Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 31.08.2016.

Gosti Festivala svjetske književnosti 2016.
Održava se
04.-11.09.2016.

Plejada odličnih autora svih generacija i ove se godine okuplja u Hrvatskoj, a imat će ih priliku čuti i vidjeti zagrebačka i splitska publika. Od 4. do 11. rujna Festival svjetske književnosti ugostit će talijanske goste: Claudia Magrisa, Antonija Pennacchija, Uga Volija, mladu zvijezdu talijanske književnosti Paola Cognettija, stripaša Michelea Recha, te velikog pisca i filmskog umjetnika Giorgija Pressburgera.

Iz Francuske dolazi autorica jednog od najvećih hitova posljednjeg desetljeća "Otmjenost ježa" Muriel Barbery, strip-umjetnik Christian Durieux i dobitnica Nagrade Europske Unije za književnost Laurence Plazenet. Iz Njemačke stiže Adriana Altaras, iz Austrije Karl-Markus Gauß, a iz susjedstva dolaze Dragan Velikić, Goran Vojnović i Dušan Šarotar.

Festival će ugostiti i dva mađarska autora Pétera Gárdosa i Viktora Horvátha, a tu su još i gosti iz Belgije, Finske, Bugarske, Irske, Rusije, Češke, Izraela...

CHRIS AGEE

Chris Agee, pjesnik i esejist, rođen je 1956. u San Franciscu. Diplomirao je na sveučilištu Harvard, a od 1979. živi u Irskoj. Autor je dviju zbirki pjesama, "U šumama New Hampshire"a (The Dedalus Press, 1992) i "Prva svjetlost" (The Dedalus Press, 2003) kao i urednik zbirki "Ožiljak u kamenu: Savremena bosanska poezija" (Bloodaxe Books, 1998), "Nedovršena Irska: Eseji o Hubertu Butleru" (Irish Pages, 2003) i "Novi Sjever: Savremena poezija Sjeverne Irsk"e (Wake Forest University Press, 2008). Urednik je Irish Pages, najcjenjenijeg irskog književnog časopisa, koji je pokrenuo 2002. Izvrstan je poznavatelj života i djela esejista Huberta Butlera.

ADRIANA ALTARAS

Dojča Altaras Adriana

Adriana Altaras rođena je 1960. godine u Zagrebu, od 1964. živjela je u Italiji, poslije u Njemačkoj. Studirala je glumu u Berlinu i New Yorku, glumila na filmu i televiziji, a od devedesetih godina prošlog stoljeća postavlja na scenu kazališne predstave i opere. Primila je brojna odlikovanja, između ostalih Saveznu filmsku nagradu, kazališnu nagradu pokrajine Nordrhein-Westfalen te Srebrnog medvjeda za glumu. Godine 2012. objavila je roman "Titove naočale" koji je postao bestseler, a 2016. roman "Dojča". Adriana Altaras živi s obitelji u Berlinu.

MURIEL BARBERY

Otmjenost ježa Barbery Muriel

Muriel Barbery, rođena 1969. godine u Casablanci, Maroku, spisateljica je i profesorica filozofije. Već prvi njezin roman "Poslastica", objavljen 2000. godine, preveden je na dvanaest jezika. Drugi roman "Otmjenost ježa" (2006.) bio je nakladničko iznenađenje i rijetko dobro napisani bestseler. Postiže golem uspjeh u Europi i svijetu, preveden je na više od trideset jezika u milijunskoj nakladi da bi uspeo autoricu na sam vrh suvremene francuske proze.

