Hrvatski jezični portal

Hrvatski jezični portal zajedničkim sangama osmislili su i realizirali izdavačka kuća Novi Liber i Srce (Sveučilišni računski centar zagrebačkog sveučilišta).

Portal je organiziran oko rječničke baze Novog Libera nastale na temelju rječničkih i leksikografskih izdanja Novoga Libera izdanih  u proteklih 15 godina: "Rječnik hrvatskoga jezika" V.Anić (I. izdanje 1991, II. izdanje 1994, i III. izdanje 1998), "Pravopis hrvatskoga jezika" V. Anić – J. Silić (2001),"Veliki rječnik hrvatskoga jezika" V. Anić (2003. priredila Ljiljana Jojić), "Kronologija – Hrvatska, Europa, Svijet" (grupa autora, urednik I. Goldstein), "Rječnik stranih riječi" Anić - Goldstein (I. izdanje 1998, II. izdanje 2000) i "Hrvatski enciklopedijski rječnik" (uređivački odbor: prof. dr. Vladimir Anić, prof. dr. Ranko Matasović, prof. dr. Ivo Pranjković, dr. Dunja Brozović Rončević, prof. dr. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, mr. Ljiljana Jojić, Ljiljana Cikota; 2003).

Rječnička baza neprestano se nadopunjuje i korigira a zasad se sastoji od 116.516 osnovnih riječi (natuknica), od toga  67.049 imenica, 15.699 glagola, 20.154 pridjeva, 7.017 priloga, 111 prijedloga, 72 veznika, 152 broja, 102 zamjenice, 98 čestica i 302 uzvika. Uz osnovne riječi i njihove definicije bazu sačinjavaju i primjeri (oko 60.000), sintagmatski izrazi (oko 18.000) i frazeološki izrazi (oko 10.000). Porijeklo riječi objašnjeno je u zoni etimologije, a porijeklo osobnih imena i prezimena (antroponimi) te geografskih imena (toponima) objašnjeno je u zoni onomastike.

Za pregledavanje rječnika potrebno je instalirati poseban font Libersina, a pretraživanje rječničke baze vrlo je jednostavno, dovoljno je u poseban pretraživač upisati riječ i kliknuti na za to određeni gumb “traži riječ”.
 
Osim pretraživanja rječničke baze portal sadrži i rubriku “izvedeni oblici” u kojoj su dostupni izvedeni gramatički oblici za 41.190 imenica, 19.298 pridjeva i 12.011 glagola, a u narednih šest mjeseci bit će dostupni i izvedeni oblici zamjenica i priloga.

Posebna poslastica portala je rubrika “Povijest hrvatskog jezika” koja sadrži 34 dokumenta s različitim tekstovima uglednih autora o npr. Bašćanskoj ploči, Vinodolskom zakonu, Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog jezika, Odredbe iz Ustava Republike Hrvatske koje se tiču hrvatskog jezika, itd.

Sve u svemu, vrlo pregledan i nadasve koristan portal.

http://hjp.srce.hr

Božidar Alajbegović, 15.02.2010

Cunterview

Već gotovo četiri godine na internetskoj adresi www.cunterview.net egzistira portal  posvećen umjetničkom stvaralaštvu žena.

Stranice je pokrenula nezavisna grupa žena okupljena oko Udruge «K-zona» i predvođena  urednicom Gabrijelom Ivanov. Sve su to žene koje se i same bave umjetnošću te novim tehnologijama i koje dijele zajedničko mišjenje da su kreativne žene nedovoljno zastupljene u hrvatskom medijskom prostoru pa su kroz projekt Cunteview.net-a željele ispraviti tu nepravdu.

Također, portal ima za cilj educirati umjetnice i ostalu kulturnu javnost u Hrvatskoj o različitim umjetničkim praksama, te su se u tu svrhu u sklopu projekta Cunterview.net već održane brojne radionice weba, videa, montaže, Vj-inga i zvuka.

Dosad objavljen tekstualni i foto sadržaj portala je zaista obiman a najbogatija je rubrika “Baza umjetnica” u kojoj je sakupljeno stotinjak biografija domaćih umjetnica iz područja književnosti, filma, kazališta, likovne umjetnosti, glazbe, plesa isl. Tekstovi obuhvaćaju biografske podatke i popise djela, svaka umjetnica predstavljena je i fotografijom, tu su i brojni linkovi na njihove tekstove odnosno medijske napise o tim umjetnicama i njihovim djelima, kao i ulomci iz njihovih djela.

Od ostalih rubrika valja izdvojiti i rubriku vijesti koja se redovito, gotovo dnevnim ritmom puni najavama umjetničkih izvedbi, izložbi, promocija, novih izdanja i premijera umjetničkih djela domaćih autorica, kao i rubriku “Vox feminae” koja donosi tekstove koji problematiziraju položaj/zapostavljenost/podzastupljenost žena u društvu, te kolumne o ženskim likovima u stripu i ženskim strip-autoricama te kolumnistički niz koji tematizira zanimljivosti iz “queer svijeta”.

Tu je i rubrika intervjua koja obiluje razgovorima s domaćim umjetnicama a “Cunterview jukebox” sadrži obilje video-klipova ženskih bandova i pjevačica. Uglavnom, Cunterview.net pobrinuo se za uspješno širenje rodno osviještenog prostora, ne samo u virtualnom svijetu.

http://www.cunterview.net

Božidar Alajbegović, 29.01.2010

SFera

Udruga za znanstvenu fantastiku "SFera" osnovana je u Zagrebu davne 1976. godine, i u to vrijeme to je bilo prvo SF društvo na prostoru bivše Jugoslavije. Osnovni cilj bio je okupljanje  i druženje ljubitelja znanstvene fantastike, fantastike, horora i znanosti općenito, no s vremenom i zahvaljujući veikom entuzijazmu članova, "SFera" je ostvarila mnogo više.

Pokrenuli su godišnju SF konvenciju (SFeraKon) koja već 15 godina okuplja više stotina domaćih i stranih fanova SF-a, osnovali su jedinu žanrovsku književnu nagradu u Hrvatskoj koja se dodijeljuje svake godine u 8 kategorija, osnovali su i opskrbili brojnim domaćim i stranim naslovima knjižnicu SF literature (koja članovima na čitanje nudi više od 2500 knjiga i pregršt časopisa), pokrenuli su časopis ‘Ubiq' i internetsko glasilo ‘Parsek' te su objavili već 14 SFeraKonskih zbirki priča i tako otvorili prostor za afirmaciju brojnim mladim piscima žanrovske literature.

Udruga "SFera" redovito organizira i natječaje za kratku priču, radionice pisanja žanrovske, SF književnosti te organizira književne večeri, predavanja i predstavljanja knjiga znanstveno-fantastičnog i horor žanra, s ciljem promoviranja domaće SF književnosti. Društvo ima svoje prostorije na zagrebačkoj Kajzerici (IV Podbrežje 5) ali zgrada se trenutno obnavlja i do završetka radova (do srpnja 2010.) privremena adresa "SFera" je Aleja pomoraca 17, Siget, Novi Zagreb.

O povijesti "SFere", njenim dosadašnjim aktivnostima i budućim planovima, svim knjigama i časopisima koje su objavili te konvencijama koje su organizirali, informirati se možete na njihovim internetskim stranicama.

http://sfera.hr

Božidar Alajbegović, 02.01.2010

Internetski sajt Caveovog romana

Kao što nadamo se već znate, 3. rujna u nakladi koprivničke izdavačke kuće Šareni dućan izišao je drugi roman kultnog rock-autora Nicka Cavea, "Smrt Bunnya Munroa". Štoviše, hrvatski prijevod romana objavljen je istoga dana kad i izvorno englesko izdanje, zahvaljujući agilnosti urednika Krunoslava Jajetića i prevoditelja Denisa Peričića.

Riječ je o crnohumornoj priči o erotomanu i seksom opsjednutom trgovcu kozmetičkim proizvodima i o njegovu alegorijskom "putovanju na kraj noći" u potrazi za vlastitom dušom te fantazmagoričnoj transformaciji iz faze razvratnog bludnika, preko promućurna trgovca u živog mrtvaca.

Roman, kako i priliči, ima i svoju web stranicu na adresi www.thedeathofbunnymunro.com, vrlo bogatu sadržajima, od kojih će neki sigurno izazvati oduševljenje brojnih Caveovih štovatelja. Tu prvenstveno mislimo na cijeli niz video-klipova na kojima Nick Cave vrlo nadahnuto čita ulomke iz svog romana, kao i na ulomke iz audio-knjige, također sa snimkama Caveovih čitalačkih seansi, obogaćenim i posebno za ovu priliku komponiranim orkestracijama.

Sajt sadrži i isječke iz recenzija romana, itinirer Caveove promotivne turneje koja se održava u brojnim većim europskim gradovima a  zasad nažalost ne uključuje Hrvatsku, a tu su i linkovi prema internetskim sajtovima izdavačkih kuća koje su dosad objavile “Smrt Bunnya Munroa”, uključujući i koprivnički Šareni dućan.

http://www.thedeathofbunnymunro.com

Božidar Alajbegović, 06.11.2009

Internetske stranice Hrvatskog književnog društva

Krajem 2007. godine u Rijeci je osnovano Hrvatsko književno društvo (HKD), treće društvo pisaca koje djeluje na nacionalnoj razini, a od prestala dva se razlikuje po tome što mu središte nije u Zagrebu. Društvo je u međuvremenu objavilo dva broja novog književnog časopisa “Književno pero”, izdalo više  knjiga svojih članova u vlastitoj novopokrenutoj ediciji te organiziralo cijeli niz književnih večeri i predstavljanja knjiga i autora.

Društvo zasad broji 40-tak što redovnih, što pričuvnih članova i suradnika, a predsjedništvo mu čine : predsjednik Valerio Orlić, dopredsjednik Ernie Gigante Dešković, tajnik Josip Eugen Šeta i članovi predsjedništva Vesna Miculinić Prešnjak i prf.dr.sc. Vasil Tocinovski. Na međunarodnoj razini društvo surađuje s nekoliko srodnih udruženja te aktivno provodi razmjenu književnika i prevoditeljske projekte, a prošle su godine u Rijeci  pokrenuli “Festival književnosti”.

Odnedavno, Hrvatsko književno društvo ima i svoje internetske stranice. Tu se zainteresirani posjetitelj može informirati o povijesti društva, upoznati se sa članstvom i pregledati sadržaj prva dva broja časopisa “Književno pero”. Sajt sadrži i rubriku “natječaji” koja otkriva propozicije trenutno aktualnog natječaja za esej s temom alternativne povijesti, a stranice će uskoro biti obogaćene i detaljnim pregledom izdanja HKD-a.

Budući da članstvo zasad nije pretjerano brojno a obuhvaća široj javnosti manje poznate autore, naš je savjet da se sajt obogati i tekstovima članstva te njihovom bio-bibliografijom.

http://www.hkd-cwa.com/index.html

Božidar Alajbegović, 12.10.2009