Filmski ciklus Lakomo oko : 'Kradljivci bicikla' Vitoria de Sice

U zagrebačkoj Knjižnici Ivana Gorana Kovačića, Ulica grada Vukovara 35, u srijedu 10. ožujka 2010. u 20 sati započinje 21. filmski ciklus "Lakomo oko".

Prvi film u ciklusu besplatnih filmskih projekcija, naslovljenom "Suvremeni i klasični autorski film 3", remek-djelo je talijanskog neorealizma: "Kradljivci bicikla" Vitoria de Sice.

Film je dobio posebnog Oscara za najbolji film na stranom jeziku (1949), u anketi časopisa Sight & Sound 1952. proglašen je najboljim filmom svih vremena, a na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. dijelio je drugo mjesto. Poslije 1960., pod utjecajem tzv. autorske kritike, odnosno zbog zaključaka da je redateljevo uporište bilo više u Zavattinijevim scenarijima nego u osobnoj filmskoj viziji, uslijedile su nešto manje povoljne ocjene (A. Peterlić).

U okviru ovog ciklusa bit će prikazani i filmovi Michelangela Antonionija, Andreja Tarkovskog, Luisa Bunuela, Federica Fellinija, Stanleyja Kubricka, Roberta Altmana, Slobodana Šijana, Brucea Robinsona, Wima Wendersa, Kar-wai Wonga i Justina Kerrigena.

Raspored besplatnih projekcija:

10.3.2010. Kradljivci bicikla [Ladri di biciclette] Vitorio de Sica [1948, 90']
17.3.2010. Kronika jedne ljubavi [Cronaca di un amore] Michelangelo Antonioni [1950, 98']
24.3.2010. Ivanovo djetinjstvo [Ivanovo detstvo] Andrej Tarkovski [1962, 95']
31.3.2010. Dnevnik jedne sobarice [Le journal d'une femme de chambre] Luis Bunuel [1963, 97']
7.4.2010. Osam i pol [Otto e mezzo] Federico Fellini [1963, 140']
14.4.2010. Dr. Strangelove ::: Stanley Kubrick [1964, 95']
21.4.2010. Nashville ::: Robert Altman [1975, 159']
28.4.2010. Kako sam sistematski uništen od idiota ::: Slobodan Šijan [1983, 98']
5.5.2010. Withnail & I ::: Bruce Robinson [1987, 107']
12.5.2010. Nebo nad Berlinom [Der Himmel ueber Berlin] Wim Wenders [1987, 128']
26.5.2010. Days of Being Wild ::: Kar-wai Wong [1990, 94']
2.6.2010. Human Traffic ::: Justin Kerrigan [1999, 99']

Napomena:
Filmovi su s titlom. Sve projekcije počinju srijedom u 20 sati.

I.P. - MV Info , 09.03.10

Barnes & Noble za mirnu koegzistenciju tiskanih i elektroničkih knjiga

Inozemni stručni tisak & online portali (Publishers Weekly, The Bookseller...) redovno, već i na dnevnoj bazi, prati tendencije i implikacije razvoja tržišta elektroničkih knjiga. Oko perspektive razvoja tržišta e-knjiga i utjecaja e-knjige na danas poznato tržište i format knjige vode se zanimljive rasprave i potiču razne nove inicijative.

Tako je i William Lynch, predsjednik Barnes & Noble.com, najavio svojevsrni taktički zaokret u pokušaju osnaživanja prodaje tj. tržišta elektroničkih knjiga. Dok se najčešće primjetan rast u prodaji e-knjiga interpretira kao (napokon) očekivani korak ka konačnoj trijumfalnoj pobjedi e-knjige nad klasičnom, tiskanom knjigom, u Barnes & Nobleu su bliži stavu da će nam skora budućnost ipak prije donijeti mirnu koegzistenciju dva različita formata, u kojoj će svaki imati svoju publiku.

I dok mnogi sasvim izvjesnu ekspanziju e-knjige vide i kao direktu opasnost opstojnosti dosadašnjih kanala prodaje knjige, u prvom redu uloge knjižara kakvim ih danas poznajemo, Barnes & Noble upravo jačinu svojeg "zemaljskog" prodajnog lanca (naravno, uz podršku svoje, uz Amazon u svijetu najpoznatije online knjižare) namjerava iskoristiti kako bi pojačali prodaju e-knjiga.

Tako će za koji mjesec Barnes & Noble svojim kupcima određenih tiskanih izdanja knjiga omogićiti značajan popust pri kupnji e-knjiga, čime se nadaju da će prodaju e-knjiga pojedinih nakladnika približiti udjelu od blizu 10 % od ukupne prodaje (trenutno su postoci koji otpadaju na e-knjigu u knjižarama Barnes & Noble još uvijek niski, ali s izgledom da na kraju godine budu između 5 i 7 % za izdanja pojedinih nakladnika).

Takva strategija Barnes & Noblea i ne iznenađuje previše, jer oni u svojoj poslovnoj strategije podupiru i razvoj print-on-demand (tisak na zahtjev) knjiga, čime bi svaka knjižara koja za to ima tehničke mogućnosti postala mjesto gdje je usitinu moguće nabaviti gotovo sve što kupac knjige poželi.

U svijetu tehnologije, pa tako i u knjiškom biznisu, stvari se u posljednje vrijeme događaju još većom brzinom nego li jučer, i otužno je promatrati koliko je hrvatska praksa udaljena od svega toga, tj. koliko je hrvatsko knjiško tržište i dalje prepušteno stihiji i desetljećima već prevladavajućem pesimizmu.

N.B. - MV Info , 06.03.10

Bookmarkov natječaj za književne recenzije

Nezavisna web-knjižara Bookmark.hr ministore otvara natječaj za najbolje recenzije. Ne morate biti Jagna Pogačnik, ali se morate znati zanimljivo i inteligentno izraziti o knjizi koju ste pročitali.

Pošaljite im svoje originalne recenzije/osvrte/prikaze knjiga objavljenih na hrvatskom jeziku (po datumu izdavanja ne starijih od 2009.) i najbolje tri recenzije bit će nagrađene nagradama u obliku knjiga, a najboljih pet recenzija objaviti će na Bookmark.hr.

Prvonagrađeni(a) dobiva knjige u vrijednosti 500 kn, drugonagrađeni(a) dobiva knjige u vrijednosti 300 kn, a trećenagrađeni(a) dobiva knjige u vrijednosti 200 kuna.

Što time žele postići, koji su im motivi? Jednostavno, u Bookmarku vjeruju (ha, dijelimo istu vjeru:) da ima ljudi koji čitaju knjige, i o pročitanome zanimljivo razmišljaju, i to žele potaknuti.

Za sve dodatne informacije pošaljite im mejl na info@bookmark.hr

 

N.B. - MV Info , 26.02.10

Natječaj za najbolje tekstove iz života knjižničara i knjižnica

Uredništvo portala Knjiznice.info raspisuje natječaj za najbolje tekstove iz života knjižničara i knjižnica.

U obzir dolaze kraće priče, pripovijetke i crtice (do 4 kartice teksta), dakle izmišljeni ili stvarni događaji vezani uz knjižničare i knjižnice.
 
Najbolji radovi bit će koncem godine objavljeni u zajedničkoj zbirci tekstova.

Kako sudjelovati?

Registrirajte se na portal i objavljujte svoje uratke na zadanu temu, s punim imenom ili pod pseudonimom.

www.knjiznice.info - portal za knjižničare i knjigoljupce.

I.P. - MV Info , 26.02.10

FFF izabrao Muzej ulične umjetnosti

Muzej ulične umjetnosti izabran je kao projekt pobjednik prvog FFF-a, godišnjeg natječaja studija Fiktiv za besplatnu izradu web stranica. Na natječaj je pristiglo 70-ak zanimljivih prijedloga većinom iz Hrvatske ali i SAD-a, Nizozemske, Moldavije, Njemačke i Indije.

Muzej ulične umjetnosti (MUU) zamišljen je kao program likovnog oživljavanja zapuštenih gradskih prostora te izbora i promocije kvalitetne ulične umjetnosti. MUU nema fiksni prostor, radno vrijeme niti stalne kustose.

Web stranica Muzeja služit će kao platforma za komunikaciju, razvoj i sudjelovanje u stvaranju, vrednovanju i promoviranju likovne ulične umjetnosti. U žiriju Muzeja sudjelovat će akademik Ivan Kožarić, dizajner Mirko Ilić, predsjednik HDLU-a Josip Zanki, arhitekt Krešimir Rogina, ilustratorica Dunja Janković i glazbenik Damir Martinović Mrle.

