Quorum 3/2008.
- Nakladnik: Centar za knjigu
- Urednik: Miroslav Mićanović
- 10/2008.
- 256 str., meki uvez
- ISBN 03527654
- Cijena: 3.32 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Novi broj časopisa 'Quorum' (3-2008) uvodno objavljuje intervju s glasovitom austrijskom spisateljicom Ilse Aichinger 'Jako mnogo šutnje između', koja na zanimljiv način tematizira svoju uzbudljivu životnu priču i vlastito pisanje. Među mnoštvom sadržaja, tu je i temat o njemačkim piscima koji su nedavno gostovali u Hrvatskoj.
Razgovor i temat “Teorija: kultura i šutnja” (Karl-Markus Gauß: Pisci, mislioci, govornici; Michael Scharang: O kraju kulture; Leo Federmair: Poboljšavanje originala), koje je s njemačkog prevela Darija Domić, rezultat su razmjene s austrijskim časopisom “Kultur und Kritik”, koji je prije dvije godine, također, objavio hrvatske autore.
“Književne prakse” s dvojicom pjesnika: Hrvoje Jurić (Usputne priče bez početka i svršetka) i Mile Stojić (Moja kafana), pjesnikinjom Claudiom Emerson (Prijašnja žena, priredio i preveo s engleskog Miroslav Kirin) propituju stanje poezije, jednako kao što Marinela u prozi (Zaborav koji donosi svakodnevnica žanje sve) nedvosmisleno poziva na čitanje suvremene hrvatske proze.
Temat “Metropole izdavaštva” priređen je u suradnji s njemačkom zakladom Literarisches Colloquium Berlin, koja dugi niz godina organizira predstavljanja njemačkih pisaca u inozemstvu. U okviru tog programa u “Quorumu” je objavljeno i u Zagreb pozvano šest autora koji oslikavaju čitav spektar poetika suvremene njemačke književnosti i predstvaljeni su u Zagrebu, gdje su se sreli s hrvatskim izdavačima, kritičarima, prevoditeljima i čitateljima Quoruma (Goethe Institut i Booksa) i Osijeku.
Katja Lange-Müller, rođena u istočnom Berlinu, u osamdesetima seli u zapadni dio grada, jedna je od najvažnijih spisateljica svoje generacije. Elke Schmitter, pjesnikinja i novinarka u tjedniku Spiegel piše uspješne društvene romane. Roman “Lagani prijestupi” kroz čiju je radnju opisano berlinsko društvo nakon ujedinjenja, na neki je način velegradski pandan njenom prvijencu. Anette Pehnt, najmlađa od predstavljenih autora, živi u gradu Freiburg im Breisgau. Njezin roman “Mobing” donosi priču o zaposlenicima jednog ureda koji radnu svakodnevicu međusobno čine paklom. Marcel Beyer jedan je od najprevođenijih njemačkih autora mlađe generacije i u svojim se romanima vraća vremenu fašizma. Ulrich Pelzer je svojim romanom “Dio rješenja” ispisao suvremeni politički ljubavni roman za koji je dobio brojne nagrade. Sherko Fatah polukurdskog je porijekla i predstavnik sve važnije struje u njemačkoj književnosti koju čine imigranti druge ili treće generacije. Roman “Mračni brod” analiza je nastajanja nasilja ispričana kroz priču iračkog Kurda koji dolazi u Njemačku.
Temati “Tragovi tko zna čijeg čitanja” (Nenad Perković: Zapadno godišnje doba) i (P)osvajanje prostora (Jerko Bakotin: Mongolija, Ulan Bator) različitim perspektivama i strategijama pisanja, čitanja i putovanjima u nepoznato, daju “Quorumu” na onoj tako traženoj razlici.
Naslovnica i fotografije Damira Žižića ulaznica su jednostavnost gledanja i kadriranja, kojem uvijek treba dodati ono nešto što fotografiju čine fenomenom važnim i u 21. stoljeću.
Razgovor i temat “Teorija: kultura i šutnja” (Karl-Markus Gauß: Pisci, mislioci, govornici; Michael Scharang: O kraju kulture; Leo Federmair: Poboljšavanje originala), koje je s njemačkog prevela Darija Domić, rezultat su razmjene s austrijskim časopisom “Kultur und Kritik”, koji je prije dvije godine, također, objavio hrvatske autore.
“Književne prakse” s dvojicom pjesnika: Hrvoje Jurić (Usputne priče bez početka i svršetka) i Mile Stojić (Moja kafana), pjesnikinjom Claudiom Emerson (Prijašnja žena, priredio i preveo s engleskog Miroslav Kirin) propituju stanje poezije, jednako kao što Marinela u prozi (Zaborav koji donosi svakodnevnica žanje sve) nedvosmisleno poziva na čitanje suvremene hrvatske proze.
Temat “Metropole izdavaštva” priređen je u suradnji s njemačkom zakladom Literarisches Colloquium Berlin, koja dugi niz godina organizira predstavljanja njemačkih pisaca u inozemstvu. U okviru tog programa u “Quorumu” je objavljeno i u Zagreb pozvano šest autora koji oslikavaju čitav spektar poetika suvremene njemačke književnosti i predstvaljeni su u Zagrebu, gdje su se sreli s hrvatskim izdavačima, kritičarima, prevoditeljima i čitateljima Quoruma (Goethe Institut i Booksa) i Osijeku.
Katja Lange-Müller, rođena u istočnom Berlinu, u osamdesetima seli u zapadni dio grada, jedna je od najvažnijih spisateljica svoje generacije. Elke Schmitter, pjesnikinja i novinarka u tjedniku Spiegel piše uspješne društvene romane. Roman “Lagani prijestupi” kroz čiju je radnju opisano berlinsko društvo nakon ujedinjenja, na neki je način velegradski pandan njenom prvijencu. Anette Pehnt, najmlađa od predstavljenih autora, živi u gradu Freiburg im Breisgau. Njezin roman “Mobing” donosi priču o zaposlenicima jednog ureda koji radnu svakodnevicu međusobno čine paklom. Marcel Beyer jedan je od najprevođenijih njemačkih autora mlađe generacije i u svojim se romanima vraća vremenu fašizma. Ulrich Pelzer je svojim romanom “Dio rješenja” ispisao suvremeni politički ljubavni roman za koji je dobio brojne nagrade. Sherko Fatah polukurdskog je porijekla i predstavnik sve važnije struje u njemačkoj književnosti koju čine imigranti druge ili treće generacije. Roman “Mračni brod” analiza je nastajanja nasilja ispričana kroz priču iračkog Kurda koji dolazi u Njemačku.
Temati “Tragovi tko zna čijeg čitanja” (Nenad Perković: Zapadno godišnje doba) i (P)osvajanje prostora (Jerko Bakotin: Mongolija, Ulan Bator) različitim perspektivama i strategijama pisanja, čitanja i putovanjima u nepoznato, daju “Quorumu” na onoj tako traženoj razlici.
Naslovnica i fotografije Damira Žižića ulaznica su jednostavnost gledanja i kadriranja, kojem uvijek treba dodati ono nešto što fotografiju čine fenomenom važnim i u 21. stoljeću.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
