Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Miroslav Krleža

Marginalije : O gradovima i ljudima

  • Nakladnik: Naklada Ljevak
  • 03/2016.
  • 168 str., meki uvez
  • ISBN 9789533038797
  • Cijena: 119.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Sve što sam o enciklopedijskim jedinicama rekao ili napisao dalo bi se skupiti u pet ili šest knjiga. Ako se taj materijal jednoga dana objavi, onda će se vidjeti kako sam reagirao na tekstove koji čine enciklopedijsku masu. Marginalije su, dakle, moje primjedbe ili zanovijetanja koje su već stručnjaci pripremili, a one su takve naravi da se o njima argumentirano može i diskutirati – kaže Krleža.

Krležu prema enciklopedičkome iskustvu nisu vodili tek pragmatični razlozi – kulturna legitimacija i razina opće pismenosti, koliko oskudica uređenoga javnog ambijenta u kojem je djelovao, sve do manifestacije kulture laži i namjernog, bezočnog izvrtanja činjenica.

Nakon što je građa Krležinih marginalija dokumentacijski predočena javnosti, ovo se izdanje pokušava vratiti autorovu pristupu varijacijskoga izbora naglasaka iz cjeline, koji pored njezina reflektiranja zadržava retoričnost i dikciju integralnog predloška.

Enciklopedija u Krleže dolazi iz književnosti. Proturječja u koja bi za¬padao kada je sa suradnicima stao razrađivati alfabetare daju tekstu koji je pred nama, uz fascinantnu upućenost u mnoga područja, mate¬matičku memoriju, izniman redaktorski talent i nedvosmislena kritička uporišta, protočnost i ljepotu brevijara, paraf erudita, prije nego potpis enciklopedista.

 

"Krleža rastvara pragmatičnu situaciju ideološke pat-pozicije nastale iz liberalno-feudalne stare Europe (1914.) nakon krvavih 'orgija Terora'. Promatrajući svoju slavensku domovinu, Krleža uviđa da su se sve katastrofe i sveukupni zamah Zapadne i Središnje Europe unaprijed zaoštrili i kao u gorućem ogledalu ostvarili. Krležino razmišljanje o tim događajima povezano je, a često je i sam bio upleten u njih. On vidi i doživljava Europu počevši od južnoslavenske situacije, koja je, povijesno gledano, kroz stogodišnju borbu za samoodržanje doslovce u biološkom smislu određena na bojnim poljima osmansko-srednjoeuropskog sukoba i kasnije protiv nacionalne nadmoći i arhaične zaostalosti.

U dijalektičnim raspravama iznova provjerava svoj progresivni individualizam, koji se zahvaljujući oštrini razmišljanja i bogatom iskustvu osobito uzdiže iznad ideologije konformističnih lijevih autora s Istoka i Zapada. Pjesnik nalazi tematsku parabolu za sebe, za svoja djela i za svoju zemlju, u stavu bogumila, čije su tajanstvene grobnice na pustim visoravnima nadživjele burnu bosansku povijest. Pobunjenici protiv Istočne i Zapadne crkve, koje su inkvizitori i veleposjednici podjednako ugnjetavali, ujedno i usamljeni preteče europske reformacije, postavili su u čast svojim mrtvima spomenike svojih uvjerenja."

Gerhard Fritsch (1964.)

Miroslav Krleža rođen je 1893. u Zagrebu. Već je svojim prvim knjigama iz doba društvene i kulturne krize potaknute Prvim svjetskim ratom dospio u središte javne pozornosti, da bi njegovo opsežno i raznovrsno djelo do kraja XX. stoljeća steklo status najvažnijega opusa hrvatske književnosti. Ogledao se u gotovo svim žanrovima modernističkih poetika svoga doba, od avangardističkih drama (Kraljevo, Kolumbo) do romansirane društvene kronike (Zastave).

U nizu naslova, nakon novelističkoga ciklusa iz domobranskoga života "Hrvatski bog Mars" izdvajaju se drame o Glembajevima ("Gospoda Glembajevi", "U agoniji", "Leda"), romani "Povratak Filipa Latinovicza" i "Na rubu pameti", pjesnička zbirka "Balade Petrice Kerempuha", polemičke i esejističke knjige "Moj obračun s njima" i "Deset krvavih godina", zapisi o putovanju "Izlet u Rusiju" i "Davnim danima" te fragmenti "Dnevnika".

Poticao je kritičko preispitivanje vrijednosti i mitova, zagovarajući hrvatski kulturni izraz kao samorazumljiv i održiv u zajednici slobodnih naroda. Od 1950. vodio je Leksikografski zavod, koji se poslije njegove smrti, 1981. u Zagrebu, po njemu i zove. Krleža je bio poticajan sugovornik, njegove se opaske pamte i prepričavaju, a u marginalijama se i sam stopio s ambijentom čiji sudbinski okvir, za razliku od svojih osporavatelja, nije poricao.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –