Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Preporuka •
Piše: Tatjana Gromača Vadanjel
Anton Pavlovič Čehov: Život nezamislivo divan
I nova, aktualna čitanja koja nam približava ova veoma lijepa knjiga pokazat će i potvrditi da je Čehov duboko misaon, filozofičan pisac. U svojim dramama i pripovijetkama, bez obzira na njihovu temu, uvijek iznova i iz različitih kutova i perspektiva promišlja o čovjekovu položaju u svijetu, o stvarnome životu te načinima i mogućnostima njegova poboljšanja – pitanjima koja ga muče i brinu.
Najava •
03.11.2026.
Festival suvremene književnosti stiže u Zagreb i Rijeku
Zagreb i Rijeka ugostit će Festival suvremene književnosti, koji od 3. do 6. studenoga 2026. okuplja istaknute autore i autorice iz Austrije, Njemačke, Švicarske i Lihtenštajna, uz Mađarsku kao ovogodišnju zemlju gošću. Pod motom '100 riječi za književnost', festival ističe važnost književnosti kao prostora susreta, razmjene ideja i povezivanja različitih kultura.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Vijest •
02.11.2026.
Natječaj za Nagradu Ivan Goran Kovačić 2024.- 2026.
Goranovo proljeće raspisuje natječaj za Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku zbirku objavljenu u razdoblju od 1. studenoga 2024. do 31. listopada 2026. godine. Nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 1500 eura, plakete i skulpture akademskog kipara Igora Rufa. Rok za slanje knjiga je 1. prosinca 2026. godine.
Najava •
27.11.2026.
32. Sa(n)jam knjige u Istri u znaku teme 'La vita è bella'
Iransko-nizozemski pisac Kader Abdolah i nagrađivana književnica Nada Gašić počasni su gosti 32. Sa(n)jam knjige u Istri, koji će se održati od 27. studenoga do 6. prosinca u Puli, oko središnje teme 'La vita è bella'. O jednoj od najdubljih tema ljudskog promišljanja raspravljat će brojni domaći i strani književnici, filozofi, teoretičari i umjetnici.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća
Vijest •
02.11.2026.
Karlo Ilić dobitnik književne nagrade 'Predrag Matvejević' za knjigu eseja 'Taksim bop'
Karlo Ilić dobitnik je književne nagrade 'Predrag Matvejević' za 2026. godinu za zbirku eseja 'Taksim bop', objavljenu u izdanju riječkog Ex librisa. Knjiga je izabrana među 130 naslova pristiglih na natječaj, a nagrada će autoru biti uručena u petak, 6. studenoga 2026., u Zagrebu. U središtu su knjige susreti glazbenih tradicija te osobne sudbine i povijesna iskustva koja se kroz njih prenose.
Vijest •
15.10.2026.
Dobitnica Nagrade Gjalski za 2026. je Sibila Petlevski za roman 'Duhovi zemlje'
Na svojoj sjednici održanoj u Zaboku 14. rujna 2026., Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Ksaver Šandor Gjalski (Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević – predsjednik, Robert Međurečan, Antun Pavešković) nakon kratke rasprave jednoglasno je odlučilo da Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2026. dobije Sibila Petlevski za roman 'Duhovi zemlje' (Sandorf, Zagreb 2026).
Kritika •
Piše: Dean Trdak
Anda Bukvić Pažin : Polifonija prijevodne kritike
Prijevodna kritika ne bi se smjela svesti na nabrajanje prevoditeljskih propusta nego utvrditi je li mreža značenja u prijevodu otprilike slična kao u izvorniku ili je došlo do nekih bitnijih pomaka pa bi u tom slučaju trebalo ponuditi neko novo, bolje rješenje. U tom smislu, prijevodna kritika potiče na neprekidan dijalog između izvornika i novih pokušaja prijevoda.
Razgovor •
Piše: Edo Popović
Branko Čegec : Svako odustajanje od tiskanih medija bilo bi totalni poraz kulture knjige
Naravno da se projektima globalne neobrazovanosti, u kojima je površnost modus vivendi aktualnog vremena, iluzija knjige na formatu nekog mobilnog uređaja čini praktičnom, ali mi koji smo svoje živote bazirali na kulturi tiskane knjige teško možemo prihvatiti čitanje romana na ekranu, bez mirisa tiskarske boje, bez formata, dizajna, bez naslovne stranice i hrbata...
– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Hrvoje Šalković : Ptice bez neba & Babići
Oba su romana obilježena jednostavnom sintaksom, bilo kada su posrijedi dijalozi ili pripovijedanje. U oba su slučaja pripovjedač/i nepouzdani, s tim da su muški 'pokretljiviji' od ženskih likova. A pokretljiviji su zato što su odvažniji, pa im nije problem s ušteđevinom od osamsto funti otisnuti se daleko, što dalje od kuće zagađene privatnim i javnim porazima društva ogrezlog u vječnom poraću proračunatog nacionalizma.
Kritika •
07.10.2026.
Maša Kolanović : Materina
Roman 'Materina' Maše Kolanović usmjeren je u pravcu u kojem se majčinstvo ne želi prikazati kao politizirani i ideologizirani, a time i kompromitirani fenomen, nego ga se želi razumijevati u elementarnom, praiskonskom korijenu, tj. kao nevjerojatan fenomen same prirode, kao nagon ženke prema mladunčetu, na koncu i kao pokušaj demonstriranja čiste, apsolutne ljubavi.
Kritika •
29.09.2026.
Lada Žigo Španić : Ovrha
'Ovrha' se temelji na relativno jednostavnom pitanju: u kolikoj je mjeri suvremeni čovjek postao ovisan o tehnologiji i društvenim medijima te što bi se dogodilo da tehnologije nestane? Kako bi odgovorila na to pitanje, autorica u ovom romanu tu ovisnost dovodi do krajnjih konzekvencija i pokazuje njezine razmjere koristeći, recimo to tako, obrnuti postupak.
Kritika •
11.10.2026.
Zoran Ferić : Balada o sretnoj osobi
Kada je o suštini egzistencije male zajednice riječ, promjena vlasti nikad neće ukinuti slučaj. Drugim riječima, u mjestu se radnje mijenjala vlast, ali ne i klima: klasni, intelektualni ili koji treći ekskluzivitet – u onim sferama koje bi trebale podrazumijevati širinu, pa i općenitost – vrlo će teško postati inkluzivan, u mjeri u kojoj inkluzija ne predstavlja pozu, već zbiljski napredak.
Preporuka •
14.10.2026.
Charles Chaplin : Moja autobiografija
Tezu o Chaplinovoj autobiografiji kao dokumentu vremena neprocjenjive vrijednosti potvrđuje izniman broj poznatih i manje poznatih ličnosti iz različitih oblasti djelatnosti. Kako knjiga odmiče, sve je prisutnije i isticanje plejade poznanstava kakvom se nije mogao (ili želio) pohvaliti čak ni ekscentrik poput Huge Pratta, imena koje nije moguće naći u leksikonima i njima sličnim publikacijama.
Preporuka •
Piše: Maja Profaca
Hector Amaya : Ekonomija anonimnosti
Činjenica je da su obično moćni ti koji kontroliraju različite oblike distribucije anonimnosti. Ova knjiga složeno je i slojevito istraživanje anonimnosti, njezine vrijednosti i načina na koje oblikuje pojedinca ali i kao upozorenje, da je promišljanje distribucije anonimnosti nužno u okruženju koje podržava maksimalno izvlačenje informacija o pojedincima i kao potrošačima i kao građanima.
Kritika •
13.08.2026.
Mihaela Gašpar : Treće noći
Epizode konkretizirane kao motivi dobro su pogođene. Auktorica je umješna u čudnoj, mjestimično i mučnoj, ali ne i neuvjerljivoj igri neprekidnog personificiranja koja sve i opredmećuje i uosobljuje: strah, glad, bol, vlastiti um. Njeni detaljni fizički opisi u spoju s namjerno nedovršenim psihološkim konturama karaktera nerijetko stvaraju atmosferu mučnine kojom je prožet čitav roman.
Preporuka •
19.08.2026.
Edo Popović: Nema mačaka lutalica u Švicarskoj & Martina Divić: Tamo gdje duga dobiva boju
Dok u putopisu Ede Popovića istražujemo Švicarsku, kod Martine Divić putujemo Srednjom i Južnom Amerikom. Popovićevo pronicljivo oko u većini slučajeva fokusirano je na prostor u kojem su ljudi u manjoj ili većoj mjeri sporedni likovi, dok Divič gradi svojevrsnu galeriju likova koje susreće na svom putovanju.
Kritika •
23.07.2026.
Elvis Bošnjak : Gluha nota
I doista, 'Gluha nota' ustvari i nije roman o ratu, ni na koji način ga ne romantizira, ne uzdiže ničije junaštvo, ali isto tako nije antiratni pamflet, ne prosvjeduje protiv njega i ne prokazuje njegovu besmislenost. To je roman koji govori o jalovosti umjetnosti da se suoči s ratom, da o njemu bilo što kaže, ali, paradoksalno, premda zato što je svjesna svoje nemoći, baš zato u tome uspijeva.
Kritika •
07.07.2026.
Monika Herceg : Ovdje počinje šuma
Roman Monike Herceg 'Ovdje počinje šuma' nastavlja istraživati zavičaj kojim se autorica bavila i prije na različite načine. Ovo je najnoviji dio proznog vala koji je svoju poetiku izgradio u sličnim tunelima bez struje – društvenim, lingvističkim ili kulturološkim. U svijetu njezinih likova nema vode ni struje, a na dnu tunela nema svjetla.
Razgovor •
06.07.2026.
Željko Špoljar : Literatura mora biti pomiješana sa životom do neprepoznatljivosti
Uvijek moram radit po stvarnim modelima. Ne podnosim izmišljat likove. Moram imat model, a onda s njim radit što mi se prohtije, možda i izmišljat događaje. Lik preuzet iz stvarnog života u neku mi ruku svojom osobnošću diktira radnju; ona proizlazi iz njegove stvarnosti. Literatura mora biti pomiješana sa životom do neprepoznatljivosti, tako da se više ne zna što je život, a što literatura.
Razgovor •
12.06.2026.
Marc Casals Iglesias : Kvaliteta teksta i težina prevođenja ne moraju se nužno podudarati
Jedina pomoć koju je neki moj prijevod dobio od španjolskog Ministarstva kulture bila je za ‘Prokletu avliju’, ali to se očito duguje Andrićevu statusu. Zapravo bih rekao da izdavačke kuće čak ni ne traže potpore za ostale moje prijevode. S druge strane, hrvatski sustav potpora funkcionira vrlo dobro.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Dunja Matić – Daj da te vidim
Dunja Matić predstavlja svoj novi roman 'Daj da te vidim', priču o mladoj ženi koja se, nakon susreta s paralizom sna koja ju prati još od djetinjstva, počinje suočavati s potisnutim dijelovima vlastite prošlosti. Kroz to putovanje roman istražuje kako oblikujemo i preoblikujemo vlastita iskustva te kako se međusobno zrcale sjećanje, snovi i jezik.
Tema •
31.12.2025.
Knjižni ekosustav : od središta prema rubu i natrag
Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.
Tema •
27.12.2025.
Knjige o nakladništvu: u potrazi za slabim karikama u lancu knjige
Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada se radi o sagledavanju i tuđih pozicija, a ne samo vlastite.
Kritika •
10.01.2026.
Ivana Bodrožić : Fikcija
Pod fikciju je doista moguće podvesti stvarne osobe, stvarna mjesta i stvarne događaje – moć je simulakruma neizmjerna i k tome reverzibilna (čega smo najzad svjedoci živeći naše odavno artificijelno, no ništa manje maligno poraće). To ipak ne znači da nam interpretativnoj centrifugi podvrgnuta poznata materija neće dosaditi, pa i početi ići na živce.
Kritika •
21.12.2025.
Marina Šur Puhlovski : Adam
Iako biobibliografske podudarnosti upućuju na autobiografsku narav teksta, ime koje nosi pripovjedačica (a ne nosi autorica) upućuje na dadaistički readymade princip prenamjene neumjetničkog u umjetnički proizvod (sjetimo se primjerice 'Fontane' Marcela Duchampa), a u manjoj mjeri na navedeni utisak utječu i rečeni, iz 'stvarnog svijeta' moguće integrirani dnevnički zapisi i pisma.
– Nove knjige - Fraktura i Bodoni –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Tema •
18.09.2025.
Kultura i showbuzz u istom košu
Dakako, treba ići ukorak s tehnologijom i globalizacijom, novo vrijeme nosi svoje, a još više odnosi. Sve više stručnih tema prate novinari opće prakse, jer je novinarstvo mahom postalo korporacijski imperij u kojem se zapošljava jeftina radna snaga koja će prepisivati umjesto pisati te bojati vijesti raznim afektima.
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Razgovor •
Piše: Rebbeca Mikulandra
Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno
Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Lila Prap : Djeca nisu umanjeni odrasli, nego osobe za sebe
Humor mi je jako važan, osobito kad pred sobom imaš djecu koja su možda sramežljiva, pred njima se napraviš malo bedast, kažeš neki pogrešan odgovor i daš im priliku da te isprave. Humor služi da se opuste, da se otvore, da započne komunikacija. To je ključno ako želimo s djecom razgovarati ravnopravno i slobodno.
