MasterCard Brod knjižara – brod kulture na sedmoj turneji Jadranom

Kulturno-turistička manifestacija MasterCard Brod knjižara – brod kulture najavljuje sedmu turneju hrvatskim Jadranom, uz Austriju kao zemlja partner Broda kulture.

Brod kulture plovit će Jadranom od 27. srpnja do 9. kolovoza 2013. te će kao i proteklih godina ugostiti brojna poznata imena iz svijeta kulture i umjetnosti. U sklopu ovogodišnje turneje, Austrija kao zemlja partner predstavit će svoje eminentne književnike i umjetnike te na taj način dati potporu razvoju kulturne suradnje Hrvatske i europskih zemalja.

Glavna nagrada regionalnog natječaja za kratku priču, koju već četvrtu godinu zaredom raspisuje kulturno-turistička manifestacija MasterCard Brod knjižara – Brod kulture, pripala je priči "Sponzoruša", novinara i književnika Stjepe Martinovića. Stjepo Martinović osigurao je pobjedu u konkurenciji od tristotinjak priča koje su pristigle na natječaj i kao pobjednik pridružit će se književnicima na ovogodišnjoj turneji Broda kulture Jadranom.

Pobjednička priča „Sponzoruša“ bit će objavljena u knjizi "20 + 1 najbolja priča za ljeto 2013." – zajedno s još dvadeset izabranih najboljih priča.

Osim Republike Austrije kao zemlje partnera, manifestacija prvi put ima i županiju partnera – prijatelja knjige, a to je Sisačko-moslavačka županija koja će na ovogodišnjoj turneji predstaviti svoju kulturnu baštinu te lokalne umjetnike i književnike.

Brod kulture oplovit će četrnaest jadranskih mjesta na obali i otocima.

Plovidbu započinje 27. 7. u Sv. Filipu i Jakovu, slijedi 28. 7. Starigrad Paklenica, 29. 7. Pag, 30. 7. Rab, 31. 7. Mali Lošinj, 1. 8. Vir, 2. 8. Biograd na moru, 3. 8. Skradin, 4. 8. Marina, 5. 8. Trogir, 6. 8. Vis, 7. 8. Postira, 8. 8. Jelsa, a završava 9. 8. u Makarskoj.

Brod je svakoga dana od 10 sati ujutro na glavnoj gradskoj rivi do kasno u noć i svi programi su BESPLATNI! Dođite uživajte u glazbi, kazališnoj predstavi, recitalima, družite se s piscima, plešite do kasno uz noć uz kubansku glazbu i kupite knjige po najboljim cijenama!

I.P. - MV Info , 18.06.13

24 polufinalista u konkurenciji za 10 finalnih mjesta za nagrade Jutarnjeg lista

Iako s mnogo manje medijske pozornosti nego li prijašnjih godina i ove se godine uoči ljeta odlučuje o dobitnicima financijski najunosnijih književnih i publicističkih nagrada u Hrvatskoj. Nakon što su proteklog tjedna obznanjeni polufinalisti nagrade roman@tportal, poznato je i svih 24 polufinalista nagrada Jutarnjeg lista za najbolje prozno i publicističko djelo objavljeno u 2012. godini.


Peteročlani žiri Nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo objavljeno 2012. godine odabrao je 12 polufinalista koji kreću dalje, u utrku za nagradu. Žiri je i ove godine radio u sastavu Gordana Crnković, Dario Grgić, Ivan Lovrenović, Teofil Pančić i Jagna Pogačnik (predsjednica žirija) i pred njim je na ovome sastanku bio iznimno težak zadatak. Unatoč prognozama o lošoj, brojčano slaboj i "recesijskoj" proznoj godini, situacija se u praksi pokazala drukčijom.

U utrci za nagradu ove se godine našao nešto manji broj knjiga, njih 50-ak, što je otprilike desetak manje od prosjeka proteklih godina. No, s druge strane, žiri drži kako je ove godine konkurencija bila jaka te kako je barem polovica od prijavljenih naslova bila iznimno vrijedna čitateljske i kritičarske pažnje. Nakon nekoliko godina u kojima je dominirao žanr romana, u 2012. godini dogodila se reafirmacija zbirki priča, te proze na rubovima žanrova - dnevničke, esejističke, lirske, autobiografske...

U konkurenciji za književnu nagradu ostalo je sljedećih dvanaest naslova:

- Daša Drndić: "Belladonna"
- Tatjana Gromača: "Božanska dječica"
- Dževad Karahasan: "Sjeme smrti"
- Damir Karakaš: "Pukovnik Beethoven"
- Miroslav Kirin: "Iskopano"
- Semezdin Mehmedinović: "Autoportret s torbom"
- Josip Mlakić: "Planet Friedman"
- Andrej Nikolaidis: "Odlaganje. Parezija"
- Milorad Popović: "Karnera"
- Roman Simić Bodrožić: "Nahrani me"
- Neven Ušumović: "Rajske ptice"
- Darija Žilić: "Omara".

 
I žiri Jutarnjeg za najbolju publicističku knjigu objavljenu 2012. godine odabrao je 12 najboljih naslova. Žiri je ustanovio da su daleko za nama one godine kada se broj novih naslova penjao dosta iznad 100-tke, a sada je trebalo obratiti pozornost na "svega" 70-ak naslova. Također, žiri je ove godine radio s jednim članom manje nego prethodne, dakle sa šest članova: Vlaho Bogišić (predsjednik), Davor Butković, Željko Ivanjek, Željko Krušelj, Tvrtko Jakovina i Branko Matan.

U vezi s publicističkim izdavaštvom žiri je ponovio jedna već staru zamjerku izdavačima, a to je da knjigama ovoga žanra nedostaje uredničke ruke. Nije riječ jedino o tome da bi one listom trebale imati indeks imena, a često ga nemaju, već da u obradi građe počesto fali nit vodilja.

Tematski, povijesna publicistika, kako znanstvena istraživanja, tako i biografije istaknutih pojedinaca, prevladava među 12 odabranih knjiga, a zanimljivo je da su ove godine više nego ranije zastupljene autorice, odnosno koautorice.

 
U konkurenciji za publicističku nagradu ostalo je sljedećih dvanaest naslova:
 
- Snježana Banović: "Država i njezino kazalište"
- Vedran Benić: "Dubrovački spomenar - Sentimentalno putovanje sjećanjem na Grad"
- Stjepan Ćosić - Zoran Grijak: "Figure politike - Lujo Vojnović i Robert William Seton-Watson"
- Lara Černicki i Stašo Forenbaher: "Starim cestama do mora"
- Andrea Feldman: "Imbro Ignjatijević Tkalac - Europsko iskustvo hrvatskog liberala, 1824. - 1912."
- Ivo Goldstein: "Zagreb 1941. - 1945."
- Snježana Koren: "Politika povijesti u Jugoslaviji 1945. - 1960. - Komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija"
- Hrvoje Klasić: "Jugoslavija i svijet 1968."
- Ante Lešaja: "Knjigocid - Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih"
- Amir Muharemi: "Turska - Uvod u povijest, unutarnju i vanjsku politiku"
- Katarina Nina Simončič: "Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće"
- Slobodan Šijan: "Kino Tom - Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda".

MV Info , 17.06.13

Poziv nakladnici - natječaj Hrvatska lijepa knjiga

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i ove je godine organizator natječaja Hrvatska lijepa knjiga. Natječaj se raspisuje radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za izložbu Book Art International, koja se održava u sklopu Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu od 9. do 13. listopada 2013., te za izložbu Best Designed Books All Over The World, koja će se tijekom ožujka iduće godine održati u Leipzigu.

Riječ je o izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera te tiskarskog umijeća.

Na navedenim izložbama velik broj zemalja iz cijeloga svijeta predstavlja svoju godišnju produkciju knjiga u sedam kategorija. Kategorije su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja te katalozi.

Pozivaju se svi zainteresirani hrvatski nakladnici da do 4. srpnja 2013. godine pošalju knjige koje bi željeli prijaviti na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom „Hrvatska lijepa knjiga“. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene u razdoblju između 17. srpnja 2012. i 3. srpnja 2013. godine.

Ocjenjivački sud odabrat će tijekom srpnja najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost putem medija te iste nakon toga poslati u Frankfurt.

Odabrane knjige nakon sajmova u Frankfurtu i u Leipzigu postaju dio fonda German Book and Type Museum koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

I.P. - MV Info , 17.06.13

NSK - knjižnica mjeseca na portalu Europske knjižnice

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu će tijekom mjeseca srpnja postati knjižnica mjeseca na portalu Europske knjižnice. Tako će se pridružiti biranom društvu knjižnica koje su zbog svoje vrijedne digitalizirane građe bile proglašene knjižnicama mjeseca kao što su Španjolska nacionalna knjižnica ili Bavarska narodna knjižnica.

Tijekom srpnja Europska će knjižnica obratiti posebnu pozornost na reprezentativna djela koja predstavljaju hrvatsku povijest i kulturu kao što je Vinodolski zakonik drugi po starosti slavenski pravni spomenik ili prva hrvatska geološka karta s početka 20. stoljeća, glasovito djelo Fausta Vrančića Machinae nova, ali i brojne druge jedinice građe iz Kataloga i zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

O spomenutim vrijednim djelima će se pisati na portalu Europske knjižnice, izvještavati na društvenim mrežama te obavještavati medije.

Europska knjižnica (The European Library) pokrenuta je 2005. godine, i sadržava više od 200 milijuna izvora. Virtualne police Europske knjižnice sadržavaju sve bibliografske zapise Europe (Središnji katalog). Tu je također dostupno gotovo 24 milijuna stranica cjelovitoga teksta, uključujući 600 000 knjiga i elektroničkih znanstvenih radova te 10 milijuna digitalnih objekata.

Ova baza podataka jedinstvena je ne samo po svojoj veličini i rasponu već i po svojem izvornom podrijetlu. Naime, svaku jedinicu građe dostupnu na internetskim stranicama Europske knjižnice katalogizirale su i indeksirale ustanove u kojima se čuvaju izvorni primjerci tih jedinica – nacionalne i vodeće znanstvene knjižnice Europe.

Osim milijuna pretraživih knjiga, slika, karata, videozapisa i ostalih objekata, Europska knjižnica nudi nekoliko alata koji su razvijeni i poboljšani radi zadovoljavanja potreba akademske zajednice.  

I.P. - MV Info , 17.06.13

Inicijativa neovisnih internetskih medija

Prema našem mišljenju (ali i po mišljenju mnogih) iz Ministarstva kulture vuku se sasvim pogrešni potezi koji bi kao trebali dovesti do neke suvislije skorašnje medijske reforme, i već smo se o tome više puta oglašavali putem tekstova na ovom portalu ili po društvenim mrežama, no svi naši pokušaji argumentirane i ravnopravne javne rasprave nailazili su na zid nerazumijevanja onih koji na neprimjeren i nedemokratičan način pripremaju ali već pomalo i provode promjene na hrvatskoj medijskoj sceni.

To, naravno, ne znači da dovodimo u pitanje potrebu da se zaustavi daljnje propadanje hrvatskog medijskog sektora, da se zaštite svakim danom sve mnogobrojniji nezaposleni (otpušteni) novinari, da se smanji utjecaj žutila u medijima... ali nije svejedno na koji se način to želi postići i kojim metodama. Neprihvatljiv nam je pristup prema kojem "cilj opravdava sredstvo", tim više što se zainteresirana javnost nije prethodno imala prilike niti odrediti koji bi to bio cilj, odnosno što je javni interes i kako ga zaštititi.

Kako dosadašnji mahom individualni bezuspješni pokušaji uvjeravanja kreatora medijske reforme da su sasvim određene njihove odluke, prijedlozi i postupanja duboko pogrešni, da diskriminiraju sudionike na medijskoj sceni, kao i da su u osnovi neprihvatljivo antipoduzetnički nastrojeni... postalo je nužno organizirati Inicijativu neovisnih internetskih medija s namjerom da se snagom argumenata pokušamo zaštititi od ishitrenih i diskriminatornih rješenja. Hoće li potpisnici Inicijative (sadašnja lista potpisnika nije zaključen popis!) u tome i uspjeti tek će se vidjeti, no sasvim je izvjesno da se više neće tolerirati isključivanje u npr. pripremi medijske strategije ili različitih zakonskih rješenja, tj. da nećemo pristati biti samo šarena dekoracija navodnim javnim raspravama i sl.

Moderna vremena Info dio su Inicijative neovisnih internetskih medija iz dubokog uvjerenja da ona nije usmjerena protiv nekih drugih dionika medijske scene (i ne samo internetskih medija), već da zagoravamo ravnopravnost svih, zdravo konkuriranje u prvom redu programima i sadržajima koji zadovoljavaju javni interes u medijima, o kojem bi isto tako pod hitno trebalo početi javno raspravljati.

Smatramo da je neovisna pozicija medija nespojiva s inzistiranjem (ili prihvaćanjem) da se pukim dekretom stvori sloj privilegiranih medija za koje bi se osiguravale državne potpore ne u vidu poticaja već na način "konačnog rješenja", uz brojne kolateralne žrtve svih onih koji se u takvu nakaradnu viziju ne uklapaju.

Drugim riječima, medijskoj sceni trebaju poticaji, ali ne i pilule za miran i spokojan san.

Nenad Bartolčić



***


INICIJATIVA NEOVISNIH INTERNETSKIH MEDIJA

( dopis upućen Saboru Republike Hrvatske, svim klubovima saborskih zastupnika te nadležnim saborskim Odborima )


Zagreb, 12.06.2013.                                     


Poštovani,

Potaknuti činjenicom da je Vlada RH usvojila, te u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima i konačni prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kao i nedavno završenom javnom raspravom o nacrtu Programa dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima, prisiljeni smo reagirati zbog diskriminacije dionika najbrojnije medijske grupacije u zemlji - one neovisnih internetskih medija.

Smatramo da procedura donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima nije provedena sukladno zakonu te je navedeni Zakon stavljen na javnu raspravu tek po završetku prvog čitanja i rasprave u Saboru, a najveći dio javne rasprave koja se odvijala na stranicama Ministarstva kulture je prešućen (u poglavlju VI. tog dokumenta - „Prijedlozi i mišljenja dani na prijedlog zakona koje predlagatelj nije prihvatio, s obrazloženjem"). Ako već predlagač zakona ima pravo ne prihvatiti kritike i prijedloge, NEMA ih pravo zanijekati i ne obrazložiti zbog čega ih ne prihvaća. Na ovaj način predlagač zakona je doveo u zabludu i Vladu RH, a dovest će u zabludu i saborske zastupnike kojima će isto tako zanijekati glavninu disonantnih tonova i kontraargumente iz javne rasprave.

 
Stoga tražimo da se po hitnom postupku provedu slijedeće mjere:

1.      Odgađanje donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima kako bi se isti mogao pripremiti i provesti sukladno zakonima Republike Hrvatske i Europske Unije, a sve slijedom nepravilno provedene procedure i nedovoljne informiranosti Vlade RH i saborskih zastupnika o kritikama i prijedlozima od strane Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske udruge poslodavaca, članova Inicijative neovisnih internetskih medija i ostalih.


2.      Definiranje JAVNOG INTERESA u kulturi Republike Hrvatske:

Sukladno prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima kao i svim javnim izjavama Ministarstva kulture kao predlagača promjena zakona pretpostavlja se da su isključivo neproftini mediji (odnosno neprofitne organizacije koje su u sklopu svog djelovanja izdavači internet portala) vođeni javnim interesom, što samo po sebi nije i ne može biti istina. Takva pretpostavka iskazuje se uz potpuno odsustvo bilo kakvih čvrstih kriterija javnog interesa te evaluacije zadovoljavanja istoga, pogotovo u smislu dosega ciljanog segmenta stanovništva. Ovakvo stajalište je veoma diskriminatorno i suprotno načelima slobodnog novinarstva.

 
3.      Izmjena prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima odnosno rješavanje problema sustava potpora i poticaja

Predloženim promjenama Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o medijima stvaraju se pretpostavke za potpuno isključivanje neovisnih internetskih izdavača čiji su osnivači trgovačka društva, uz nezakonito favoriziranje tzv. trećeg medijskog sektora - internetskih portala osnovanih od strane organizacija civilnog društva koje se kategorizira kao "neprofitne medije". Time se nastavlja diskriminacija neovisnih internetskih medija koje se potpuno isključuje iz brojnih sustava potpora i poticaja države. Predloženim zakonskim promjenama uvodi se pojam „neprofitni medij", a organizacijama civilnog društva kao isključivim izdavačima (što nije točno!) daje povlašteni status i otvaraju se nemjerljivo veće mogućnosti financiranja istih putem poticaja, potpora i donacija. Neovisni internetski mediji ostaju tako na marginama kako zakonskih rješenja tako i mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja na tržištu, što je protivno hrvatskim zakonima kao i zakonima Europske unije. Princip održivosti projekta nalazi se u svim natječajima za dodjelu sredstava u Europi, osim u predloženim načinima dodjele sredstava tzv. trećem medijskom sektoru.

Smatramo da ključni kriterij za dodjelu javnih sredstava mora biti kvaliteta programa odnosno objavljenog sadržaja, a ne pravna osobnost izdavača.

 
Kako prema mišljenju konzultiranih pravnih stručnjaka predložene zakonske promjene nisu sukladne zakonu slobodnog tržišnog natjecanja, pozivamo na trenutnu odgodu donošenja navedenih zakona i ujedno molimo da se sa članovima ove Inicijative neovisnih internetskih medija dogovori sastanak kako bismo mogli dodatno argumentirati izrečene stavove i temeljem svog dugogodišnjeg iskustva predložiti rješenja koja će biti u skladu sa zakonom i najboljom praksom.

 
Inicijativa neovisnih internetskih medija predstavlja relevantan uzorak internetske medijske scene, a u istu su uključeni slijedeći portali:

 
E-Zadar - www.ezadar.hr

Filmski.net - www.filmski.net

Forum.hr - www.forum.hr

Klinfo.hr - www.klinfo.hr

Kupus.net - www.kupus.net

Metro portal - www.metro-portal.hr

Moderna vremena Info - www.mvinfo.hr

Monitor.hr - www.monitor.hr

Muzika.hr - www.muzika.hr

Osijek031 - www.osijek031.com

Pogledaj.to - www.pogledaj.to

Radio 808 - www.radio808.com

Teatar.hr - www.teatar.hr

Urbancult - www.urbancult.hr

Znano.st - www.znano.st

 

S poštovanjem,

INICIJATIVA NEOVISNIH INTERNETSKIH MEDIJA

N.B. - MV Info , 12.06.13

Stimulacije Ministarstva kulture autorima za naj književna ostvarenja u 2012.

Ministarstvo kulture objavilo je Javni poziv  za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2012. godini.

 
I.

Na ovaj Poziv mogu se prijaviti autori, izdavači te druge fizičke i pravne osobe s prijedlogom djela, čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod izdavača registriranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2012. godine. Svaki predlagatelj može prijaviti neograničen broj djela neovisno o njihovoj tematici. Djela se prijavljuju pod punim imenom i prezimenom autora.
 
II.

Prijavljena djela ocijenit će posebno formirano Stručno povjerenstvo, koje imenuje ministrica kulture, rukovodeći se najvišim umjetničkim kriterijima i standardima struke te uputiti prijedlog ministrici kulture koja će donijeti odluku o dodjeli stimulacija.
 
III.

Dodijelit će se ukupno 20 stimulacija u sljedećim kategorijama:

- knjiga proze (roman, knjiga priča)
- zbirka poezije
- knjiga za djecu i mlade  

Pojedinačna stimulacija sastoji se od novčanog iznosa od 15.000,00 kn neto koji se dodjeljuje autoru odabranog djela. Jednom autoru može se putem ovog Javnog poziva dodijeliti samo jedna stimulacija godišnje.
 
IV.

Djela, koja se prijavljuju na Javni poziv, dostavljaju se u 5 primjeraka  Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2 s napomenom: Za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva za 2012. godinu, s obaveznom naznakom kategorije za koju se djelo prijavljuje.

Uz prijedlog treba obvezno dostaviti sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, e-mail adresu i broj telefona predlagatelja.

V.

Primjerci djela pristiglih na Javni poziv neće se vraćati podnositeljima.
 
VI.

Rok za podnošenje prijava je 1. srpnja 2013. godine.


Rezultati Javnog poziva  bit će objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

MV Info , 11.06.13

Odabrano 11 polufinalista književne nagrade tportala

Od svih prijavljenih knjiga na tportalov književni natječaj roman@tportal.hr stručni žiri tportalove književne nagrade izabrao je 11 naslova koji ulaze u ovogodišnje polufinale izbora za najbolji hrvatski roman napisan na hrvatskom jeziku i objavljen tijekom 2012. kod izdavača registriranog u Hrvatskoj.

Žiri je radio u istom sastavu kao i lani: predsjeda mu Igor Mandić, a ostali članovi su Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić.

 
POLUFINALISTI:
 
- Božica Brkan, "Rez" (VBZ)
- Daša Drndić, "Belladona" (Fraktura)
- Tatjana Gromača, "Božanska dječica" (Fraktura)
- Đurđa Knežević, "Sladoled od vanilije" (Fraktura)
- Sanja Lovrenčić, "Ardura" (Fraktura)
- Josip Mlakić, "Planet Friedman" (Fraktura)
- Tahir Mujičić, "Budi Hamlet, pane Hamlete" (AGM)
- Pavao Pavličić, "Muzej revolucije" (Mozaik knjiga)
- Eduard Pranger, "Anđeli u tami" (Hena.com)
- Igor Rajki, "Detektor istine" (Knjigomat)
- Kristijan Vujičić, "Ponavljanje" (Knjigomat)


Žiri je komentirao kako se ove godine osjetio i na broju prijavljenih romana kriza u zemlji, a slijedom toga i među nakladnicima, s obzirom na manji broj prijava. Sada pak žiriju slijedi izbor pet romana koji će ući u finale, dok se odluka o dobitnom romanu očekuje početkom srpnja.

MV Info , 07.06.13

MZOS i nakladnici školskih udžbenika potpisali antikorupcijski sporazum

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta postiglo je dogovor s nakladnicima da se prvi put jasno definiraju zabranjeni i dopušteni postupci u školama tijekom promoviranja i izbora novih udžbenika. Potpisanim sporazumom izričito je zabranjen svaki oblik pritiska na djelatnike škole koji sudjeluju u odabiru udžbenika.


"Ovo je povijesni dan. Neznanju i korupciji neće biti mjesta u obrazovanju, a ako i ništa ne napravim u svome mandatu, oživotvorenje ovog sporazuma značit će da smo napravili pomak i Hrvatsku učinili društvom jednakih šansi za sve... Korupcija je karcinom društva, a ovo je prvi korak da svi dobiju jednaku šansu na znanje i obrazovanje. Korupcija je posvuda štetna, ali posebno pogubna u zdravstvu i obrazovanju. Novi udžbenici koje pripremamo za 2014./2015. godinu birat će se samo po jednom kriteriju, kriteriju kvalitete" - poručio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović uoči potpisivanja antikorupcijskog sporazuma između Ministarstva i nakladnika školskih udžbenika.

