Lapis Histriae 2012: Sveci ili smutljivci?

3. Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza (Trst-Kopar-Umag, 23.-26. 5. 2012.) objavljuju Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae 2012 za kratku priču na temu: SVECI ILI SMUTLJIVCI?

Tako je govorio Fulvio Tomizza: "To su smutljivci koji žele unijeti fašizam, komunizam, religiju, talijanizam, hrvatstvo... Drže se kao da su svetačke figure, u svakom slučaju posvećene i iznad nas. Ali u jednom trenutku i oni umiru, kao i bilo tko od nas.“

Pozivaju se autori da pošalju svoje nove priče do 7. 4. 2012. godine.


KRITERIJI NATJEČAJA:

1. tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2. ne smije biti dulji od 15 kartica (27.000 znakova, uključujući razmake)
3. u obzir dolaze svi jezici (i dijalekti!) naše regije
4. autori se natječu isključivo s jednim radom
5. najbolji rad bit će nagrađen simboličnim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te novčanom nagradom u iznosu od 1.000,00 eura
6. stručni ocjenjivački odbor broji tri člana
7. ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagradu
8. rok slanja tekstova je: 7. 4. 2012.
9. tekstu treba priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja)
10. radovi, otisnuti u 4 primjerka, šalju se poštom na adresu: Gradska knjižnica Umag, Trgovačka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, i dodatno na e-mail: lapis@gku-bcu.hr
11. radovi koji ne budu stigli na obje navedene adrese neće ući u konkurenciju
12. dvanaest radova po izboru žirija bit će objavljeno u Zborniku Lapis Histriae 2012 krajem godine
13. nagrada će se svečano dodijeliti autoru pobjedničkog rada na 12. Forumu Tomizza, u Umagu, 25. 5. 2012. godine

Dodatne informacije: Gradska knjižnica Umag (lapis@gku-bcu.hr, www.forumtomizza.com; +385/52/721-561)

I.P. - MV Info , 03.02.12

Promidžba Društva hrvatskih književnika u hispanističkome svijetu

Nastavlja se uspješna promidžba Društva hrvatskih književnika na području španjolskoga govornoga izričaja.

Ovih je dana u Španjolskoj objavljena knjiga „El color de la vida“ (Boja života) posvećena velikome španjolskome slikaru svjetskoga glasa Cristóbalu Gabarrónu u kojoj su objavljene pjesme šezdeset i jednoga pjesnika iz raznih zemalja svijeta  nadahnute njegovim slikama.

Knjigu je uredio Jesús Fonseca Eocartín, a objavilo Društvo za književne i humanističke studije iz Salamanke (Sociedad de Estudios Literarios y Humanísticos de Salamanca). Među odabranim pjesnicima s pet kontinenata čiji se poetski radovi vežu uz prelijepe slike, nalaze se i dvoje hrvatskih - Davor Šalat i Diana Rosandić s pjesmama „Nijemi pripovjedač“ i „Ne dotiči se mržnje“ u prijevodu Željke Lovrenčić.

Osim u ovoj zanimljivoj knjizi, naše pjesnike u listu El Adelanto (Salamanca) od 24. siječnja 2012. spominje i sveučilišni profesor te član Akademije Kastilje i Leona u razredu za poeziju Alfredo Pérez Alencart koji objavljuje tekst „Troje hrvatskih pjesnika“ u kojemu se, uz spominjanje hrvatskoga ulaska u  EU, osvrće i na pjesme troje hrvatskih pjesnika čije su pjesme objavljene u knjizi „El roce de la mariposa“ (Zagreb, DHK, 2010. odabrala i prevela Željka Lovrenčić.) – „I sad si tu“ Ante Stamaća, „Zadušnica“ Ane Horvat i „Žeđ“ Diane Rosandić.

Potaknut gore spomenutom knjigom, u kulturnoj rubrici koja izlazi u listu El Día, kanarski pjesnik Graciliano Martín Fumero objavljuje pak prikaz poezije Irene Vrkljan.

