Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Pier Paolo Pasolini

Uličari

  • Nakladnik: Disput
  • Nakladnik: Hrvatsko filološko društvo
  • Prijevod: Vanda Mikšić
  • 09/2009.
  • 264 str., meki uvez
  • ISBN 9789532600865
  • Cijena: 120.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Pasolinijev prvi roman "Uličari" (Ragazzi di vita, 1955) ocrtava život u Rimu i rimskim predgrađima posljednjih mjeseci Drugoga svjetskog rata i prvih godina poraća. Nižu se epizode u kojima protagonisti, prije svega dječaci i momci, ali i cijela paleta živih i upečatljivih likova, ubiru crne plodove fašizma, rata i bijede.

Sam je autor u pismu svom izdavaču o "Uličarima" napisao: “Moja narativna poetika počiva na privlačenju pozornosti na neposredne datosti. To mogu ostvariti zato što se te neposredne datosti smještaju u idealnu strukturu ili narativni luk koji se podudara s moralnim sadržajem romana.

Takva bi se struktura općenito mogla definirati na ovaj način: poslijeratno vremenski luk u Rimu, od kaosa punog nade prvih dana oslobođenja pa do reakcije na samom početku 50-ih godina. To je posve precizno razdoblje koje se poklapa s prelaskom protagonista i njegovih prijatelja (Rico, Alduccio itd.) iz dječačkog u mladenačko doba, odnosno (a tu je poklapanje potpuno) iz junačke i amoralne životne dobi u dob koja je već prozaična i nemoralna.

Ti momci (koji su zbog fašističkoga rata rasli kao nepismeni divljaci i delinkventi) svoj ‘prozaičan i nemoralan’ život mogu zahvaliti upravo društvu koje je na njihovu vitalnost opet reagiralo nametanjem vlastite moralne ideologije. Valja znati da sve to ostaje ‘prije’ knjige, jer se ja kao pripovjedač u to ne uplećem.”

***

Pjesnik, romanopisac, filmski režiser, dramski pisac, esejist i slikar Pier Paolo Pasolini rođen je 1922. u Bologni, a život je okončao okrutno ubijen u Ostiji kraj Rima 1975. godine. Početkom 50-ih doseljava u Rim, kada se intenzivnije počinje baviti književnošću, a ulazi i u svijet filma koji mu je priskrbio međunarodni ugled.

Njegov društveno-politički angažman, koji ponajprije karakterizira slobodoumlje, nekonformizam i promicanje drugosti, iščitava se iz svih njegovih djela, od kojih su – osim "Uličara" – važnija: "Najbolja mladost" (La meglio gioventù, 1954), "Talijanski kanconijer. Antologija pučkog pjesništva" (Canzoniere italiano. Antologia della poesia popolare, 1955), "Gramscijev pepeo" (Le ceneri di Gramsci, 1957), "Žestok život" (Una vita violenta, 1959), "Strast i ideologija" (Passione e ideologia, 1960), "Heretički empirizam" (Empirismo eretico, 1972), "Božanska mimeza" (La divina mimesis, 1975), "Teatar" (Teatro, 1988), "Nafta" (Petrolio, 1992).

Diplomirao književnost u Bologni, nakratko je bio nastavnik, potom se seli u Rim; često putuje u zemlje ondašnjega "trećeg svijeta". U bogatu kritičkom opusu ističe mu se djelo «Heretički empirizam» («Empirismo eretico, 1972) te «Strast i ideologija» (1960) u kojem nastupa kao teoretičar neoeksperimentalizma.

Pasolini je bio i utemeljitelj Male akademije furlanskoga jezika (1945), važne u kulturnom životu poratne Furlanije. Zbirke poezije «Gramscijev pepeo» (1957), «Religija mojeg vremena» (1961), «Poezija u obliku ruže» (1964) sadrže njegove najsnažnije politički, polemički i etički intonirane talijanske stihove.

U rimskim romanima «Besprizorni» (1955) i «Žestok život» (1959) oživljuje naglašenom gestualnošću, žargonom i dijalektom klasno nesvjesne, "podproleterske" likove. Kulturološki su eksperimentalnije proze «Božanska mimeza» (1975), s prizivom modernog pakla, te nedovršen "anti-roman" «Nafta» (1992), s mnogo transgresivnih elemenata, uključujući autobiografsko cijepanje ličnosti između dva spola te samoubojstvo.

Kraće proze i filmske scenarije obuhvaća «Ali plavih očiju» (1965), dok su scenariji dugometražnih filmova također tiskani zasebno (psihoanalitički znakovit «Kralj Edip», 1967; «Teorem», 1968., o alegorijskom dolasku "anđela" u grad. obitelj, uz dodatak pjesama). Važan je i Pasolinijev «Teatar» (1988., 1995., posebno drama u stihovima «Calderon», 1973), pa putopis po Indiji (1962), antologije dijalektalnog pjesništva i epistolari (objavljivani od 1976).

Pasolini je bio žanrovski svestran svjedok kaotičnog svijeta, u polemici s neoavangardom, suprostavljen doslovnom i medijskom nasilju.


Izvor: "Leksikon stranih pisca", Školska knjiga, 2001.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –