Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Iva Perković • 19.10.2017.

Sajam knjiga u Frankfurtu u znaku političkih i društvenih promjena

Frankfurter Buchmesse (foto: Fernando Baptista)

Sajam knjiga u Frankfurtu (Frankfurter Buchmesse, 11. - 15. listopada 2017.) bez sumnje je jedan od najvažnijih i najznačajnijih događaja u svijetu kad je knjiga i izdavaštvo u pitanju. Frankfurtski sajam najveći je međunarodni sajam nakladničke industrije, mjesto susreta izdavača iz cijelog svijeta na kojem se razmjenjuju iskustva, dogovaraju poslovi i suradnje. Kao niti jedan drugi sajam pruža autorima i izdavačima platformu za plasman knjiga na svjetska tržišta. Paviljoni i štandovi mjesta su na kojima se pokazuje moć društva, odnosno moć kojom neka zemlja predstavlja svoju kulturu, u ovom slučaju, njezin važan izdanak - knjigu. U hrvatskim je okvirima teško predočiti veličinu sajma, ili veličinu biznisa koji se na sajmu okreće, on se mjeri u milijunima. Kriza koja je prethodnih godina rezultirala manjim zakupom prostora nije vidljiva, za obilazak paviljona potrebni su dani, i opet, nemoguće je sve obići, vidjeti, razgledati.
    
O veličini sajma govore i brojke, ove su godine srušeni mnogi rekordi pa je tako sajam posjetilo nešto manje od 287.000 posjetitelja iz 150 zemalja, izlagalo je 7.300 izlagača iz 102 zemlje, a sveukupno se održalo 4.000 događanja koje je pratilo oko 10.000 akreditiranih novinara, od kojih 2.400 blogera. Literarni agenti zadovoljno trljaju ruke, a rekordi su oboreni i kad je u pitanju zakup prostora, što je posebno izraženo kroz "efekt zemlje gosta" koji se nakon nekoliko godina krize ponovno osjeća na sajmu (Francuzi su ove godine proširili svoj izlagački prostor za 12%, Norveška koja je zemlja gost 2019. godine povećala je svoj prostor za 23%, a Kanada (zemlja gost 2020.), iako u kvadratima dobro zastupljena i 2016. godine, rezervirala je 3% više kvadrata za svoj nastup sljedeće godine).

U fokusu sajma ove je godine bila Francuska koja je imala počasnu titulu zemlje gosta, ali i ništa manje bile su to i važne društvene i političke promjene. Da se društvo suočava s važnim pitanjima i izazovima jasno je i iz poruka organizatora koje su išle u smjeru upozorenja kako sajam nije samo mjesto na kojem se odvija posao u branši, nego i mjesto koje je svjesno društvenih promjena te poziva na akciju. "Sada kao nikada prije, izdavači i knjižari moraju potaknuti raspravu i promicati dijalog i političku raspravu. U posljednjih nekoliko dana izdavaštvo je još jednom pokazalo svoju živost i raznolikost te poslalo jasnu poruku da se zalaže za slobodu izražavanja i pluralizam, otvoreno i tolerantno društvo", izjavio je Heinrich Riethmüller, predsjednik Njemačkog udruženja nakladnika i knjižara. Sajam nisu zaobišli ni sukobi s novom desnicom radi kojih su i redarstvene snage (kojih nikako ne manjka na svim površinama na i oko sajma) imale dodatnog posla.

Godina u znaku / u sjeni politike

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron otisnuli su na replici Gutenbergovog stroja Opću deklaraciju o ljudskim pravima. (foto: Marc Jacquemin)

Sve je to utjecalo da se u ovoj, politikom prožetoj godini, frankfurski sajam više nego ikad očituje kao "seizmograf globalnih društvenih zbivanja". "Kada svjetska zbivanja postanu zbunjujuća, kada duboko poniženje obilježava većinu društava a lažne vijesti postanu dio novinarskog izvješćivanja, javlja se potreba za pouzdanim izvorima informacija, istinskim znanjem i dobro istraženim vijestima. To čini izdavače nevjerojatno važnima“ - izjavio je direktor sajma, Juergen Boos, pozivajući izdavače da prihvate odgovornost koju imaju. Dodao je i kako je 2017. godina koja će se pamtiti kao godina koja je postavila temelje na mnogim razinama - kako u politici, tako i u gospodarskim i društvenim kontekstima, u Njemačkoj i u mnogim dijelovima svijeta. I sasvim sigurno, nije pogriješio.

Društvena i politička zbivanja obilježila su i francusku prezentacija zemlje gosta koja se održala pod pokroviteljstvom predsjednika Emmanuela Macrona, koji je ujedno, u društvu njemačke kancelarke Angela Merkel otvorio sajam, što nije ostalo nezabilježeno kao poruka solidarnosti i partnerstva između Njemačke i Francuske u Europi. Macron je istaknuo važnost kulture za razvoj Europe: "Europa je ništa bez kulture. Knjige su najbolje oružje protiv onih koji pokušavaju izgraditi zidove između ljudi i onih koji siju fanatizam".

Sajam je još jednom pokazao da je najveća svjetska književna pozornica, ugostio je brojne renomirane autore, kao što su Margaret Atwood (kojoj je dodijeljena njemačka književna Nagrada za mir), Cecelia Ahern, Paula Hawkins, Nicholas Sparks, Daniel Kehlmann, Rafik Schami, Dan Brown, Ken Follett, Salman Rushdie, Alina Bronsky, John Burnside, Paul Maar, Robert Menasse, Péter Nádas, Reinhold Messner, Édouard Louis, Leïla Slimani, Ilija Trojanow i brojne druge. Autorska su se gostovanja proširila i izvan granica i radnog vremena sajma, na noćni život u Frankfurtu, sa slamovima, čitanjima, mrežnim događajima i zabavama koje se se održavale u odabranim klubovima.

Salman Rushdie (foto: Iva Perković)

Na sajmu je oko 1.800 međunarodnih nakladnika i akreditiranih predstavnika medija (između ostalog i autorica ovog teksta) imalo rijetku priliku prisustvovati tiskovnoj koferenciji američkog autora Dana Browna na kojoj je predstavio svoj novi roman "Origin". Roman koji se bavi odnosom vjere i znanosti i postavlja pitanje hoće li Bog preživjeti, već je preveden ili se ubrzano prevodi na 56 svjetskih jezika, a uskoro očekujemo i hrvatski prijevod u izdanju V.B.Z.-a.

Zemlja gost: Francfort en français / Frankfurt na francuskom

Tradiciju zemlje počasnog gosta koja na različite kreativne načine predstavlja svoje tržište knjiga, književnost i kulturu, Sajam njeguje od 1976. godine. O važnosti ove počasne titule govore brojke, a one se izražavaju kroz broj prevedenih naslova, ostvarenih međunarodnih suradnji s nakladnicima, gostovanja autora i različita brojna događanja koja prethode samom Sajmu i održavaju se tijekom cijele godine u zemaljama njemačkog govornog područja. Francuska je svoje predstavljanje u organizaciji Francuskog instituta započela u siječnju 2017. godine sudjelujući na važnim festivalima i sajmovima u Njemačkoj te brojnim gostovanjima autora, nastupima, izložbama, književnim natjecanjima u školama i stručnim skupovima na sveučilištima.

U svom se predstavljanju proširila izvan granica zemlje obuhvaćajući cjelokupno govorno područje francuskog jezika koji se govori na pet kontinenata i u 80 zemalja. Na sajmu je sudjelovalo 269 izdavača i izlagača iz Francuske i zemalja francuskog govornog područja. Održano je više od 350 događanja u više od 30 njemačkih gradova na kojima je sudjelovalo 180 frankofonskih autora, a među njima su bili: Philippe Dijan, Marie NDiaye, Michel Houellebecq, Édouard Louis, Alain Mabanckou, Patrick Modiano, Gwenaelle Aubry, Mathias Enard, Alain Badiou, Jean Mattern, Yasmina Reza, Leïla Slimani, Amélie Nothomb, Regis Jauffret i mnogi drugi.

U vremenu pripremnog razdoblja sudjelovanja Francuske na sajmu, 143 njemačka nakladnika prevelo je čak 555 naslova s ​​francuskog na njemački jezik. Za usporedbu, Gruzija koja sljedeće godine nosi počasnu titulu zemlje gosta, u vremenu od 2010. godine naovamo uz pomoć svog centra za knjigu potaknula je objavljivanje 65 gruzijskih naslova na njemačkom jeziku, a u pripremi je 90 novih prijevoda povodom gostovanja na sajmu 2018. godine.

Sajam također okuplja ključne igrače iz drugih medija, uključujući industriju filmova i igara, pa se svake godine na sajmu sastaju izdavači i književni agenti koji producentima predstavljaju djela pogodna za fimske adaptacije. Uz to, na sajmu se održava i dodjela nagrade za najbolju filmsku adaptaciju knjiškog predloška. Ove godine nagrada je otišla u ruke katalonske redateljice Isabel Coixet za iznimnu adaptaciju romana "The Bookshop" Penelope Fitzgerald (u glavnoj ulozi s Emily Mortimer, film dolazi u kina u studenom 2017.)

Svjetski trendovi u izdavaštvu idu u smjeru kontra globalizacije

Na sajmu su se između ostalog održala i dva pregovaračka sajma, MARKET i Frankfurt Rights Meeting a ono što je u fokusu ove godine svakako su promjene u svijetu i uloga izdavača u njima, kako u ideologiji, gospodarstvu tako i u poslovnim prilikama. Sagledavši svijet u cjelini, izdvojeno je nekoliko specifičnih tema - raznolikost, Brexit, imigracija i razmjena priča preko granica. Moglo bi se reći da su to ujednoi  teme od interesa literarnih agenata i stranih nakladnika. Svijet je postao globalno selo, a sada svjedočimo trendu kontrareakcije na globalizaciju, trendu koji traži različitost, koji pokazuje da se književnost ne može staviti pod zajednički kišobran. Interes je u razlikama i specifičnostima pojedine zemlje ili regije, i autora koji te različitosti u svojim djelima uspjevaju prikazati. Ukratko, traže se autori koji uspijevaju u svojim djelima prikazati različitosti vremena i kulture prostora u kojem žive. Ne čudi stoga što je u fokusu interesa ove godine Italija (fenomen Ferrante), a pad ipak, nakon dominacije zadnjih godina, doživljava Švedska prijevodna literatura. Priupitali smo Dianu Matulić, litararnu agenticu koja je na sajmu zastupala domaće autore, što misli o svjetskim trendovima kad je prijevodna literatura u pitanju.

"Logična je takva kontrareakcija na globalizaciju – u svakom procesu (društvenom, političkom, umjetničkom) postoje centripetalne i centrifugalne sile, a vrlo često ono što je bilo rubno ili subverzivno postaje poslije dominantna struja. U konkretnom slučaju, jasno je da je tržište, a pritom ne mislim samo na čitatelje već i na aktivne kreatore sadržaja – prvenstveno izdavače i urednike, zasićeno šabloniziranim sadržajima, istim toponimima, pa čak i imenima, te su orijentirani na traganje za drugačijim glasovima i specifičnostima drugih kultura. Mislim da je iznimno teško u ovako dinamičnom vremenu predvidjeti budućnost knjige, tržišta, ali ono što mi se čini vjerojatnim jest to da će opadati prijevodi s engleskog jezika, i to žanrovske literature, koja dominantno vlada tržištem jer mlađe generacije čitaju uglavnom na engleskom jeziku. A to bi moglo ojačati kontraproces i povećati broj prijevoda s drugih jezika na engleski, preko kojeg bi pisci postali planetarno popularni te bi se time povećao broj prijevoda na druge jezike".

S druge strane, u razgovorima s književnim agentima na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu podosta se razgovaralo o smanjenju prijevoda u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj, što bi pak mogla biti direktna implikacija suvremenih društvenih zbivanja u Europi, izjavila je Matulić.

Hrvatska u Frankurtu - 11 Croatian writers to watch

Hrvatska se na ovogodišnjem sajmu predstavila novim dizajnom svojih izložbenih prostora koje idejno potpisuje međunarodno priznata hrvatska dizajnerica, Iva Babaja. Ona je štandove obukla u intenzivno plavu boju, koja upućuje na Jadransko more. Protutežu plavoj boji čine prepoznatljive kockice izvedene u formi taburea u nekoliko boja, koji ujedno unose živost u temeljnu plavu. Ideja s kockicama dalje je primjenjena i u predstavljanju autora (svaki je autor od spomenutih 11 bio predstavljen svojom izložbenom kockicom). Ovo je idejno rješenje izvedeno iz znaka Hrvatske koji HGK-a koristi u svojim nastupima na sajmovima svih vrsta. Osim za nastup u Frankfurtu ovo će se idejno rješenje koristiti i na budućim sajmovima knjiga, poput nadolazećih u Beogradu i Sarajevu.

