Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Vijest •
Piše: MV Info
Objavljena nova Top lista najprodavanijih knjiga - potražite ih na Interliberu
Zakoračili smo dublje u jesen i trenutno guštamo u moru knjiga koje se nude na 47. Interliberu - međunarodnom sajmu knjiga. A da bi vam barem malo olakšali odluku koje knjige kupiti (barem od onih novijih) donosimo pregled prodaje tijekom rujna i listopada prema podacima iz reprezentativog uzorka koji čine 40-ak knjižara, samostalnih ili u sklopu knjižarskih lanaca.
Vijest •
Piše: MV Info
Bogat program uz 44. Izložbu muzejske knjige na Interliberu
Prve žene zagrebačkih muzeja, hrvatski pomorci u austro-ugarskoj mornarici, meduza koja ljude pretvara u kamen, od 'Vranyczanyjeve kuharice' do 'Priručnika za šaranje tikvica' – raspon je mnoštva zanimljivih tema muzejskih izdanja koje je Muzejski dokumentacijski centar prikupio za 44. Izložbu muzejske knjige na Interliberu.
Kritika •
10.11.2025.
Vlado Simcich Vava : Vjetar i zastave
Simchichev roman usporediv s 'Izvještajem o generaciji' Dalibora Šimprage, s tom razlikom što, za razliku od Šimprage, Simchich primarno ne izvještava o onome u što se generacija prometnula, već o onome što je bila. Uloga fikcije, makar sadržavala elemente autobiografičnosti, pritom ne podrazumijeva faktografski pouzdanu rekonstrukciju prostor-vremena, sadrži subjektivni pripovjedni aspekt (koliko je subjektivna i čitalačka interpretacija), i ujedno, postaje simulakrum.
Razgovor •
31.10.2025.
Fernando Aramburu: Književnost čuva sjećanje na unutarnji život ljudi
Književnost ulazi duboko u čovjekovu nutrinu. Za književnost može biti jednako važno je li na stol upravo sletjela muha ili je vani počelo kišiti, kao i ishod neke bitke. U tome je razlika u odnosu na historiografiju ili novinarstvo: književnost čuva sjećanje na unutarnji život ljudi, na ono što se događa u ljudskoj intimi.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Vijest •
Piše: Nenad Bartolčić
Vrijedilo je lobirati: stiže 'Kulturna iskaznica' s 100 eura za kulturu
Vlada RH je na sjednici 6. studenoga 2025. donijela odluku o uvođenju ‘Kulturne iskaznice’, kojom će svi koji 1. siječnja 2026. navrše 18 godina dobiti 100 eura za konzumaciju kulturnih sadržaja. Iskaznicu će moći koristiti godinu dana od dana punoljetnosti. Za ovu su mjeru Moderna vremena lobirala još od ljeta 2021. godine.
Vijest •
04.11.2025.
Finalisti Nagrade Janko Polić Kamov 2025.
Žiri Nagrade Janko Polić Kamov odabrao je pet finalista nagrade koja se dodjeljuje za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku. U finale su ušli: S. Antolić 'Hrvatska mati', R. Međurečan 'Tako neka bude', P. Pavličić 'Ti si ja', E. Rudan 'Polja, slama, žudnja' i M. Šur Puhlovski 'Adam'. Dobitnik će biti proglašen 17. studenoga u Rijeci.
Tema •
28.10.2025.
Šutnja je zlato : Zašto više nemamo oštrih književnih polemika?
Polemičara odlikuje heroizam, sposobnost da se hrabro suoči s drugima i da se istodobno drugi suoče s njime. To je onaj produktivni grčki 'polemos' (rat), koji je danas zamijenjen strahom, jer su oštri zastupnici političke korektnosti postali jako nekorektni – možeš dobiti po gubici i po karijeri ne samo od pojedinca, nego od cijele udruge, odnosno udruženih udruga koje se bore za određena prava.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća
– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
Tema •
31.10.2025.
Modeli i problemi kolektivne zaštite autorskih prava izvan književnog sektora - dio II.
