Gordana Crnković : Kritičar mora promatrati domaća djela u svjetskom kontekstu

Ako se bavite književnom kritikom, uputno je isključiti strah od zamjeranja. Potrebno je biti dobronamjeran, pakost s kritikom nema i ne bi trebala imati baš ništa zajedničko. Prigovore treba artikulirati kulturno,  s mjerom i sa stilom. Ako ste sigurni u svoju neovisnost, dobronamjernost, i pokušavate raditi na tome da zadržite što višu razinu argumentacije, poneka neugodnost ipak sigurno neće izostati, ali vas neće  pretjerano... destabilizirati.  

31.01.2012

Jurica Pavičić : Jugoslavenski film nije samo puki zbroj nacionalnih studija

Nakon 1990., nekadašnje su jugoslavenske republike konstituirale svoje nacionalne kinematografije i to tako da su prije nastale filmove "prevele" u svoj korpus. Taj je proces prošao bez komentara, kao nešto što se podrazumijeva. No, iako legitiman i donekle razumljiv, on postaje problematičan ako se zanemare dvije stvari. Prva je da svi filmovi snimljeni prije 1990. ne prestaju time biti i jugoslavenski; jugoslavenski film nije u tom smislu samo puki zbroj nacionalnih studija, nego i stanovita dodana vrijednost.

06.12.2011

Literatura bi se uskoro mogla pretvoriti u neku vrstu plemenite reportaže

Oni su mladi. Oni puno čitaju. Oni prate i bosansku, i regionalnu, i svjetsku književnost. Okupljaju se oko književnog časopisa (sic!). Imaju oštra zapažanja. I još oštrija pera. Oni su nove književno-kritičarske bosanske snage. U ime književnih kritičara književnog časopisa  (sic!) na pitanja Ane Đokić odgovara glavni urednik, Mirnes Sokolović.

01.12.2011

Inge Kralupper : Ponosni smo na činjenicu da imamo fiksnu cijenu knjige

Budući da sajam organizira austrijska strukovna organizacija knjiškog ceha, koja u sebi objedinjuje i izdavače i knjižare, uz distributere, antikvarijate... dakle sve dionike na austrijskom knjiškom tržištu, važno nam je da imamo suradnju s oba važna segmenta lanca knjige, i s nakladnicima i s knjižarima. Pazimo da ne bi zaboravili niti jedan segment, ili da ne bi favorizirali jedan dio tzv. lanca knjige na uštrb drugog. Austrijski će vam izdavači ionako reći da im trebaju knjižare, one su njihovi prirodni partneri.

25.11.2011

Ante Perković : Nisam htio pisati još jednu 'kritičarsku' knjigu

U vlastite uspomene vratio sam se tek nakon što sam pročitao, pogledao i preslušao gomilu knjiga, članaka, filmova, arhivskih materijala i albuma koje sam već čuo, ali izvan konteksta koji me sada zanimao. Isprva sam mislio da će puno više sugovornika, protagonista i antagonista, sudjelovati u tekstu, ali sam tijekom pripreme shvatio da priči ne treba puno glasova i da je trebam složiti sam, od fragmenata pokupljenih u vremenu. Pisao sam, kao i uvijek, sporo i teško.

16.11.2011

Slavenka Drakulić : Svi u sebi nosimo potencijal i dobra i zla

Nije nikakva mudrost reći da mi kao ljudska bića u sebi nosimo potencijal i dobra i zla. Iako to znamo, vrlo nam je teško shvatiti da su obični ljudi ti koji čine i jedno i drugo. Kako ćemo se ponašati, naravno, ovisi o karakteru, odgoju, ali i situaciji u kojoj se nađemo. Ali vrlo je teško reći zašto se jedni u istoj situaciji odlučuju za dobro, a drugi za zlo. Nitko od nas ne može tvrditi da nema u sebi mogućnost zla ili dobra. Sami sebe slabo poznajemo sve dok ne dođemo u neku tešku situaciju u kojoj moramo donositi odluke.

03.11.2011

Zdenko Bašić : Stvarati da bi razvijali sebe

Vile i sva ta bića, puno su više od mitskih pojava i likova iz mašte. Sjeverozapadni dio Medvednice je tamo gdje sam odrastao, to su i predaje koje sam slušao, to su i šume koje sam poznavao. Nije mi bila ideja iznositi strogo etnološki materijal i strogo kazivanja starih ljudi. Već uhvatiti nešto osobno i živo. Kao što su to nekada bili stari pripovjedači, oni koji su u večernje sate sjeli i pričali priče. Prenosili znanja koja su njima bila prenesena, ali i iskustva koja su i sami time stekli.

29.10.2011

Ivana Guljašević : Još uvijek uglavnom gazim po trnju

Knjiga ima samo jedan cilj, a to je doći do čitatelja i do drugog čitatelja i trećeg i tako do milijuntog. Književnim festivalima knjigama se daje druga dimenzija koja nije nužno dobra. Najćešče nije dobra. Kriteriji su uglavnom čudni, gleda se tko zna što. Previše vlada politika, međusobna poznanstva, netko je uvijek nekome konkurencija... nije to zdravo. Knjiga je za čitanje jedan na jedan sa čitateljem i tu ako prođe onda vrijedi.

11.10.2011

Marko Šelić Marčelo : Pisanje je autoterapija

Oduvek su me fascinirali konceptualisti i, uopšte, stvaraoci koji umeju da zajašu ideju, a ne ona njih. Istina, jahanje ideje je težak rodeo: kao entitet koji je po svojoj prirodi apsolutno osvajački nastrojen, one ne pristaju rado da budu kontrolisane. I eto zabave. Ako izdržiš da neko vreme u tvojoj glavi ti i ideja budete cimeri, bolje ćete se upoznati - i bolje organizovati. Tako ja stvaram, a jednostavnijim rečima može se reći i da sam veoma spor autor, detaljista i cepidlaka.

03.10.2011

Ozren Kanceljak : Pop glazba je industrija - ne umjetnost

Notorna je laž i obmana koja stoji u preambuli autorskog prava - a to je da se radi o umjetničkim pravima. Naprosto nije svaki trag koji ostavi pero, kist, svaki ton zabilježen u studiju -umjetnost. I to najveći dio nije, a tek rijetki možda jesu. A čim netko primi mikrofon, opandrči gitaru, napiše riječ i nazove to pjesmom - stupa u sustav zaštite umjetničkih / autorskih prava. I to je osnovno krivo. U cijelom svijetu, ne samo kod nas. Zanat, profesija su postali umjetnost. Pod normalno i to nitko ne propituje.

07.09.2011