Drugoizabrani prijedlog, "100 stvari koje biste trebali napraviti u Splitu - vodič za post-turiste", bit će realiziran u slučaju odustajanja od izvedbe stranice Muzeja ulične umjetnosti.


FFF je inicijativa Fiktiva, studija specijaliziranog za vizualne i interaktivne komunikacije. Omogućavanjem besplatne izvedbe web stranica Fiktiv želi pomoći ostvarenju zanimljivih projekata i unaprijediti kvalitetu komunikacije na internetu. Ideja je da FFF preraste u platformu raznih djelatnosti i firmi koje jednom godišnje pomažu vrijednim projektima poklanjanjem svojih stručnih usluga.

 

MV Info , 25.02.10

Postavite što originalnije pitanje Anti Tomiću i osvojite knjigu!

Radio 101 i Moderna vremena Info, u sklopu nove radijske emisije o knjigama "Rat svjetova", u koprodukciji su kreirali rubriku "Tko pita ne skita", svojevrsni "kolektivni intervju" za koji slušatelji emisije na 101-ci i posjetitelji portala Moderna vremena Info imaju mogućnost postavljanja pitanja poznatim piscima.

Tako su prošlog četvrtka slušatelji emisije "Rat svjetova" svoja pitanja Anti Tomiću postavili u eter (ili su ih ostavili u režiji), a svi ostali mogu to još uvijek učiniti putem emaila emisije rat.svjetova@radio101.hr .

Odabrane odgovore moći ćete poslušati idućeg četvrtka u emisiji «Rat svjetova» (koja je na rasporedu svakog četvrtka u 17,05 sati na 101. megaherzu), dok ćete odgovore na na veći broj postavljena pitanja moći pročitati na webu.

Ali to nije sve. Autori tri najzaninljivija pitanja (po izboru intervjuiranog autora) osvojit će nagradu, u ovom slučaju novi Tomićev roman "Čudo u Poskokovoj Dragi". Dakle, razmislite malo o onome što se pročitali u Tomićevim knjigama ili kolumnama, i pošaljite na email rat.svjetova@radio101.hr svoje pitanje do utorka, 23. veljače u 24 h (u ponoć), kada ćemo prikupljena pitanja proslijediti Anti Tomiću.

Rubrika "Tko pita ne skita" na programu će biti povremeno, i u njoj će osim domaćim autorima slušatelji & čitatelji biti u prilici svoja pitanja postaviti i ponekim stranim autorima, čije će se sudjelovanje osigurati/dogovoriti s njihovim hrvatskim izdavačima.

MV Info , 22.02.10

Rat svjetova - nova emisija o knjigama na Radiju 101

Nakon dugogodišnje pauze, kultni zagrebački Radio 101, ponovno je pokrenuo emisiju o knjigama - "Rat svjetova" - čime je u hrvatskom medijskom prostoru otvoren novi prostor za populariziranje knjiga, autora, nakladnika & kulture čitanja općenito.

"Rat svjetova" jednim dijelom nastaje i kao plod suradnje Radija 101 i portala za knjigu i kulturu "Moderna vremena Info".

Iako bi nekoga naziv emisije mogao navesti na krivi trag, tj. da je riječ o emisiji posvećenoj SF-u, filmu ili nečem trećem, simbolika naslova sastoji se u tome što je već samo pokretanje radijske emisije o knjigama direktno konfrontiranje s prevladajućim trendom nipodaštavanja znanja i kulture čitanja.

Iako je u prvom redu informativnog i zabavnog karaktera, emisija je izgrađena na oprekama, suprotstavljanja znanja neznanju, čitanja nečitanju, kulture nekulturi, uvažavanja ignoranciji, optimizma pesimizmu, zabave dosadi, itd.

Emitirajući se jednom tjedno, u stalnom terminu - četvrtkom s početkom u 17:05 h i u trajanju od 30-ak minuta, emisija "Rat svjetova" nastoji slušatelje animirati za što širi krug knjiških tema te ih upoznati sa bogatstvom knjiške produkcije na domaćem tržištu knjiga.

Stoga emisiju nije uputno previše vezati uz klasičnu, već prevladanu strukturnu podjele sadržaja gdje se knjige najčešće povezuju uz rubriku kulture, zbog čega jedan veliki segment knjiga ostaje prešućen, npr. knjige o poslovanju, popularnoj znanosti, praktični priručnici i dr.


"Rat svjetova" uređuje (knjige i glazbu odabire) Nenad Bartolčić Barney, a voditelji su Ida Prester i Siniša Švec.

Emisiju možete slušati četvrtkom u 17:05 h na 101 Mhz-u, ili putem Internet streaminga, a ako je propustite poslušati u njenom redovnom terminu, možete to učiniti naknadno, putem podcasta na novoj internetskoj stranici Radija 101.

MV Info , 19.02.10

Objavljeni 'Pampiri', treća knjiga 'neruševačke' serije Darka Macana

Iz tiska su, u izdanju Knjige u centru, netom izmiljeli "PAMPIRI", horor-roman Darka Macana namijenjen djeci i pismenim roditeljima. "Pampiri" su treća knjiga "neruševačke" serije (Dlakovuk, 2007., Jadnorog, 2008.) i završetak njezinog "jesenjeg ciklusa".Podsjetimo se ovom zgodom i na prve dvije knjige.

Prigodom izlaska "DLAKOVUKA", premijernog romana serije, Matko Vladanović je zapisao: "Svojevrsna pomama za fantasyjem koja se posljednjih godina, otkako je u hrvatske domove stupio mali britanski čarobnjak, sve više pojačava, dovodi do toga da svaka 'ozbiljna dječja literatura' mora na neki način koketirati sa internacionalnim simbolima koji su odonda uspostavljeni. Bilo da je riječ o parodiji ili posve smislenom narativu, moramo se pomiriti s time da se bez čarobnjaka, magije i tajanstvenih i neobjašnjivih stvari više ne može (ako se ikada i moglo).

Naravno, ovome se, iz autorove perspektive može pristupiti na više načina. Moguće je pisati nemuštu apologiju, i na račun dobre marketinške kampanje i buke potplaćenih novinara prodati enormnu nakladu (na hrvatskom tržištu to je ona koja vam omogućava da jedan ili dva mjeseca platite režije), a moguće je krenuti i drugim putem. Taj put, doduše, zahtijeva nešto inteligencije, imaginacije i sposobnosti stvaranja nečega novoga (makar na postmoderan način) te se njime upućuje malokoji autor, budući da za veću količinu posla može očekivati samo dobrohotno tapšanje po leđima od strane kritičara.
 
"Dlakovuk" na svu sreću, pripada ovoj drugoj kategoriji, te se u njemu dade prepoznati štošta što s druge strane ne omogućava autentičan užitak u čitanju."

Nakon "Dlakovuka", uslijedio je "JADNOROG", nešto mračnija knjiga, koja je istog kritičara ponukala na razmatranja položaja pisaca za djecu i žanrovskih pisaca danas i ovdje: "Arci papira koji stoje iza imena Darka Macana, dovoljno mu govore u prilog. Ako ni zbog čega, a onda zbog toga što smo nebrojen broj puta imali prilike promatrati njegovu scenarističku umješnost i sposobnost da iz naoko banalne ideje izvuče ono najbolje moguće.

Ipak, hrvatska ga književna kritika iz nekog razloga uporno zaobilazi. Možda zbog toga što se nikada nije hvatao u koštac sa 'ozbiljnim temama' niti pisao eseje o stanju europskog duha. Visoki književni establišment, koji kvalitetu mjeri provokativnošću tema, brojem nagrada i prijevodima na svjetske jezike, uporno ostaje tvrdoglav i ne spušta pogled prema autorima koji stvaraju i rade izvan reflektorskog svjetla dežurnih medija i važnih debata. (...)

Govorim sve ovo kako bih ukazao na potrebu 'ozbiljnog' pristupa ovoj dječjoj knjižici, te kako bi bili svjesni kako si ne smijemo dopustiti luksuz da olako odmahnemo rukom smatrajući kako dječja književnost nema što ponuditi."

Ono što se ovaj put nudi, dakle, su "PAMPIRI" - mračna priča o potrebi za pripadanjem - a za jesen je najavljen i početak "zimskog ciklusa priča" iz osnovne škole "Neruševac", koji počinje romanom "Sunčevo dvorište".

Prva tri poglavlja "PAMPIRA" možete besplatno pročitati na OVOM LINKU!

MV Info , 18.02.10

Otvoren Rockmark - prva glazbena knjižara i čitaonica u Hrvatskoj!

U Zagrebu je otvorena prva glazbena knjižara i čitaonica – Rockmark, u vlasništvu Muzike.hr.

Prostor u Berislavićevoj 13, osmišljen je kao centar glazbene kulture i popratnog sadržaja u kojem paralelno funkcionira specijalna knjižara, čitaonica, izložbeni prostor i u kojem je moguće kupiti ulaznice za sve koncerte te originalni glazbeni 'merchandise'.

Specijalizirana knjižara nudi brojne knjige o glazbi i pop kulturi izdane u Hrvatskoj, te izbor bitnih knjiga iz regije i svijeta.
 
Čitaonica nudi knjige koje više nisu u prodaji, raritete i neka davna izdanja, kao i pregled eminentnih glazbenih časopisa.

Rockmark će u svojoj ponudi imati ulaznice za sva koncertna i ina događanja u Hrvatskoj i inozemstvu, te originalni glazbeni 'merchandise'.
 
Izložbeni prostor Rockmarka imat će dvostruku funkciju - javnosti predstavljati dragocjenosti privatnih kolekcionarskih zbirki te služiti kao galerija recentnih glazbenih fotografija.

I.P. - MV Info , 17.02.10

Objavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2010.

"Hrvatski iseljenički zbornik 2010." izišao je ovih dana iz tiska u nakladi Hrvatske matice iseljenika. Hrvatski iseljenički zbornik 2010. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 38 samostalnih autorskih priloga, raspoređenih na 392 stranice. Autorski prilozi s više ili manje informacija povezuju 30 zemalja svijeta.

Zbornik ima i elektroničku inačicu na globalnoj mreži na adresi www.matis.hr.

Tematske cjeline "Znaci vremena", "Baština", "Kroatistički obzori", "Mostovi", "Povjesnica", "Duhovnost", "Znanost", te "Nove knjige" bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.

U tome su smislu u ovome godištu Zbornika poticajni prilozi koje su pisali mlađi stručnjaci iz iseljeništva, pripadnici trećeg i četvrtog migrantskog naraštaja, poput E. Zelića, Lj. Z. Matin i M. Palatin. Njima su se pridružili zanimljivim prilozima i naši renomirani poznavatelji migrantskih prilika kao što su doktori znanosti Lj. Antić, S. Vulić, B. Petrač, D. A. Jelinčić, Lj. Krasić, T. Nuić, G. Borić ili pak A. D. Bezić.

Bezićeva priča iz Južne Amerike središnja je studija ovoga broja Matičina godišnjaka, posvećena jednoj od najmoćnijih obiteljskih kompanija svijeta u vlasništvu Luksicevih – čileanske obitelji bračkih korijena koja djeluje i u Hrvatskoj, gdje se ističe inovativnošću. Luksicevi u RH uspješno posluju od njezina osamostaljenja, pretežito u turizmu. Slijedeći svjetske tendencije u korporativnoj filantropiji, javnost osvajaju dijeleći stipendije Hrvatima za ugledno Sveučilište Harvard. Bogatstvo Luksicevih stečeno je eksploatacijom rudnika bakra, poslu kojim se obitelj i danas uspješno bavi pa je ovih dana uvrštena u indeks 100 najvećih kompanija na Londonskoj burzi.
 
Godišnjak nastavlja niz priča o našim uglednim znanstvenicima, umjetnicima, književnicima iz hrvatskih manjinskih zajednica, pjesnicima i prevoditeljima iz europskih metropola, kao i humanitarnim djelatnicima sa svih kontinenata. Tako Mijo Ivurek piše o Poljsko - hrvatskim kulturnim vezama, a dr. sc. Sanja Vulić o Perspektivama nakladništva hrvatskih manjina.

Marijana Palatin  iz Austrije piše o Novim tendencijama u gradišćanskohrvatskoj literaturi, a Milovan Miković raspravlja o Subotičkim književnim odjecima. Ana Kapraljević piše o djelu nedavno preminulog Radovana Ivšića iz Pariza, a Tihomir Nuić piše o pjesniku Darku Pušeku iz Švicarske. Gojko Borić piše o Njemačkim književnim pogledima na Hrvate.

Europski krajobrazi Hrvatske i virtualni kulturni turizam top su tema godišnjaka koja će iseljeništvo ugodno iznenaditi, a obradili su je vodeći hrvatski politolozi i znanstvenici s područja kulturnog turizma.

I.P. - MV Info , 17.02.10