Imajući u vidu da nam je prioritet stanje u knjižnom sektoru, moguće je zaključiti da književni autori ne kotiraju loše, ali su daleko od profitabilnijih sektora poput glazbenog ili audiovizualnog. Činjenica da su npr. likovni umjetnici, fotografi i drugi u nepovoljnijem položaju, da u njihovom slučaju kolektivna zaštita autorskog prava još nije profunkcionirala ne bi trebala biti neka utjeha.
Tema •
20.10.2025.
Modeli i problemi kolektivne zaštite autorskih prava izvan književnog sektora - dio I.
Zanimljivo je usporediti knjižni sektor s drugim vrstama stvaralaštva u kulturi. Najčešće mnogi ističu onaj glazbeni, kao primjer dobre organiziranosti ali i zbog veće količine novca koji se obrće u glazbenoj industriji, iako je i ovdje upitno koliko dobro prolaze autori a koliko više od njih prihoduju svi ostali koji profesionalno u glazbenoj industriji djeluju.
Razgovor •
Piše: Rebbeca Mikulandra
Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno
Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Andrija Škare : Pisci i urednici ne mogu biti drugo nego saveznici
Sve pozitivne uredničke prakse koje sam doživio u svojoj spisateljskoj karijeri nastojim primjenjivati i u svom uredničkom radu i ponašam se prema svojim autorima onako kako bih volio da su se moji urednici ponašali prema meni. Neki od njih i jesu, ali ja to još nastojim nadograditi pa sam autorima ne samo urednik nego nerijetko postanemo i prijatelji, šank-kolege, a često sam im i zamjena za psihijatra.
Razgovor •
Piše: Irena Matiješević
Robert Međurečan : Zanima me priča u kojoj se ljudsko sudara s božanskim
Ne želim romanom zadirati u religijska pitanja, to me ne zanima – zanima me priča u kojoj se ljudsko sudara s božanskim, ispričana s ljudske pozicije. I tu se skriva moj glavni motiv za roman: što je potrebno da se od ljudskog, dakle slabog i kvarljivog, načini božansko, jako, vječno? Namjerno pričam u šiframa, ne želim previše otkriti, neka čitatelji sami otkrivaju.
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Josip Raić : Padalice Vrpunta
Raićeve 'Padalice Vrpunta' i pored oscilacija zavrjeđuju sasvim pristojnu ocjenu. Ovaj pseudohistorijski roman-kronika sadrži izobilje intertekstualnih i intermedijalnih referenci, kao i citata i paracitata, što u kombinaciji s ravnopravnom uporabom jezičnog standarda i dijalekta, te česte uporabe talijanskog (rjeđe latinskog, pa i engleskog) jezika, podrazumijeva znatne razmjere poduzetog autorskog napora.
– Nove knjige - Neolit –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Tema •
18.09.2025.
Kultura i showbuzz u istom košu
Dakako, treba ići ukorak s tehnologijom i globalizacijom, novo vrijeme nosi svoje, a još više odnosi. Sve više stručnih tema prate novinari opće prakse, jer je novinarstvo mahom postalo korporacijski imperij u kojem se zapošljava jeftina radna snaga koja će prepisivati umjesto pisati te bojati vijesti raznim afektima.
– Nove knjige - LEYKAM INTERNATIONAL –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Kritika •
04.06.2025.
Ivica Prtenjača : Odeon
Pariz novog romana Ivice Prtenjače ne samo da je adresa pretresanja prošlosti, već i metafora protagonistova vrlo izvjesnog oproštaja od poezije. I bit će da je i to razlog zašto se autor odlučio za Pariz nakon Bataclana, za vrijeme kataliziranog straha i kulturne degradacije koje, čini se, odagnati nisu uspjele ni lanjske Ljetne olimpijske igre.
Kritika •
22.05.2025.
Slaven Jurić : Pjevači priča - Izbor iz suvremenog narativnog pjesništva
Pretpostavljanje izraza 'suvremeno narativno pjesništvo' terminološki diskutabilnom izrazu 'stvarnosno pjesništvo' opreznije je rješenje, mada ni ono nije lišeno svojih slabosti. Uzmemo li u obzir uvodno naglašene kriterije ovog pravca (ili 'pravca'), tada se nameće nedoumica apropos sinonimije između dviju rečenih sintagmi: pojednostavljeno, svako 'stvarnosno' pjesništvo jest (ili bi trebalo biti) narativno, no svako narativno pjesništvo ne mora biti 'stvarnosno'.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Lila Prap : Djeca nisu umanjeni odrasli, nego osobe za sebe
Humor mi je jako važan, osobito kad pred sobom imaš djecu koja su možda sramežljiva, pred njima se napraviš malo bedast, kažeš neki pogrešan odgovor i daš im priliku da te isprave. Humor služi da se opuste, da se otvore, da započne komunikacija. To je ključno ako želimo s djecom razgovarati ravnopravno i slobodno.
Vijest •
23.04.2025.
Stagnacija ili pad - preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2025.
Istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je za Noć knjige provedeno u ožujku 2025. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 37% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 22% anketiranih. Veslamo li (u kojem smjeru?) ili lutamo zarobljeni na bonaci, u očekivanju neke struje da nas ponese?
Preporuka •
31.03.2025.
Preporuke za mlade: Knjige o prijateljstvu i odrastanju
Odabrane knjige nisu tu samo zato što su popularne ili trendovske, nego zato što nude književnu kvalitetu, uzbudljive priče i svjež pogled na teme koje obrađuju. Čini mi se da dobar dio suvremene literature za mlade toliko nastoji imitirati njihov jezik i način razmišljanja da se iscrpljuje u pukoj imitaciji, bez ikakve promjene perspektive. U ovom izboru to nije slučaj.
Preporuka •
08.04.2025.
William Peter Blatty : Egzorcist
Interpretativna sloboda omogućuje nam ponuditi značenjski oprečne perspektive, mada je pitanje koliko smisla ima njihovo sučeljavanje. Verbumova ideja jest ona religijski motivirana, što skeptike ne bi trebalo odgovoriti od čitanja djela koje osobito u žanru horora uživa kultni status. Uostalom, usprkos onome što Blatty jest ili nije htio postići, sam roman teško da može biti jednoznačno klasificiran kao teološki horor.
PODCAST •
21.02.2025.
PODCAST: Srđan Sandić – Ljubav je glagol
Zbirka poezije +Ljubav je glagol' Srđana Sandića kroz ljubavne susrete, razočaranja i žudnje rastvara i dekonstruira naše ideje o odnosima – partnerskim i roditeljskim. Arhitekture ljubavi i zaljubljenosti suočavaju nas sa samoćom, i s usamljenošću, i onim što jesmo i nismo. Upravo na tom mjestu, u prostoru suočavanja, klijaju ove pjesme.
PODCAST •
04.02.2025.
PODCAST: Ena Katarina Haler – Nevini
Roman sadrži mnogo nasilja, boli i crnih i nimalo jednostavnih tema, ali u njegovoj su srži, ističe autorica, ljubav, blagost i nevinost. Premda fikcija, Haler vjeruje da će se mnogi prepoznati u situacijama i likovima jer, njen zadatak kao posrednika između priče i stvarnosti je bio približiti taj svijet onima kojima nije tako blizak...
Vijest •
12.02.2025.
Koje su knjige obilježile 2024.? Pogledajte liste najprodavanijih naslova u knjižarama!
Ušli smo u šestu kalendarsku godinu projekta 'Top lista najprodavanijih knjiga' prema podacima iz hrvatskih knjižara. Prve Top liste objavili smo pred ljeto 2020. godine i od tada pa do danas ljubiteljima knjiga (ali i profesionalcima u knjižnoj branši) donosimo preglede knjižarske prodaje na reprezentativom uzorku od skoro 50-ak knjižara, samostalnih ili u sklopu knjižarskih lanaca. Pogledajte zbirne rezultate za 2024. godinu!
Preporuka •
Piše: Edo Popović
Raynor Winn : Staza soli & Divlja tišina
Supružnici Winn hodali su tako, kao beskućnici, najčešće gladni, kampirali su 'na divlje', što je u Engleskoj zakonom zabranjeno. Iz dana u dan, sa svakim prijeđenim kilometrom, u neprestanom dodiru s prirodom, dvoje hodača počinju osjećati naličje nevolja koje su ih zadesile, ali i dobru stranu odluke da umjesto traženja kakvog socijalnog smještaja prihvate lutalaštvo i počnu pješačiti.
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Razgovor •
27.12.2024.
Nikolina Manojlović Vračar : Kreativni proces ima svoje razloge i svoju pamet koja je 'pametnija' od moje
Mnogo autora za djecu progovara o temama s kojima se djeca i mladi susreću, a o kojima se malo ili rijetko govori u obitelji ili u javnosti. Djeca kroz literaturu mogu doživjeti iskustvo poistovjećivanja s likom koji je sličan njima, mogu osjetiti da nisu sami, vidjeti kako je lik prošao kroz određenu situaciju i doživjeti olakšanje ili katarzu u smislu nošenja s određenim problemom.
Razgovor •
30.12.2024.
Zoran Pongrašić : Našim kritičarima nije lako jer su vječno na oprezu da kojim nesretnim slučajem ne opale po nečijem miljeniku/štićeniku
Mladim čitateljima ne možeš podvaliti muda pod bubrege ili rog umjesto svijeće (kao ni svijeću umjesto roga naravno), oni ne pristaju na muljanje, oni će na književnom susretu glasno i jasno reći ovo mi ne valja, za razliku od odraslih čitatelja koji će se na književnom susretu s piscem četrdeset pet minuta smješkati, a u sebi mu željeti da se zapali stolica pod njegovim dupetom.
Preporuka •
27.12.2024.
Thomas Meyer : Hannah Arendt - Biografija
Meyerova biografija Hanne Arendt razotkriva nam pozadinu stvari, kada je riječ o zapitanosti – udivljenju što ga mnogi čitatelji diljem svijeta, i sada već u slijedu generacija, gaje naspram filozofsko teorijskog djela ove autorice, dajući nam precizan odgovor na pitanje 'Kako?', odnosno, podrobnije, na pitanje - Kako joj je uspjelo uspostaviti tako stožerne, podrobne, iznimno duboke i oštroumno nijansirane analize antisemitizma i totalitarnih ustroja, zla našeg neposredno proteklog vremena u Europi?
Preporuka •
29.12.2024.
Philippe Corcuff : Krimići, filozofija i društvena kritika
Philippe Corcuff se ne bavi ni književnom teorijom ni književnom kritikom, ali taj profesor političkih znanosti očito voli čitati romane s kriminalističkim zapletom. Jedan krimi-podžanr, američki noir roman, on smatra osobito zanimljivim. Analiza takvih romana, poduzeta sa stajališta filozofa, pokazat će da ti krimići otkrivaju kako neke od ključnih aspekata suvremenog života tako i kritike društveno-političkog života u Francuskoj.
Razgovor •
21.11.2024.
Pisac i lik: Lada Martinac Kralj & Miha Kaminski ('Lajanje na svemir')
Moj DNA me odredio da pišem ovako. Jer, po meni najbitnija je cjelina svijeta koju polažeš na papir, pred čitatelja. Ako taj svijet ima svoju atmosferu, svoje boje i mirise, svoje svjetlo i svoje napukline, onda je taj svijet vjerojatan i uvjerljiv. I sugestivan. I on će sam rastvoriti probleme, pitanja, moguće odgovore, on, a ne onaj tko ga je stvorio, ispisao.
Razgovor •
25.10.2024.
Pisac i lik: Ivana Šojat & baka Mandica ('Sama')
Tuga je moćna emocija. Ona u nama stvara nepodnošljiv pritisak. Suze su ventil koji tugu poput silovitog udara vjetra puštamo van, oslobađamo se, sabiremo na okup u kaos raspršene misli. Suze su slana voda koja čak i magijski, solju i vodom, ima ritualnu moć pranja, čišćenja, odašiljanja zla od sebe. Tu su muškarci zakinuti...
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Drago Glamuzina – Noćni portir
Drago Glamuzina odabrao je i snimio ulomak iz svoje nove knjige, 'Noćni portir', objavljene u edicije 'Dnevnik' sarajevsko-zagrebačke izdavačke kuće Buybook, na poziv urednika biblioteke Semezdina Mehmedinovića. 'Noćni portir' je hibridna knjiga zamišljena kao neka vrsta romana u formi dnevnika, pojasnio nam je Drago. Pa poslušajmo!