Na centralnom nacionalnom štandu u hali 5.0 (47 m2) 30-ak nakladnika izložilo je oko 150 naslova recentne produkcije iz književnosti, publicistike, znanstvenih i monografskih izdanja. Centralni štand smješten je u paviljon koji dijeli s ostalim zemljama iz susjedstva i šire, Italije, Mađarske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Litve, Estonije, Ukrajine, Poljske, Rusije i dr. Ove se godine odustalo od fizičkog gostovanja pisaca, naime, franfurtski sajam je prije svega poslovni sajam na kojem se trguje pravima, a gostovanja pisaca imaju smisla ukoliko su dovoljno rano pripremljena i prisutna unaprijed najavljenim programima za koje postoji i zanimanje medija, stoga se ove godine pribjeglo rješenju koje je ipak omogućilo vidljivost 11 odabranih hrvatskih autora/ica kroz poseban video materijal u produkciji HTV-a "Prekid programa zbog čitanja" u sklopu kojeg autori čitaju najznačajnije ulomke svojih književnih djela. Naravno, sva su ta čitanja za ovu prigodu prevedena, negovornici hrvatskog jezika mogli su se preko titlova upoznati sa sadržajem.

Središnji hrvatski izložbeni prostor u hali 5.0 ujedno je poslužio i kao svojevrsni servis hrvatskim piscima/autorima, urednicima i nakladnicima u rješavanju njihovih poslovnih potreba.

U hali 3.0 na štandu Hrvatske dječje knjige, na 16 m2 prostora predstavljen je (ili je barem tako trebalo biti) presjek hrvatske dječje knjige, no za tako nešto nedostajalo je znatno više naslova i većeg broja nakladnika dječjih knjiga. Posebno su bile izdvojene ilustracije i animacije poznatih hrvatskim ilustratora, poput Zdenka Bašića, Dubravke Kolanović i Andree Petrlik Huseinović.

Zapažen je bio nastup Slovenije koja se ove godine počela pripremati za kandidaturu zemlje počasnog gosta, 2020. godine. Pripreme su uključile zakup znatno većeg prostora na kojem se ove godine Slovenija predstavila novim dizajnom štanda. Slovenski je štand je decentno, ali estetski privlačan, pristupa koji spaja tradiciju sa suvremenošću (grede od natur drva u kombinaciji s modenim materijalima) koje nose police s knjigama kojima nije zapriječen pristup, s malim drvenim kućicama koje su postavljene u staklu, a zapravo služe kao estetski prihvatljiviji nosač mp3 playera koji omogućuju preslušavanje izbora slovenske poezije na tri jezika (slovenski, njemački i engleski).

Mađarska je pak svoju prezentaciju odlučila pokazati u svjetlu nedavnih političkih zbivanja, pa je tako svoje kvadrate ozidala limenim zidom, što su svi potiho komentirali, aludirajući na žičane ograde na granicama. Pozitivno nas je iznenadio nastup Makedonije, koja se predstavila vrlo jednostavno, ali s vizualno dojmljivim štandom.

Hrvatska je pak najavila buduće iskorake u svom nastupu na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu. Pomaci su već postignuti spomenutim vizualnim iskoracima, a što se budućih predstavljanja tiče o njima će se razmatrati na skorašnjem najavljenom sastanku u Ministarstvu kulture s predstavnicima cjelokupnog knjiškog sektora. Namjera je postići sporazum i donijeti strategiju nastupanja na cijelom nizu sajmova, od domaćih preko regionalnih i svjetski relevantnih poput sajmova u Leipzigu ili Bologni.

Uz to je povezan i dalji razvoj portala Croatian Literature.hr na kojem bi se predstavljali hrvatski autori putem oglednih prijevoda djela, servisnim informacijama i sl., što bi se jednako tako uskladilo s nastupima na sajmovima. Važan je pomak napravljen i u dogovoru s Ministarstvom kulture koje od ove godine sufinancira ogledne prijevode, što je jednako tako bitan iskorak prema novoj koncepciji predstavljana hrvatskih autora na međunarodnim sajmovima, a najavljena je i buduća suradnja s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Sajam okom kamere
Fotografije: © Iva Perković - MV

Prethodna Slijedeća

Italija

Italija

Mađarska

Mađarska

Rusija

Rusija

makedonija

Salman Rushdie

Tiskovna konferencija Daan Browna

Tiskovna konferencija Daan Browna

Slovenija

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –