Predstavljamo nakladnike : Simona Goldstein

Zagrebu nedostaje znanstvena knjižara, i to se jako osjeti. Isto tako je i s drugim gradovima. Netko može reći da par knjižara koje postoje pri fakultetima zadovoljava potrebe, no ja se s time nikako ne mogu složiti. Ako, primjerice, želite kupiti rječnik stranih riječi, neko filozofsko djelo, ili pak klasike domaće ili svjetske književnosti, morate ga moći kupiti ne samo u knjižari tog nakladnika ili na fakultetu, nego i u drugim knjižarama, i to u svim gradovima, a ne samo u većim središtima.

05.03.2010

Nela Milijić : Želimo postići veću vidljivost žena koje dobro pišu

Neko sam dulje vrijeme u glavi nosila vrstu umjetničke intervencije, performativni akt na ovu temu: izdati antologiju suvremene hrvatske kratke priče u kojoj bi bilo 90 % autorica i 10% autora, a ne nazvati je ženskom, niti je proglasiti panoramom. Nikad ne priznati da sam se rukovodila "ženskim ključem", nego mirno treptati i reći "Ah, nisam ni primjetila, rukovodila sam se samo načelom kvalitete".

02.03.2010

Predstavljamo nakladnike : Leo commerce

Mi smo čisti komercijalni nakladnik koji nikada ništa nije dobio od države iako smo imali dosta naslova koji su konkurirali za otkup. Fizički obujam prometa u posljednje je vrijeme dosta pao ali to nije najveće zlo, nego totalna nelikvidnost odnosno neplaćanje računa.
Na žalost, hrvatski knjiški ceh je organiziran katastrofalno, svatko gleda svoje uske interese a ne dobrobit svih u cehu.

02.03.2010

Ante Tomić : Pisanje za novine znači mi više nego pisanje knjiga

Službena kultura, nekakva službena književnost, kulturna ili književna javnost, to je svijet kojem ne osjećem da previše pripadam, niti me ta kulturna i književna javnost prihvaća. Tako da vidim neku obostranu ravnodušnost, književne javnosti prema meni i mene prema toj književnoj javnosti. Osim toga, ja se zbilja više smatram novinarom, novine su nešto u čemu svakodnevno radim, novine plaćaju moje račune, a ovo je nešto što dođe u ostatku mog vremena.

01.03.2010

Tomislav Torjanac : Ljudi poput Antuntuna čine ovaj svijet zanimljivim

Općenito, mislim da spominjanja Antuntuna nikad previše. Vitezova pjesma ima izvanrednu pedagošku vrijednost, jer pridonosi boljem razumijevanju i prihvaćanju ljudskih različitosti te promovira međusobnu toleranciju od najranije životne dobi. Jer Antuntun nije glup - on je samo drukčiji i radi stvari na svoj način, ali ni na čiju štetu. Možda je u tome ponekad šeprtljav, no u svemu na kraju uspije: zašije jaje, kvočka mu izleže novce, odvesla kroz žito...

24.02.2010

Stanislav Marijanović : Ono što ja radim je prije klistir i psovka, nego sedativ

Ozbiljnim likovnim umjetnikom smatram se i danas, no sada i stvaranje bajki držim vrlo ozbiljnim poslom. Međutim, istina je da sam prvu knjigu napisao i ilustrirao, recimo, gotovo slučajno. Naime, prije desetak godina, nekako istodobno, stigoše mi neki poveliki računi i ponuda da ilustriram jednu knjigu. Tekst knjige je bio grozan skoro kao suma pristigla za naplatu. Što mi je drugo preostalo već sam napisati tekst pa se dočepati i piščevog honorara?

15.02.2010

Boris Perić : Vampir zorno oslikava duhovnu i moralnu mizeriju hrvatskog društva

Uz dužno poštivanje spram Filozofskog fakulteta i pojedinih njegovih odsjeka, te simpozijima i stručnim skupovima, mislim da se književnom prevođenju u nas naprosto posvećuje premalo pozornosti. S druge strane, tamo gdje toga i ima, ne postoji dovoljno zanimanja, jer, kako sam imao prilike čuti, nitko ne želi raditi nešto što mu se čini toliko nesigurnim. Nažalost, prevođenje je u našem društvu uglavnom slobodno zanimanje, što mnoge mlađe ljude baš i ne privlači.

02.02.2010

Antonija Primorac : Zagreb i Split su ista liga, samo što Split ima more

Margaret Atwood ponudila je zanimljivu hipotezu -  dok američku kulturu uokviruje simbol granice koju se osvaja, a britansku metafora otoka, kanadsku kulturu definira ideja preživljavanja. Za razliku od američkih naracija u kojima junak suočen s preprekama na kraju usprkos svemu pobjeđuje, kanadski junak suočen s preprekama - najčešće u obliku  teških klimatskih neprilika - uglavnom gubi bitku i umire, ili se, preživjevši nekako, suočava se s vlastitom malenkošću u svijetu.

01.02.2010

Andrea Zlatar Violić : U Hrvatskoj se nedostatno i nesustavno ulaže u kulturu

U svim mogućim kombinacijama pozicije vlasti i opozicije mene muči ono što i jedna i druga strana dijele: klijentelizam, oportunističko ponašanje u financiranju (svima pomalo), izbjegavanje prave kritičke evaluacije onoga što se u kulturi proizvodi. Pa tako netko dobije zato što je mlad, a netko zato što je star, netko zato što je iz metropole a netko baš zato što nije iz metropole,  netko zato što mu je prva knjiga bila dobra, a netko zato što je napisao puno knjiga pa kako sada ne financirati dalje.

28.01.2010

Zoran Pongrašić : Našim je piscima forma totalno nebitna stvar

Današnja hrvatska književna scena je popunjena grupa u vrtiću. Oni koji su se uspjeli upisati sada se mogu zajedno igrati, i u toj igri uživati, sklonjeni od bilo kakvih opasnosti, jer su u toj vrtićkoj grupi skupa i pisci i novinari i književni kritičari (često po sve troje u jednoj osobi), i čak mogu pisati loše ali o njihovom će se pisanju svejedno uvijek pisati, a oni koji se nisu uspjeli upisati nikada ni neće, i mogu pisati i dobro i odlično ali o njihovom se pisanju neće nikad ništa napisati.

26.01.2010