PAOLO COGNETTI

Foto: Di Vincenza Inchingolo

Sofia se uvijek odijeva u crno Cognetti Paolo

Paolo Cognetti rođen je 1978. godine u Milanu. Studirao je matematiku, ali je diplomu stekao kao scenarist nakon studija na filmskoj školi u Milanu, da bi zatim postao suosnivačem nezavisne produkcijske kuće Cameracar. Radio je kao snimatelj, montažer ili scenarist na više dokumentaraca s društvenom, političkom i književnom tematikom. Književnu karijeru započinje dvjema pripovjednim zbirkama: "Manuale per ragazze di successo" (Priručnik za uspješne djevojke, 2004) i "Una cosa piccola che sta per esplodere" (Nešto sitno sprema se eksplodirati, 2007), a nastavlja je romanom "Sofia veste sempre di nero" (Sofia se uvijek odijeva u crno, 2012). Druga zbirka osvojila je dvije književne nagrade (Premio Fucini, Premio Settembrini), a roman je 2013. ušao u finale ugledne nagrade Premio Campiello. Nakon višekratnih boravaka u New Yorku snimio je dokumentarni serijal o njujorškim piscima Scrivere/New York (Pisati/New York), a 2010. objavio je i literarni vodič po New Yorku pod naslovom "New York".

SASKIA DE COSTER

Foto: Johan Jacobs

Mi i ja de Coster Saskia

Saskia de Coster (1976.) mlada je i zapažena belgijska vizualna umjetnica, književnica i dramska spisateljica koja se redovito i rado odaziva na sudjelovanje u televizijskim debatama. Objavila je šest romana: "Vrije Val", 2002., "Jeuk", 2004., "Eeuwige Roem", 2006., "Held", 2007., "Dit is van mij", 2009., i "Mi i ja", 2013. Njezin roman "Held" nominiran je za književnu nagradu BNG i nagradu AKO. Njezina dva posljednja romana "Dit is van mij" i "Mi i ja" nominirana su za književnu nagradu AKO i za The Golden Owl, a za roman "Mi i ja" dobila je nagradu Cutting Edge za najbolji nizozemski roman 2014.

PÉTER GÁRDOS

Foto: Marianna Sárközy

Groznica u zoru Gárdos Péter

Péter Gárdos (Budimpešta, 1948.), po obrazovanju profesor mađarskog i ruskog jezika, karijeru je ostvario kao novinar i redatelj dokumentarnih i kratkih filmova. Poseban je uspjeh postigao s nekoliko igranih filmova, ostvarenih po vlastitom scenariju s ponajboljim mađarskim glumcima (Gospode Bože, Magareći kašalj, Škorpion će blizance pojesti za doručak, Porculanska lutkica, Šala), te prikupio mnoštvo domaćih i međunarodnih festivalskih nagrada.
Na temelju korespondencije njegovih roditelja, koju mu je majka predala nakon očeve smrti, nastao je zasad jedini Gárdosev roman "Groznica u zoru" (2010., 2015.). Po njemu je snimio istoimeni igrani film u mađarsko-izraelsko-švedskoj ko­pro­dukciji čija je svjetska premijera bila odmah po njegovu do­vršetku, u studenom 2015., izvan natjecateljskog programa Međunarodnoga filmskog festivala u Solunu.

KARL-MARKUS GAUß

Foto: Kurt Kaindl

U šumi prijestolnica Gauß Karl-Markus

Karl-Markus Gauß rođen je u Salzburgu 1954., gdje i danas živi kao autor i izdavač časopisa Literatur und Kritik. Njegove su knjige prevedene na brojne jezike, a dobitnik je i mnogih nagrada poput Prix Charles Veill­on, Georg-Dehio Preis, Mitteleu­ropa-Preis itd. Među knjigama koje je dosad objavio ističu se "Uništenje Srednje Europe" (1991.), "Europski abecedarij" (1997.), "Sa mnom, bez mene" (2002.) i druge. Knjiga "Europljani u izumiranju" dobila je Nagradu Albert Goldstein Austrijskog kulturnog foruma za promicanje suvremene austrijske književnosti u Hrvatskoj.

STEFAN HERTMANS

Slikar i rat Hertmans Stefan

Stefan Hertmans (Ghent, 1951.) jedan je od najcjenjenijih flamanskih autora svoje generacije. Piše romane, kratke priče, drame, eseje i poeziju. Predavao je na Sveučilištu u Ghentu. Za svoje književno stvaralaštvo osvojio je brojne nagrade. Njegov šesti roman "Slikar i rat" (Oorlog en Terpentijn, 2013.), osvojio je književnu nagradu AKO 2014. i Flamansku nagradu za književnost te je ušao u uži izbor za književnu nagradu Libris, belgijsku nagradu De Gouden Boekenuil i Davidsfonds History Prize. Roman je preveden na šesnaest jezika.