"Sporazum jamči ono što učitelji, roditelji i nastavnici traže od Ministarstva - kvalitetnije udžbenike s interaktivnim sadržajima, tanje i jeftinije. Udžbenike koji će biti moderniji, usklađeni s pravopisom, koji će se birati u školama po samo jednom kriteriju - kriteriju kvalitete. Nijedan drugi kriterij više neće doći u obzir" - rekao je ministar Jovanović.

Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, bio je ponešto manje optimističan od resornog ministra rekavši kako potpisivanjem ovog sporazuma zadatak svih potpisnika na suzbijanju korupcije tek počinje, upozoravajući na običajnu praksu da i "prije nego li se tinta na potpisanim sporazumima osuši neki već traže načine kako da iste zaobiđu".

Živi bili pa vidjeli.

MV Info , 05.06.13

Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za 2012. godinu

Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za 2012. godinu u području književnosti su Luko Paljetak za životno djelo (kao književnik, pjesnik i prevoditelj) i Tatjana Gromača za svoj roman "Božanska dječica" (Fraktura, 2012).

Nagrade Vladimir Nazor dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u i Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.

Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Ostali dobitnici Nagrade Vladimir Nazor!

Nagrade će biti dodijeljene na svečanosti u Muzeju Mimara, 19. lipnja 2013. godine.

I.P. - MV Info , 05.06.13

Apropo knjižara & čajdžinica... jedna lijepa mala knjižara u Beogradu

U Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu, sve je manje onih pravih, lijepih i uglavnom po kvadraturi "skromnijih" knjižara u kojima se možete osjećati opušteno, bez potrošačkog presinga i gdje će vam već i izbor knjiga na policama dati jasnu poruku na kakvom ste se mjestu slučajno ili namjerno zatekli. A ako poželite u miru prolistati knjigu prije eventualne kupovine (jer knjižare bi ipak trebale biti i mjesto prodaje/kupovine knjiga), pa uz to i guštati u izboru npr. dobrih čajeva... tada vam nema druge nego potegnuti do Beograda, u strogi centar gdje se u blizini pješačke Knez Mihajlove, malo uvučena smjestila "Apropo knjižara & čajdžinica".

Da ne bi bilo zabune, ovo nije plaćeni promotivni tekst, već prisjećanje na nedavni brzopotezni posjet Beogradu, a svaki pravi knjigoljubac uvijek će se rado sjećati ako je nedavno otkrio kakvu novu lijepu knjižaru, baš kao i kada se zakači na kakvu dobru knjigu. Jer, gotovo da je bilo šokantno ući u knjižaru koja gaji istančan društveno-humanistički profil, s knjigama koje su znalački odabrane i posložene, i gdje nećete odmah s vratiju ući u carstvo +50 nijansi tzv. fast food naslova, već će vam zapeti za oko kakav naslov iz povijesti umjetnosti ili kvalitetne lijepe književnosti... ili nešto za vašeg klinca. A baš su i najmlađi naročito dobrodošli u "Apropo" jer imaju svoj kutak u knjižari, i to bi mogla biti jedna od "taktika" kako odgajati nove generacije ljubitelja knjiga & knjižara, kako poticati čitanje.

Više detalja možete pronaći na webu "Apropo knjižare & čajdžinice" ili na njihovoj facebook stranici.


Na žalost, Zagreb se olako odrekao svojih knjižara koje su nastojale biti i nešto više od pukih trgovina knjigama, i krajnje je vrijeme da se i opet dogodi nečije ludilo, toliko neophodno za otvaranje neke nove, lijepe i drugačije Knjižare, a hoće li to biti baš kombinacija knjižare i čajane, ili kakva druga kombinacija... svejedno je, samo da bude ono nešto što nam nedostaje (barem nekima od nas).

N.B. - MV Info , 24.05.13