvećen književnosti iznimno dragocjen.

Od rujna 2011. na kioscima je moguće naći novopokrenuti tjednik 'Forum' kojega izdaje Večernji list i sve ljubitelje pisane riječi trebala bi veseliti činjenica da taj tjednik doličan prostor posvećuje književnim temama. S obzirom na deficit književnih tema u sličnim publikacijama, pune dvije stranice posvećene literaturi nezanemariv su prostor.

Rubrika nosi naziv 'Knjigoskop', uređuje ju i tekstovima ispunjava Željko Valentić, a strukturirana je na način da dvije trećine prostora zauzimaju kratke recenzije novih knjiških  naslova (u pravilu u svakom broju autor obradi četiri do pet novih knjiga) dok je ostatak rezerviran za vijesti iz sfere književnosti.

Dobar dio tekstova iz Forumove rubrike 'Knjigoskop' dostupan je i na internetu, te ste pozvani da je redovito pratite na adresi:

http://www.forum.tm/teme/knjigoskop

Božidar Alajbegović, 16.01.2012

'Književni petak' na blogu

Diljem Hrvatske, u Zagrebu pogotovo, gotovo svakodnevno se održavaju brojne književne večeri i tribine. Uglavnom se radi o predstavljanjima knjiga koje organiziraju izdavači, u cilju boljeg plasmana svojih izdanja. No jedna se tribina izdvaja - to je ‘Književni petak', književna tribina koja se redovito održava već punih 55 godina, još od 4. studenog davne 1955.godine, kad je u prostoru Radničke bilbioteke u Zagrebu gostovao Vladan Desnice.

Kao najvažniji gosti tribine pamte se Guenter Grass, Jean-Paul Sartre, Hans Magnus Enzensberger, Jirij Menzel,  Alain Finkielkraut, a tribina je naravno ugostila i velik broj hrvatskih autora te brojne autore s prostora bivše Jugoslavije.

‘Književni petak' mijenjao je mjesta održavanja, mijenjao je i voditelje, ali najvažnije je da i danas postojano traje i odražava se svakog petka u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu, točnije u Galeriji Kupola na trećem katu.


Od ove godine ‘Književni petak' ima dva urednika-voditelja, to su Tonči Valentić i Gordan Nuhanović, a novost je i blog.

Na adresi  http://knjizevnostnapetku.blog.hr  urednici objavljuju najave tribina  spodacima o tematici naredne tribine i autorima koji će gostovati, tu su i tekstovi u kojima komentiraju održane tribine, a na blogu su dostupni i video materijali s ulomcima iz održanih manifestacija.

http://knjizevnostnapetku.blog.hr

Božidar Alajbegović, 18.11.2011

Hrvatska internetska enciklopedija Proleksis

I Hrvatska svoju Wikipediju ima - no, ipak u nešto klasičnijem obliku, ali i uz veću mjeru sigurnosti u istinitost sadržaja. Na internetskoj adresi http://proleksis.lzmk.hr nalazi se internetsko izdanje Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga koju je, uz leksikografsku potporu Leksikografskog zavoda ‘Miroslav Krleža' izradila tvrtka PRO LEKSIS, a glavni urednik bio je dr. sc. Antun Vujić.

Knjige Opće i nacionalne enciklopedije u tiskanom su izdanju izlazile kontinuirano od 2005. do 2007. (s dopunskom 21. knjigom, 2009) i obuhvaćaju oko šezdesetak tisuća članaka i natuknica. Nakon toga stvorene su mogućnost i potreba prelaska enciklopedije na elektronički medij - najprije DVD izdanje (2009.) da bi tijekom prošle godine zaživjelo i internetsko izdanje enciklopedije.

Osobita zanimljivost ove enciklopedije jest njezina interaktivnost, odnosno otvorenost korisnicima za suradnju i nadogradnju sadržaja. Svakom je korisniku naime omogućeno da svojim komentarom, dopunom, ispravkom ili vlastitim novim člankom popravi, poboljša ili proširi njezin sadržaj. To se može učiniti upisom u za tu svrhu označeno mjesto ("Komentiraj").

Uredništvo ipak zadržava pravo provjere, usklađivanja i konačnog usvajanja tako prispjelih priloga.Članci u Proleksis enciklopediji se ne potpisuju, suradnja je dobrovoljna; na člancima, u dijelovima ili u cjelini, suradnici ne stječu autorska prava.

http://proleksis.lzmk.hr

Božidar Alajbegović, 12.10.2011

Sarajevske sveske

Ideja časopisa ''Sarajevske sveske'' pojavila se na inicijativu grupe istaknutih intelektualaca i javnih aktivista iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Naime, grupa intelektualaca iz bivše Jugoslavije je 2001. godine došla na ideju o izdavanju nezavisnog regionalnog časopisa koji će služiti kao forum za dijalog i biti posrednik za doprinos pomirenju na Balkanu i promoviranje vrijednosti međusobne suradnje i razumijevanja.