U Čileu su na portalima udruge Letras de Chile i na web stranici pjesnika i akademika hrvatskih korijena Andrésa Moralesa Milohnica objavljene pjesme Mladena Machieda i Ružice Cindori u prijevodu već spomenute prevoditeljice, a u Meksiku, u listovima Informador i Milenio od 10. siječnja 2012. izdavač iz Guadalajare Jorge Orendáin najavljuje skoro objavljivanje knjige akademika Dubravka Jelčića „Povijest hrvatske književnosti“.  

MV Info , 03.02.12

Nagrada 'Biser mudrosti' Julijani Matanović i Anki Dorić

Nagrada "Biser mudrosti za prevenciju raka vrata maternice“ Europske udruge raka vrata maternice ECCA, dodijeljena je na današnjoj konferenciji za medije u Društvu hrvatskih književnika, autoricama knjige za mlade „One misle da smo male“ (Mozaik knjiga, 2010.) prof. Julijani Matanović i dr. Anki Dorić te uredniku knjige Zoranu Maljkoviću.

Članica uprave ECCA-e i znanstvena savjetnica na Institut Ruđer Bošković u Zagrebu, dr. sc. Magdalena Grce, nagradu je obrazložila ovim riječima: “Ovom knjigom je učinjeno izuzetno djelo, privlačenjem interesa velikog broja ljudi, pružena im je zanimljiva i uvjerljiva priča o stvarnom životu i istinskim ljudskim situacijama, dok istovremeno pomaže da se smanji broj žena koje bi pogodila ova sudbina. Zbog toga, veliko je zadovoljstvo svih članova ECCA-e dodijeliti prof. Julijani Matanović, dr. Anki Dorić i g. Zoranu Maljkoviću nagradu “Biser mudrosti” za njihov doprinos u prevenciji raka vrata maternice.

Podizanje svijesti o raku vrata maternice je vrlo složen proces. Međutim, ako se informacije o ovoj bolesti prenose različitim i brojnim putevima postiže se veći utjecaj. To je najučinkovitije ako je moguće učiniti taj obrazovni proces zanimljivim kako bi zadržali što veću pozornost šire javnosti. U svojoj knjizi, "One misle da smo mlade", prof. Julijana Matanović i dr. Anka Dorić, zajedno i uz potporu njihovog urednika, g. Zoran Maljkovića, stvorile su književni uradak koji je zanimljiv svim dobnim skupinama i tako dopire do široke publike koja će tako spoznati više o raku vrata maternice i njegove prevencije.”

Književnica Julijana Matanović istaknula je kako se u početku pomalo plašila teme jer joj nije bila bliska, a do sada nije imala niti iskustva s pisanjem za ovako mladu publiku, međutim u konačnici je zadovoljna postignutim. Posebno se trudila da likovi djece imaju uvjerljive životne preokupacije te da govore jezikom kakvim mladi uistinu govore. Liječnica Anka Dorić kroz knjigu je prenijela osnovne informacije o infekciji humanim papiloma virusima i raku vrata maternice.

Zajednička knjiga „One misle da smo male“ do sada je nagrađena nacionalnim književnim nagradama “Kiklop” i “Anto Gardaš” te regionalnom nagradom za dječju književnost “Mali princ”.  

I.P. - MV Info , 02.02.12

Međunarodna radionica o nakladništvu danas u Goethe Institutu

Međunarodna radionica "Nakladništvo danas", trodnevni skup kojemu je podnaslov "Perspektive, teškoće, zakonski okviri, potpore, tržišna situacija i strategije u Europi, Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi" na kojemu njemački stručnjaci iz područja nakladništva i knjižarstva kolegama iz Hrvatske i zemalja regije predstavljaju modele i trendove te razmjenjuju pozitivna iskustva iz branše, održava se u Goethe Institutu Hrvatska u Zagrebu.