JOHANNA HOLMSTRÖM

Foto: Cata Portin

Anđeli s asfalta Holmström Johanna

Johanna Holmström (1981.) rođena je i odrasla u Sibbu, na švedskom govornom području južne obale Finske. Sa samo 22 godine objavila je prvu knjigu, zbirku kratkih priča "Zaključan" koja je odmah privukla pažnju kritike. Njezina sljedeća knjiga priča "Camera obscura" 2009. godine nagrađena je prestižnom književnom nagradom Svenska Dagbladet (koju dodjeljuje ugledni švedski novinski izdavač još od 1944.) te švedskom nagradom za književnost YLE. Holmström je diplomirala novinarstvo i književnost, a studirala je i arapski jezik. Trenutno živi u Helsinkiju i radi na finskom radiju. Jedna je od najcjenjenijih glasova finsko-švedske književnosti mlađe generacije, pored čega je nazivaju nasljednicom kultne finsko-švedske autorice Tove Jansson, najpoznatije po seriji knjiga za djecu Moomini. "Anđeli s asfalta", njezina peta objavljena knjiga i drugi roman, dosad su prevedeni na desetak europskih jezika.

VIKTOR HORVÁTH

Tursko zrcalo Horváth Viktor

Viktor Horváth (Pečuh, 1962.) doktorirao je na Sveučilištu u Miškolcu, a od 2003. go­dine predaje teoriju poetike i srednjovje­kovnu povijest na Sveučilištu u Pečuhu. Prevodi s engleskog, njemačkog i španjol­skog jezika. Putopis Át avagy New York-va­riációk napisao je 2004. godine. Za roman "Tursko zrcalo" – u izvorniku objavljen 2009. – osvojio je nagradu Europske unije za književnost 2012. godine.

ZAHARIJ KARABAŠLIEV

Foto: Larry D. Moore

18% sivo Karabašliev Zaharij

Zaharij Karabašliev (1968., Varna) bugarski je autor koji je živio u SAD-u. Piše kratke priče, romane i drame. Najznačajnije djelo mu je prvijenac "18% sivo" (2008.) koji je u Bugarskoj postao bestseler i doživio 10 izdanja. Od strane fondacije „Edward Vick“ "18% Sivo" proglašen je bugarskim romanom godine te je bio finalist na književnom bijenalu „Elias Canetti“. Svrstan je među 100 najvoljenijih knjiga svih vremena u Bugarskoj u sklopu BBC-jeve kampanje „The Big Read“. Karabašlievov drugi roman, "A Brief History of the Airplane" (2009.), osvojio je Helikonovu nagradu za knjigu godine. Ostala su mu djela zbrika drama "Recoil" (2010.) i zbirka kratkih priča "Symmetry" (2011.). Također je suradnik u dječjoj slikovnici "The Doll-maker" (2010.). Autor je više nagrađivanih drama. Zaharij Karabašliev piše i eseje te članke za književne časopise, lifestyle magazine i novine.

CLAUDIO MAGRIS

Al’ povijesti nije kraj Magris Claudio

Claudio Magris (Trst, 1939.) prozaist je, kritičar, polihistor i istraživač mikrosvjetova Srednje Europe. Bio je profesor njemačke književnosti na Sveučilištu u Trstu. Nakratko se bavio politikom: od 1994. do 1996. bio je zastupnik u talijanskom parlamentu. Člancima i kolumnama reagira u dnevnim novinama, najčešće u Corriere del­la Sera. 
Najpoznatiji je po "Dunavu" (1986.), knjizi kroz koju, od izvora do ušća, prati tok središnje europske rijeke esejizirajući povijest svjetova i kultura koji su pokraj nje nastali. Malo nakon talijanske premijere "Dunav" je objavljen na svim frekventnijim europskim jezicima uključujući i hrvatski te snažno utjecao na kulturne i književne tokove Europe kraja prošlog stoljeća.
Autor je više od trideset knjiga, među kojima su "Nagađanja o sablji" (1984.), "Stadelmann" (1988.), "Ono drugo more" (1991.) i "Mikrokozmi" (1997.). Trst je opsesivna Magrisova tema. Svoj grad istražuje u njegovoj prostornoj i vremenskoj dimenziji, inzistirajući na najsitnijim detaljima tršćanskih identiteta. Primio je nekoliko talijanskih i svjetskih odličja te brojne književne nagrade.