Časopis je na početku imao dvostruku namjenu: prvo, da nanovo uspostavi prekinute komunikacije između raznih regionalnih i etničkih zajednica na Balkanu, a drugo, da se fokusira na stvaranje regionalnog javnog foruma koji će olakšati i doprinijeti procesu pomirenja u zemljama bivše Jugosavije.

Do sada je objavljeno 30 brojeva ''Sarajevskih sveski'', a predstavljene su razne teme od regionalnog značaja sa obimnom interpretacijom iz raznih perspektiva.


A kako je distribucija časopisa (ne samo "Sarajevskih sveski") u pravilu loša ili nikakva (sve je manji broj knjižara koje u svojoj ponudi imaju i kakvu-takvu selekciju časopisa) nedavni izlazak "Sarajevskih sveski" na web vjerojatno će u mnogome pomoći da se uistinu vrijedni prilozi, kako novi tako i stari, približe i široj zainteresiranoj publici.

Čitateljima su sada dostupne elektroničke verzije svih brojeva časopisa (u cjelini i kao izdvojeni tekstovi), informacije o brojevima u pripremi i druge aktualnosti. A sve to prati jednostavan i vrlo funkcionalan dizajn, i sada još jedino što "nedostaje" jest da se informacija o iskoraku "Sarajevskih sveski" na web proširi još širem krugu zainteresiranih.

http://www.sveske.ba/bs/

Nenad Bartolčić, 26.04.2011

Najbolje knjige

U Hrvatskoj ima dosta blogova i manjih web stranica koji se svatko na svoj način bave knjigama, ali i nema previše "jačih" projekata knjiškog usmjerenja, pokrenutih s profesionalnom namjerom da populariziraju knjigu & kulturu čitanja a da se pri tome obraćaju brojnijoj publici.

Kada se prije godinu dana pojavio portal "Najbolje knjige" bio nam je to dobar znak da se ipak i tu nešto mijenja, jer bilo bi uskogrudno razmišljati da su nam oni koji se svojim projektima obraćaju istoj "našoj" publici u prvom redu konkurencija a ne prije svega potencijalni suradnici u borbi za istu stvar (naravno, različitim sredstvima tj. konceptima).

"Najbolje knjige" najtočnije bi bilo opisati kao tzv. community portal koji podjednako energije ulaže u produkciju sadržaja (informacije o novim knjigama, vijesti i slične magazinske forme) kao i u interakciju sa svojim posjetiteljima. Iako možda npr. Forum nije zaživio u mjeri  koliko je to uredništvo na početku očekivalo, neki drugi primjeri interakcije s korisnicima (korisničke recenzije i knjiški radovi mahom neafirmiranih "običnih" posjetitelja) pokazali su se dobro pogođenim konceptom. Doda li se tome vrlo aktivna i interaktivna Facebook stranica, dobija se jedan koncept koji je u proteklih godinu dana našao mjesto na hrvatskom webu.

Jer, ponavljamo, bez obzira na razne statistike koje govore da bi se u Hrvatskoj trebalo i te kako poraditi na promoviranju knjige & čitanja, broj onih koji to redovito i čine (kupuju knjige, posuđuju knjige, čitaju... nije baš zanemariv) i sretna je okolnost ukoliko hrvatski knjigoljupci mogu odabirati web odredišta koja im pružaju različite sadržaje iz svijeta knjige, a da li će preferirati npr. Knjiškog moljca, Booksu, Najbolje knjige, Moderna vremena Info... stvar je osobnih preferencija (a vjerojatno mnogi posjećuju i sva ovdje nabrojana odredišta, kao i još neka druga).

Ekipu iz "Najboljih knjiga" treba pohvaliti i jer se trude afirmirati u Hrvatskoj još uvijek u praksi rijetke tzv. Book trailere, multimedijalni format za promoviranje novih knjiga. Ono što će možda nekima nedostajati na portalu (a nekima vjerojatno i ne, jer i sužavanje može biti dio koncepta) jest veća raznovrsnost zastupljenih knjiga, no čini nam se da uredništvo portala i namjerno više cilja na tzv. mainstream produkciju.

Jer, ono što "Najbolje knjige" ne pokrivaju njihovi posjetitelji moći će pronaći negdje drugdje, i tu se vraćamo na tezu s početke ovog prikaza, a ta je da bi hrvatski web portali jedni druge puno više trebali doživljavati kao dobrodošle suradnike a manje kao konkurente, barem kad je o kulturi & knjigama riječ.

http://www.najboljeknjige.com

Nenad Bartolčić, 03.04.2011