Skup je organiziran na inicijativu udruge Knjižni blok iz Zagreba, uz svesrdnu financijsku i organizacijsku pomoć europske mreže Traduki, Goethe Instituta Hrvatska, a podržavaju ga Frankfurtski sajam knjiga i Sajam knjiga u Leipzigu, te udruga KURS iz Splita.

U Knjižnom bloku ističu da bi skup trebao donijeti optimizam, podržati proaktivno djelovanje i donijeti nove ideje kako bi ono što je loše krenulo na bolje, prilika je to da se prenesu pozitivna iskustva funkcioniranja knjižnog tržišta u Njemačkoj, jednog od najorganiziranijih tržišta knjigom na svijetu.


Iz Njemačke su došli sljedeći predavači: Tobias Voss, voditelj Odjela za međunarodnu suradnju Frankfurtskog sajma knjiga, Oliver Zille, direktor Leipziškog sajma knjiga, dr. Birgit Menche, bivša pravna savjetnica u Strukovnom udruženju njemačkih nakladnika i danas opunomoćenica za pitanja fiksne cijene knjiga za nakladništvo i knjižarstvo, Monika Bilstein, članica predsjedništva zaklade Kurt Wolff Stiftung, Ronald Schild, direktor MVB (Marketing- und Verlagsservice des Buchhandels GmbH), Annemarie Türk, Kulturkontakt Austria, Bärbel Gäthje, S.Fischer Verlag/S.Fischer Stiftung te Antje Contius i Alida Bremer, S. Fischer Stiftung/Traduki.

Šestero predavača iz Njemačke, Austrije i Švicarske, stručnjaci iz područja nakladništva i knjižarstva, svojim su kolegama u Hrvatskoj i zemljama regije došli prenijeti iskustva i pozitivne prakse sa svojih tržišta knjiga. Kroz predavanja i rasprave na teme poput marketinga za nakladnike, rada zajednica nakladnika i knjižara, pravnih temelja u nakladništvu, fiksne cijene knjige, PDV-a na knjigu, sajmova knjiga, te organizaciji distribucije i prodaje knjiga u Njemačkoj, koja se odlikuje tržištem izvrsno organizirane distribucije i organizacije, pokušat će im pomoći u prevladavanju brojnih teškoća s kojima se svakodnevno suočavaju u svom radu.

Više od pedesetak izdavača iz zemalja bivše Jugoslavije govori i o poteškoćama i mogućnostima distribucije i prodaje knjiga u zemljama Jugoistočne Europe. Izdavači iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije te predavači iz Njemačke u Zagrebu razgovaraju o udruživanju nakladnika, državnim potporama, fiksnoj cijeni knjige, distribuciji i prodaji knjiga, sajmovima, marketingu za izdavače i elektroničkim knjigama. Niz predstavnika hrvatskih, slovenskih, srbijanskih i bosanskohercegovačkih nakladnika raspravljaju i o teškoćama u organizaciji transnacionalne distribucije i prodaje knjiga u zemljama jugoistočne Europe i mogućnostima suradnje.

MV Info / HINA, 01.02.12

Njemački 'know-how' na Međunarodnom skupu 'Nakladništvo danas'

Međunarodna radionica "Nakladništvo danas" na kojoj će njemački stručnjaci s područja nakladništva kolegama iz Hrvatske i regije predstaviti uspješne modele u nakladništvu kako bi im pomogli u prevladavanju brojnih teškoća s kojima se svakodnevno suočavaju u svom radu, održat će se od 30. siječnja do 1. veljače 2012., u Goethe-Institutu Kroatien u Zagrebu.
 
Uz udrugu Knjižni blok od kojeg je potekla i inicijativa, trodnevni skup, kojemu je podnaslov "Perspektive, teškoće, zakonski okviri, potpore, tržišna situacija i strategije u Europi, Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi", organiziraju europska mreža za promicanje književnosti i knjiga Traduki, Goethe-Institut Kroatien, Frankfurtski sajam knjiga, Leipziški sajam knjiga i Udruga Kurs.


Na predavanjima, radionicama i diskusijama sudjelovat će, među ostalima, direktor međunarodnog odjela Frankfurtskog sajma knjiga Tobias Voss i direktor Leipziškog sajma knjiga Oliver Zille, predstavnici Njemačke udruge nakladnika i knjižara te nakladničke scene iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Kosova, Makedonije, BiH, Austrije i Švicarske.
 
Skup bi hrvatskim nakladnicima i nakladnicima iz regija mogao pomoći da se počne s promjenama na području nakladništva, s obzirom na to da je stanje sada neodrživo. Na skupu će se održati predavanja o marketingu za nakladnike, radu zajednica nakladnika i knjižara, pravnim temeljima u nakladništvu, fiksnoj cijeni knjige, PDV-u na knjigu, sajmovima knjiga, distribuciji na međunarodnoj razini i drugom.
 
Važno je što skup ima regionalnu dimenziju i što će se prvi put na jednom mjestu sastati predstavnici regionalnih sajmova i najvažnijih njemačkih knjižnih sajmova. U vrijeme krize i lošeg statusa knjige skup će pokriti određene teme koje bi mogle doprinijeti da se takve situacija promijeni, dodala je.
 

Udruga Knjižni blok (koju čine pet nakladnika i jedan internetski portal - Fraktura, Izdanja Antibarbarus, Moderna vremena Info, Naklada OceanMore, Novi Liber i Planetopija) utemeljena je  u proljeće prošle godine kako bi potaknula konkretne inicijative kojima bi se sanirale posljedice krize i višegodišnje neuređenosti hrvatskoga knjiškog tržišta i razvili nove modele djelovanja u lancu knjige.

Udruga je dosad u otvorenom pismu Agenciji za elektroničke medije još prošle godine upozorila na loš tretman knjige u elektroničkim medijima, u Hrvatskom PEN-u je organizirala radni sastanak svih dionika u tzv. lancu knjige "Knjiga u krizi" te potaknula novo istraživanje navika hrvatskih građana vezanim uz kupovanje i čitanje knjiga, koje je u prosincu 2011. sproveo GFK i čiji bi rezultati uskoro trebali biti objavljeni.

MV Info / HINA, 25.01.12

Nove besplatne knjige: 'Enciklopedija ništavila' i 'Sat pjevanja'

Od danas među Besplatnim elektroničkim knjigama potražite dva nova naslova: "Enciklopediju ništavila" Stanka Andrića i "Sat pjevanja" Nenada Rizvanovića. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 130 naslova.

O "Enciklopediji ništavila"

Andrićevo pisanje jezgrovito je i odmjereno, teži objektivnosti i suzdržanosti definitivna izraza. Doista, kao da je sublimirao veliko nadosobno iskustvo, te govori u ime legije prethodnika ili velikog broja multidisciplinarnih suputnika. A opet, iza znanja i ironije, parafraze i perifraze, krije se prava strast otkrivanja pukotina u sustavu mišljenja i rubnih, graničnih situacija etike i estetike. Elegantno i istančano, njegovo je pisanje duhovito no isključivo u smjeru uzvišene duhovnosti ili barem lucidne ekvilibristike s ishodišnim i temeljnim stvarima (ambijenta, življenja, književnosti).

O "Satu pjevanja"

Rizvanovićev kratki roman klasično realističku priču o odrastanju isprepleće s reminiscencijama na intrigantnu karijeru Nina Koste, odsutno-prisutne paraočinske figure koja funkcionira kao svojevrsni identitetski katalizator za jednog klinca u potrazi za samim sobom. Ono gdje je Rizvanović kao pripovedač najjači obiteljski je mikrokosmos, likovi "običnih" slavonskih roditelja i djece, djedova i baka, svih tih anonimnih subjekata svakodnevice i rubnih objekata Velike Povijesti koja grmi daleko iznad njihovih glava, ali će poneki udar groma ipak i njih zakačiti, ovako ili onako.