FANIA OZ-SALZBERGER

Židovi i riječi Oz Amos, Oz-Salzberger Fania

Fania Oz-Salzberger spisateljica je i profesorica povijesti na Pravnom fakultetu na Sveučilištu u Haifi. Donedavno je bila pročelnica Katedre za suvremena izraelska istraživanja Leon Liberman na Sveučilištu Monash te kao stipendistica zaklade Laurence S. Rockefeller istaknuta predavačica na Sveučilištu Princeton. Knjiga "Židovi i riječi" Amosa Oza i Fanie Oz-Salzberger objavljena je u Frakturi 2015. godine.

ANTONIO PENNACCHI

Foto: Marco Tambara

Mussolinijev kanal Pennacchi Antonio

Antonio Pennacchi (1950.) talijanski je pisac, autor brojnih književnih djela, među kojima romana "Mussolinijev kanal" (2010.), grandiozne poeme o ljudima i događajima polustoljetne talijanske povijesti, nagrađenog najprestižnijom talijanskom književnom nagradom Stega te nagradama Acqui Storia, Libro dell'anno del Tg1 i Asti d'Appello. Objavljuje tekstove u časopisima Nuovi Argomenti, Micromega i La Nouvelle Revue Française.

LAURENCE PLAZENET

Jedino ljubav Plazenet Laurence

Laurence Plazenet (Pariz 1968.) studirala je na prestižnoj Ecole Normale Supérieure i na Princetonu i doktorirala na Sorboni s temom Francuska književnost 17. stoljeća. Predaje francusku književnost na Sorboni, a 2005. objavila je svoj prvi roman, "L’amour seul", nagrađen 2005. godine nagradom Prix Charles Oulmont de la Foundation de France i nagradom Bourse Thyde Monier te 2009. godine Nagradom EU za književnost. Godine 2009. objavljen joj je roman "La Blessure et la soif", 2011. roman "Disproportion de l’homme", a trenutno piše svoj četvrti roman.

GIORGIO PRESSBURGER

U carstvu sjena Pressburger Giorgio

Giorgio Pressburger (Budimpešta, 1937.) talijanski je pisac, kazališni i filmski redatelj te dramatičar. Svojim tekstovima surađivao je u svim važnijih talijanskim novinama. Za svoje dramske tekstove nagrađen je nagradama Pirandello i Flaiano. Od njegovih djela valja spomenuti "L’elefante verde" (2002.), "Loorologio di Monac"o (2003.) i "Sulla fede" (2004.). Uoči Festivala svjetske književnosti 2016. nakladnička kuća Meandar Media objavit će njegovu knjigu "U carstvu sjena" (Nel regno oscuro, 2012.).

DUŠAN ŠAROTAR

Biljar u Dobrayu Šarotar Dušan

Dušan Šarotar rodio se 1968. u Murskoj Soboti. Studirao je sociologiju kulture i filozofiju  u Ljubljani. Radi kao urednik u AirBeletrini. Poeziju, eseje i priče objavljuje od studentskih dana. Prvu knjigu kratkih priča "Potapljanje na dah" objavio je 1999. i od tada je napisao niz proznih knjiga: "Mrtvi kot", "Nočitev z zaj trkom", "Nostalgija", "Ostani z mano, duša moja / Ostani z menov, düša moja" i "Ne morje ne zemlja". Prvu zbirku poezije "Občutek za veter" objavio je 2004. u suautorstvu s Ferijem Lainščekom, nakon koje su slijedile "Krajina v molu" i "Hiša mojega sina". Najpoznatije mu je i najprevođenije djelo roman "Biljar u Dobray"u, prvi put objavljen 2007. Osim pisanjem i uređivanjem Dušan Šarotar bavi se i scenarističkim radom i fotografijom te spada u red najvažnijih suvremenih slovenskih autora.

