Danas svijet hrli, barem se meni tako čini, novim prelascima, nevidljivim tranzicijama, naime promjenama koje se - paradoksalno - događaju da bi svijet ostao isti ili da bi regresirao u prethodna stanja dominacije. Mi smo sada u takovoj “tranziciji globalizma“ koji logikom multinacionalnih tvrtki i korporacija briše autentične vrijednosti. Tim procesima se malima te autentičnima, oduzima snaga postojanja. Svi sve više mirišemo, jedemo, nosimo - brand. 16.05.2013
Nora Krstulović : Javnost je u procesu reforme medija tek ‘ukras’
Medijska reforma se, kao nažalost i većina poteza koje politika povlači u domaćoj kulturi, provodi bez konkretne i ozbiljne analize situacije na terenu, pa stoga i nije čudno što umjesto da riješava probleme samo otvara nove. U njezinu pripremu su, daleko od očiju javnosti, bili uključeni neki mediji i neki novinari, odabrani - suprotno demokratskoj praksi - po nepoznatim kriterijima. Logično je stoga da je dokument koji su iznjedrili, Program nepovratnih potpora neprofitnim medijima, podjednako - nedemokratski. 06.05.2013
Marko Pogačar : Beskonačno tesanje detalja
Mene uopće ne zanima grli li netko stabla, vjeruje u boga ili skuplja leptire ako ga to veseli, ako tako adekvatno uspijeva izaći na kraj sa sobom i svijetom i pritom nekom ozbiljno ne nauditi. Ja se ipak moram baviti tim ping-pongom s prazninom, održavati partiju. I nadam se da će završiti poslovicom - onom da pobjeda uopće nije bitna. Da je bilo važno sudjelovati, dati sve od sebe. Pa onda - tko je jamio, jamio je, ja znam koga na kraju neće biti. I to, opet kažem, ne znači da do toga kraja neću mlatiti koliko mogu. 08.04.2013
Branka Primorac : Treba pokušavati, iznova ponavljati, ukazivati na predrasude
U jednom trenutku djeca su nam sve na svijetu, ali u svakodnevici pokazujemo neviđeno licemjerje. Da, društvo se na čudan način odnosi prema svemu što se tiče djece. A društvo nije neka imaginarna masa već svi mi zajedno. Umjetnici koji pridonose kulturnim potrebama djece uvijek su u očima odraslih manje vrijedni. Na sve se načine omalovažava njihov rad. 14.03.2013
Davor Mandić : Zvuči kao dosadna mantra, ali bez čitanja nema pisanja
Javni interes, pogotovo u Hrvatskoj, je ko Jeti: svi znaju kako izgleda ali nitko normalan ga još nije vidio i doveo kod Stankovića u Nedjeljom u 2. Problemi nastaju i kod činjenice da neprofitnost sama po sebi nikako ne znači neovisnost, a da je profitnost najčešće upravo sinonim za ovisnost. Ali ne više političku, već ovisnost o oglašivačima. Uredničići po redakcijama komercijalnih medija stopiraju i benigne tekstove koji bi se vrlo bočno mogli očešati o nekog krupnog oglašivača. 07.02.2013
Jaume Cabré : Život na zabranjenom jeziku
Jedino što bih molio hrvatskog čitatelja ovog razgovora jest da pokuša zamisliti kako je to živjeti u društvu koje zabranjuje upotrebu jezika koji govori kući sa svojim roditeljima i sestrama, sa susjedima i prijateljima... i na kojem su te učili moliti se Bogu... i koji govori tvoja baka koja uz puno truda zna četiri riječi na kastiljskom. Tko je sposoban zabraniti jezik sposoban je zabraniti život. Riječi su to valencijskog pjesnika Ovidija Montllora. 04.02.2013
Enver Krivac : Ponekad je dobro prihvatiti tuđe ludilo i otići na vožnju
U mojoj familiji, među mojim precima, ima puno glazbenika, slikara, ljudi koji su čitali i gledali filmove. Radio je bio uključen po čitave dane, od jutra do mraka. Kao mali sam prepoznavao glumce na tv-u i pjevače na radiju. U takvoj sredini lako je navući se na sve to. Književnost je tek jedna od nekoliko stvari koje me zanimaju i potrošiti to malo slobodnog vremena isključivo na knjigu i čitanje mi nije opcija. Glazba, na primjer, je neusporedivo izražajnija i viša umjetnost od pisane riječi. 01.02.2013
Ivo Brešan : Stvarnost je iluzija, svi živimo u hologramu
Nikad se to nije dogodilo! Književnost nikad nije uspjela popraviti društvo, uvijek su se stvari odvijale po nekim drugim zakonima, nego što bi to književnici sugerirali. Tu možemo izuzeti neke knjige koje su pokrenule mase, poput Biblije i Kurana, ali tu već ne pričamo o književnosti. Svako beletrističko djelo je subjektivno viđenje autora koje se može i ne mora prihvatiti. 18.01.2013
Velimir Visković : O 'Hrvatskoj književnoj enciklopediji'
Ne znam hoće li zvučati prepotentno, ali mislim da je moja glavna urednička vrlina to što znam odabrati pametne i sposobne suradnike; divim se njihovu znanju, a nemam komplekse; znam s njima surađivati, ne osjećam se ugrožen njihovim znanjem. Imati dovoljno sigurnosti u sebi, znati obuzdati svoju taštinu, kako bi mogao raditi s nekim tko je stvarno na rubu genijalnosti, mislim da je to važna osobina za urednika enciklopedije. 14.01.2013
Florin Lăzărescu : O pisanju, smijanju i življenju
Što se tiče književnosti – bar kad govorimo o prozi – najvažnije pitanje i dalje vrijedi, bez obzira na vrijeme: jesi li sposoban ispričati predivnu, uvjerljivu, autentičnu priču za čitatelja? Mnogo je jako dobrih rumunjskih priča napisano u komunizmu, kao što se danas piše mnogo sranja. Poprilično vrijedi i obrnuto. Dokle god se ne pretvaraš da govoriš istinu, već pripovijedaš ljepotu života, ne možeš pogriješiti. 09.01.2013