I.P. - MV Info , 24.01.12

Otvoreno pismo redakcije Hrvatskog filmskog ljetopisa Ministarstvu kulture

Redakcija Hrvatskog filmskog ljetopisa uputila je na adresu Ministarstva kulture "Otvoreno pismo o javnoj televiziji i filmu", a koje prenosimo u cijelosti:


OTVORENO PISMO
 
 
Poštovana gospođo ministrice kulture,
poštovani gospodine zamjeniče ministrice kulture,
 

Pozivamo Vas, u skladu s temeljnim odrednicama razumne kulturne politike: zaštitite filmsku kulturu na HTV-u!
 
Podsjećamo Vas da je filmska umjetnost nezaobilazna u kulturnom životu, te da je film jedan od temeljnih sadržaja svih javnih televizija, uvelike zato što je idealan za prikazivanje na televiziji. S obzirom na promjene u zakonskom reguliranju HRT-a, voljeli bismo da se prekine "filmocid", oblik kulturocida u kojem središnja TV kuća uništava jedno od najvažnijih područja svoga djelovanja. Filmovi se na javnoj televiziji prekidaju reklamama kao da nema razlike između filma i nogometne utakmice, mnogi termini za prikazivanje filmova odgovaraju samo onima koji noću ne moraju ili ne mogu spavati, a postojanje emisija o filmu, čini se, nikome u vodstvu javne televizije nije bitno.
 
Takvo nekulturno ponašanje smatramo i znakom posrnule poslovne logike - filmovi (i stari filmovi i domaći filmovi) imaju široku publiku, pa bi barem to trebalo biti razlogom da ih se prikazuje cjelovite, bez prekidanja, i to u elitnim terminima. Televizija je nekoć znala što je dobar i kulturno vrijedan film. Zašto to ne bi znala i danas?
 
Iz iznesenih razloga predlažemo da u zakon o Hrvatskoj televiziji unesete ove zahtjeve:
 
- 1.) poštivanje integriteta (cjelovitosti) audiovizualnog djela, kako se ne bi prekidali reklamama.
 
- 2.) organizacijsko praćenje umjetnosti pogodnih za TV prezentaciju, jer javnoj televiziji treba Filmska redakcija, treba je opet osnovati kako bi mogla štititi film na javnoj televiziji.
 
S poštovanjem
 
Uredništvo Hrvatskog filmskog ljetopisa,

dr. Nikica Gilić, glavni urednik



***

Ipak bismo ovome dodali sljedeće. Neosporno je da je Ministarstvo kulture jedan od adresata kojemu je moguće i potrebno uputiti ovakvo i slična pisma, no nije nam jasno zbog čega uredništvo Hrvatskog filmskog ljetopisa, baš kao nedavno i niz institucija civilnog društva  u svom "Apelu Saboru i Vladi za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a" propuštaju učiniti dvije stvari:

- javno upozoriti i Agenciju za elektroničke medije da u skladu sa svojom ulogom i obvezama reagira na propuste u uređivačkim politikama i svakodnevnoj praksi ne samo javne televizije već i tzv. komercijalnih televizija, jer su i jedni i drugi prema Zakonu o elektroničkim medijima dužni poštovati programske kriterije na osnovu kojih su dobili koncesije, a u kojima se jasno definira koji je minimum sadržaja iz kulture nužno zadovoljiti u svojem programu da bi mogli i dalje zadržati koncesiju;

- iako je opravdana trenutna fokusiranost na program i ustroj HTV-a kao javne televizije, nije prihvatljivo trpanje pod tepih problem komercijalnih televizija, tj. njihovo evidentno programsko kršenje Zakona o elektroničkim medijima, a za što je, ponavljamo, nadležna Agencija za elektroničke medije.


Podsjećamo da je i udruga "Knjižni blok - Inicijativa za knjigu" o akutnom problemu gotovo pa nepostojanja sadržaja iz kulture i obrazovanja još početkom srpnja 2011. uputila javno otvoreno pismo na adresu Agencije za elektroničke medije, kao i na adrese nekoliko za tu problematiku nadležnih ministarstava, i da do dana današnjega od Agencije za elektroničke medije Knjižni blok nije dobio nikakav odgovor, iako ima potvrdu da je Agencija dopis uredno zaprimila, i bila dužna o njemu se očitovati.

Iz svega toga nije teško zaključiti da parcijalni pritisci iako i više nego potrebni nisu dovoljni, i da je problem kulture na javnoj televiziji i na komercijalnim televizijama, kao i u ostalim elektroničkim i tiskovnim medijima, problem koji bi na institucionalan način, pozivajući se na zakonske odredbe, trebala stati najšira koordinacija ustanova i pojedinaca koji djeluju u kulturi (što, naravno, ne isključuje i pojedinačne inicijative) uz pomoć resornog ministarstva.

N.B. - MV Info , 23.01.12

Raspisan natječaj za godišnju književnu nagradu 'Anto Gardaš'

Društvo Hrvatskih Književnika i DHK - Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski raspisuju natječaj za godišnju književnu nagradu “Anto Gardaš“, za najbolji dječji roman ili zbirku pripovijedaka.

Natjecati se mogu nakladnici i autori prvih izdanja romana ili zbirki pripovijedaka za djecu i mladež, objavljenih u 2011. godini na hrvatskom književnom jeziku.

1. Za Nagradu se mogu natjecati izdavači i autori knjiga objavljenih prvi put 2011. na hrvatskom književnom jeziku.

2. Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika za djecu i mladež, objavit će do kraja travnja odluku o dobitniku Nagrade. Nagrada se sastoji od Povelje i novčanog iznos od 10.000 kuna.

3. Na natječaj treba poslati tri primjerka knjige, na adresu: DHK, 10000  Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I, s naznakom – za Nagradu “Anto Gardaš“, do 15. ožujka 2012.

Rezultati natječaja bit će objavljeni u dnevnim novinama, književnim listovima te u elektronskim medijima.

Nagrada dobitniku biti će uručena u Osijeku, u svibnju 2012.

I.P. - MV Info , 19.01.12

Ministarstvo kulture odobrilo potpore za poticanje književnog stvaralaštva

Ako sve bude realizirano po planu, možda dijelom još u ovoj godini, a najvjerojatnije u idućoj, možemo očekivati pedesetak novih knjiga hrvatskih spisateljica i spisatelja, kojima je Ministarstvo kulture odobrilo potpore za poticanje književnog stvaralaštva za 2012. godinu. Najvećim dijelom potporu su dobili oni koji su prijavili svoje nova tj. djela koja su još "u nastajanju", i to romane (25), a zatim sljede potpore za knjige kratkih priča i proza (10), knjige poezije (6), esejistiku i publicistiku (6) te za prijevode (3).

Dakle, u idućoj godini na 51 autora raspodjeljena je 21 polugodišnja potpora u iznosu od 42.000,00 kn bruto i 29 tromjesečnih potpora u iznosu od 21.000,00 kn bruto. Sveukupno je za tu namjenu izdvojeno 1.491.000,00 kn, što je 105.000 kn više u odnosu na prošlogodišnju potporu, tj. povećanje od 7,6 posto.


Podsjetimo, Ministarstvo kulture RH dodjeljuje potpore autorima za:

- književno-umjetnički rad
- prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća
- književnopovijesni rad na pripremi sabranih, odabranih i kritičkih izdanja djela hrvatskih autora.

Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imale su fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske. Potpore se isplaćuju autorima u mjesečnim obrocima od 7.000,00 kn bruto


Poezija:

- Sead Begović: "Buđenja", poezija 21.000,00 kn
- Ervin Jahić: "Mrak i tomu slično", poezija 21.000,00 kn
- Nikolina Manojlović Vračar: "Kako misli jure jednog malog Jure, poezija 21.000,00 kn
- Sonja Manojlović: "Tzv. pjesme", poezija 21.000,00 kn
- Nikola Petković: "Limeriki", poezija 42.000,00 kn
- Marko Pogačar: "Holofern i druge pjesme", poezija 42.000,00 kn


Kratke priče & proze:

- Višnja Biti: "Samo još jedanput", priče 21.000,00 kn
- Marinela Capan: "Nemoj se ljutit sestro", priče 21.000,00 kn
- Mihaela Gašpar: "Obiteljski album", zbirka priča 21.000,00 kn
- Damir Karakaš: "Pukovnik Beethoven", priče 42.000,00 kn
- Miroslav Kirin: " Iskopano", kratke proze 21.000,00 kn
- Stjepo Martinović: "Konavoske priče III." 21.000,00 kn
- Robert Roklicer: "Ananđeo", priče 21.000,00 kn
- Ivana Simić Bodrožić: "100% pamuk", priče 42.000,00 kn
- Silvija Šesto: "Jučer danas putra", priče 42.000,00 kn
- Borben Vladović: "Kamp-prikolica", priče 21.000,00 kn


Romani:

- Ratko Cvetnić: "Povijest Instituta", roman 42.000,00 kn
- Ivan Vidić: "Sat koji otkucava samo tik", roman 42.000,00 kn
- Ivo Balenović: "Vladimir se vraća kući", roman 42.000,00 kn
- Jadranko Bitenc: "Apsolutni početnici", roman 21.000,00 kn
- Ivan Dina: "Prolazak kroz zid", roman 21.000,00 kn
- Ivana Guljašević Kuman: "Moja slavna prijateljica", roman 21.000,00 kn
- Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen: "Putanje", roman 42.000,00 kn
- Maja Hrgović: "Ostatak svijeta", roman 42.000,00 kn
- Rade Jarak: " Propast Romića", roman 42.000,00 kn
- Božica Jelušić: "Čišćenje globusa", roman 21.000,00 kn
- Đurđa Knežević: "Sladoled od vanilije", roman 42.000,00 kn
- Irena Krčelić: "Duh babe Ilonke", roman 21.000,00 kn
- Zoran Lazić: "Zeko i ocean", roman 42.000,00 kn
- Irena Lukšić: "Skandalozna knjiga", roman 42.000,00 kn
- Zvonimir Majdak: "Ponoć", roman 21.000,00 kn
- Josip Mlakić: "Igra", roman 42.000,00 kn
- Antonela Marušić: "Do isteka zaliha", roman 21.000,00 kn
- Kemal Mujičić: "Sarina druga ljubav", roman 21.000,00 kn
- Boris Perić: "Povratak Filipa Latinovića", roman 21.000,00 kn
- Damir Pilić: "Kako sam tražio Srbe po gradu", roman 21.000,00 kn
- Zoran Pongrašić: "Kako se Mladen Knjaz popeo na Venerino brdo", roman 21.000,00 kn
- Branka Primorac: "Zvonka Zmaj i tri kavalira", roman 21.000,00 kn
- Nataša Skazlić: "Bidon", roman 21.000,00 kn
- Ivan Sršen: "Knjiga nepovrata", roman 21.000,00 kn
- Milana Vuković Runjić: "Nesveto trojstvo", roman 21.000,00 kn


Esejistika & publicistika:

- Gordana Benić: "Tajni grad / Imaginarni putopisi Diokelcijanovom palačom u Splitu" 42.000,00 kn
- Dubravko Detoni: "Zabilješke o vječnosti", eseji 42.000,00 kn
- Dorta Jagić: "Mali rječnik biblijskih žena ili Ljepša polovica Biblije", eseji 42.000,00 kn
- Miroslav Slavko Mađer: "Privatni časopis", publicistika 21.000,00 kn
- Branko Matan: "Pisma Josipa Horvata Slavku Batušiću" 42.000,00 kn

- Dinko Telećan: "Dezerter", ????? 42.000,00 kn


Prijevodi i antologije:

- Fikret Cacan: "Antologija ruske poezije" 42.000,00 kn
- Xenia Radak Detoni: "Peter Nadas: Paralelne pripovijesti", prijevod 21.000,00 kn
- Ivan Molek: "Furio Jesi: Praznik i mitologijski stroj", prijevod 21.000,00 kn


Ukupno:  1.491.000,00 kn

MV Info , 19.01.12

Zagreb (p)ostaje grad poezije

U čast kultnog hrvatskog pjesnika Josipa Severa, Teatar poezije u autorskom konceptu Gorana Matovića priređuje treće izdanje festivala “Zagreb, grad poezije”, koji će se održati od 23. do 26. siječnja 2012. godine u Zagrebu.

Za trajanja festivala, Zagreb će postati grad poezije. Eminentni glumci, pjesnici i glazbenici poetskim programima premrežit će grad (osnovne i srednje škole, Muzej Mimara, knjižnicu Marije Jurić Zagorke, galerija Forum, Caffe Berka…).

Festival se otvara u Muzeju Mimara u ponedjeljak 23. siječnja u 20 sati scenskim događanjem “Vlado Gotovac: Domahujem životu” (sudjeluju: Boris Svrtan, Goran Grgić, Vedran Mlikota, Dinka Vuković, Edin Kramazov i Goran Matović, autor događanja).

U Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, u utorak 24. siječnja u 19 sati, održat će se projekcija filma A. Imamovića “Nema povratka”, filmska posveta J. Severu, a u 20 sati promocija “Knjige o Sunčani i Severu” (Sudjeluju: Lidija Dujić, Ludwig Bauer, Vlasta Sever, Sanja Pilić, Bogdan Arnautović, Antonija Stanišić i Goran Matović).

U srijedu 25. siječnja u Caffeu Berka, Berislavićeva 18, u 20 sati pjesnici i glazbenici u programu “Eros slika krajolik” (sudjeluju: Ana Brnardić, Tomislav Bajsić, Dorta Jagić, Ivan Herceg, Diana Burazer, Goran Matović i Rock grupa Olovni ples).

U četvrtak 26. siječnja na TVZ1 osnovne i srednje škole  gledat će program Teatra poezije i poetski film “Zaljubljemo se”.  U ovom poetskom događanju  sudjeluju: Vesna Tominac Matačić, Ana Rucner, Goran Matović, Marija Mlinar i Boris Svrtan.

U završnoj večeri festivala u galeriji Forum, Teslina 18, u programu “Kristalna kocka vedrine” sudjeluju: Ana Rucner, Goran Matović, Marija Mlinar, Perica Martinović, Sibila Petlevski, Boris Svrtan….
Likovni okvir ovog događanja oblikuje  Boris Bućan.


Ideja pokretanja Teatra poezije i festivala “Zagreb, grad poezije” jest da se uspostave nove alternativne scene s kojih bi se čuo živi, probrani govor pjesničkih velikana 20. i 21. stoljeća . Teatar poezije i festival “Zagreb, grad poezije radi na afirmaciji pjesništva kroz različite medije.

Festival Zagreb, grad poezije i Teatar poezije u svom budućem djelovanju afirmirat će ideju povezivanja i ulančavanja svih vidova umjetnosti, uz sudjelovanja glumaca, pjesnika, glazbenika, likovnih umjetnika, arhitekata i dizajnera.

I.P. - MV Info , 18.01.12