MARINA STEPNOVA

Lazarove žene Stepnova Marina

Marina Stepnova rođena je 1971. u gradiću Efremovu u Tulskoj oblasti, a odrasla u Moskvi, gdje je diplomirala na Književnom institutu Maksim Gorki te doktorirala na Institutu za svjetsku književnost. Nakon što je godinama pisala kratke priče, 2005. godine objavljen joj je roman "Kirurg", koji je dočekan oduševljenim pohvalama kritike i publike te nagrađen uglednim nagradama (Jasnaja Poljana, Velika knjiga i druge). Za roman "Lazarove žene“ objavljen 2012. godine dodijeljena joj je najprestižnija ruska književna nagrada - Velika knjiga - a ušla je i u uži izbor za uglednu nagradu "Ruski Booker" i za nagradu Nacinalni bestseler.

KATEŘINA TUČKOVÁ

Boginje sa Žítkove Tučková Kateřina

Kateřina Tučková rođena je 1980. u Brnu, gdje je završila studij češkog jezika i književnosti te povijesti umjetnosti. Godine 2014. doktorirala je povijest umjetnosti na Karlovu sveučilištu u Pragu. Pozornost publike i kritike privlači romanom "Progonstvo Gerte Schnirch" (2009.), koji je bio nominiran za nagradu Jiříja Ortena i nagradu Josefa Škvoreckog, a osvojio je nagradu publike Magnesia Litera za 2010. godinu. Prema knjizi inspiriranoj progonom Nijemaca iz Če­hoslovačke neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata napravljena je i uspješna kazališna predstava. Češkom poviješću nadahnut je i roman "Boginje sa Žítkove" (2012.), najprodavanija knjiga u Češkoj 2012. godine, kojom je Kateřina Tučková osvojila nagrade Magnesia Litera, nagradu Josefa Škvoreckog i nagradu čitatelja Češka knjiga. Ova uspješnica prevedena je na ukrajinski, poljski, makedonski, rumunjski, njemački i druge jezike te se prema njoj snima film.

DRAGAN VELIKIĆ

Islednik Velikić Dragan

Dragan Velikić (Beograd, 1953.) diplomirao je svjetsku književnost s teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. bio je urednik izdavačke djelatnosti Radija B92. Pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas i Reporter. Od lipnja 2005. do studenoga 2009. bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Objavljuje romane te knjige priča i eseja. Knjige Dragana Velikića prevedene su na petnaest europskih jezika. Zastupljen je u domaćim i inozemnim antologijama proze. Živi u Beogradu.

GORAN VOJNOVIĆ

Smokva Vojnović Goran

Goran Vojnović, rođen 1980. u Ljubljani, redatelj je i scenarist, autor više kratkih filmova i dugometražnog filma Piran – Pirano. U regiji je poznat kao autor romana "Čefuri raus!" (2008.), koji je u Sloveniji privukao pozornost čitatelja, kritičara i policije, 2009. osvojio nagradu Prešernove zaklade i nagradu Kresnik te doživio i vrlo uspješnu kazališnu adaptaciju. U pripremi je i njegova filmska verzija. Krajem 2011. izašao je Vojnovićev drugi roman "Jugoslavija, moja domovina", čija je prva naklada rasprodana u svega nekoliko dana. Goran Vojnović kolumnist je slovenskog časopisa Dnevnik, a izbor svojih kolumni objavio je u knjizi Kada Džimi Ču sretne Fidela Kastra (2010.).

UGO VOLLI

Ugo Volli (Trst, 1948.), najveći poznavatelj djela i opusa Umberta Eca, profesor je semiotike na Sveučilištu u Torinu i koordinator Centra za istraživanje komunikacije (CIRCE). Autor je više od dvjesto znanstvenih tekstova i petnaest knjiga. Surađuje s raznim časopisima te radijskim i televizijskih emisijama. Kao predavač gostovao je na brojnim sveučilištima. Neki su od njegovih novijih naslova "Laboratorio di semiotica" (2005.), "Lezioni di filosofia della comunicazione" (2008.) i "Domande alla Torah" (2012.).

– Festival svjetske književnosti 2016. - Program –

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –