Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Najava •
17.03.2026.
19. Pričigin, festival pričanja priča
Od 17. do 21. ožujka u Splitu će se održati 19. izdanje Pričigina, festivala pričanja priča koji okuplja brojnu publiku željnu dobre priče. Ovogodišnje izdanje festivala donosi raznolik program s pedesetak sudionika iz Hrvatske i regije. Uz uobičajene večeri u amfiteatru Doma mladih, festival uključuje i nekoliko novih programskih koncepata.
Preporuka •
Piše: Ivan Laić
Goran Polak : Stražarni lopov
Netko je morao napisati ovu knjigu kako bi ostao trag i na kraju možemo biti zadovoljni što ju je napisao Goran Polak. Na taj način dobili smo svjedočanstvo čovjeka koji naoko bio sveprisutan, ali nikad toliko istaknut da bi mu to zamutilo pogled. I povrh svega, otkrili smo pisca - htio se on tako nazvati ili ne - čiji nos za pripovijedanje zna nanjušiti priču u većim okvirima jednako koliko i u naoko banalnome.
Razgovor •
Piše: Ivan Laić
Vlado Kreslin : Pjesma je kao kuća – treba joj točan broj cigli
Nekako sam naučio da je pjesma kao kuća. Kako bi kuća stajala, potreban je točno određen broj cigli. Ako se jedna izvuče, kuća pada. U pjesmi je isto tako samo toliko riječi potrebno da ona stoji. Ako jednu izvadiš, pjesma pada, a ne smije ni jedna biti previše. Mislim da sam pravi broj cigli pogodio u pjesmi 'Namesto koga roža cveti'. Možda postoji još koja, ali za tu sam siguran.
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Dunja Matić : Daj da te vidim
Roman 'Daj da te vidim' Dunje Matić gradi se oko fragmentarnog procesa osvješćivanja traume, u kojem introspekcija i retrospekcija pokreću pripovijedanje. U središtu je protagonistica koja kroz povratak u prošlost rekonstruira nasilje i obiteljsku povijest, a intimna trauma pritom se prelama kroz širi kulturološki kontekst provincije i patrijarhalnih obrazaca.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Vijest •
12.03.2026.
Milko Valent dobitnik Goranova vijenca, Karla Kostadinovski Goranove nagrade za mlade pjesnike
Dobitnik Goranova vijenca, jedne od najvažnijih nagrada za poeziju u Hrvatskoj koja se dodjeljuje za cjelokupni pjesnički opus, ove je godine Milko Valent. Nagrada Goran za mlade pjesnike pripala je Karli Kostadinovski za rukopis 'Sebevražda'. Svečana dodjela nagrada održat će 21. ožujka, u Domu kulture u Lukovdolu.
Vijest •
12.03.2026.
Proglašeni dobitnici nagrada Prozak i Na vrh jezika za 2025. godinu
Žiri u sastavu Kruno Lokotar, Marija Andrijašević i Martina Vidaić odlučio je o 21. dobitnicima nagrada za najbolji rukopis autora do 35 godina starosti za 2025. godinu. Nagradu 'Prozak' za najbolji prozni rukopis osvojila je Leonarda Bosilj, dok je nagrada 'Na vrh jezika' za rukopis poezije pripala Mateju Gabudu.
Razgovor •
Piše: Edo Popović
Branko Čegec : Svako odustajanje od tiskanih medija bilo bi totalni poraz kulture knjige
Naravno da se projektima globalne neobrazovanosti, u kojima je površnost modus vivendi aktualnog vremena, iluzija knjige na formatu nekog mobilnog uređaja čini praktičnom, ali mi koji smo svoje živote bazirali na kulturi tiskane knjige teško možemo prihvatiti čitanje romana na ekranu, bez mirisa tiskarske boje, bez formata, dizajna, bez naslovne stranice i hrbata...
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Nataša Govedić : Bez slikovnice mozak svijeta bio bi u mraku
Slikovnica je najteža forma. Ona spaja poeziju (u kojoj je sve bitno, svaki detalj) i slikovnost (nova slika svijeta). Bez slikovnice mozak svijeta bio bi u mraku ili u 'tamnoj tvari' odraslih ograničenja, strahova i frustracija. Kroz slikovnicu odrasli ipak priznaju da su odgovorni za ono najkreativnije u ljudskom paketu: djecu.
Preporuka •
Piše: Tatjana Gromača Vadanjel
Dubravka Kisić : Arhitektura secesije u Zagrebu – Tijelo moje duše
Produkcija secesijske arhitekture u Zagrebu obuhvaća razdoblje od 1895. do 1914. godine, a autorica je u svoje istraživanje uključila oko 300 objekata izgrađenih u tom razdoblju. Od toga je 165 objekata detaljnije obrađeno, dok je 55 objekata posebno izdvojeno kao izraženiji stilski primjeri za jednu od mogućih prezentacijskih selekcija.
Tema •
31.12.2025.
Knjižni ekosustav : od središta prema rubu i natrag
Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.
Tema •
27.12.2025.
Knjige o nakladništvu: u potrazi za slabim karikama u lancu knjige
Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada se radi o sagledavanju i tuđih pozicija, a ne samo vlastite.
Kritika •
10.01.2026.
Ivana Bodrožić : Fikcija
Pod fikciju je doista moguće podvesti stvarne osobe, stvarna mjesta i stvarne događaje – moć je simulakruma neizmjerna i k tome reverzibilna (čega smo najzad svjedoci živeći naše odavno artificijelno, no ništa manje maligno poraće). To ipak ne znači da nam interpretativnoj centrifugi podvrgnuta poznata materija neće dosaditi, pa i početi ići na živce.
Kritika •
21.12.2025.
Marina Šur Puhlovski : Adam
Iako biobibliografske podudarnosti upućuju na autobiografsku narav teksta, ime koje nosi pripovjedačica (a ne nosi autorica) upućuje na dadaistički readymade princip prenamjene neumjetničkog u umjetnički proizvod (sjetimo se primjerice 'Fontane' Marcela Duchampa), a u manjoj mjeri na navedeni utisak utječu i rečeni, iz 'stvarnog svijeta' moguće integrirani dnevnički zapisi i pisma.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća
– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
– Nove knjige - Sonatina –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Tema •
30.11.2025.
Autori u smiraju života: izazovi umirovljenja, trajanja djela i neizvjesne egzistencije
Književnici ne odlaze 'u mirovinu' na određeni datum. Pišu dok mogu, dok imaju energije, dok imaju publiku ili potrebu stvarati. Za autore koji su čitave karijere proveli izvan stalnog radnog odnosa - što je u književnom sektoru pravilo, a ne iznimka - mirovinski staž gotovo je uvijek nedostatan, a mirovine, čak i kad ih je moguće ostvariti, toliko su niske da ne omogućuju dostojanstven život.
Tema •
26.11.2025.
Tri pozicije autora - kako zaštititi profesiju?
Obično se ne uočava da se svi autori ne nalaze u istoj poziciji, a to odražava lijenost pa i nespremnost poslodavaca i resornih struktura da pisce i prevoditelje tretiraju na najbolji mogući način, i da se trude osigurati im pravednije uvjete njihova kreativnog rada. Stoga je razlikovanje stalno zaposlenih autora, hibridnih freelancera i čistih freelancera nužno je jer svaki od ta tri položaja zahtijeva drugačije, prilagođene mehanizme zaštite autora i njihovog rada.
Razgovor •
Piše: Irena Matiješević
Robert Međurečan : Zanima me priča u kojoj se ljudsko sudara s božanskim
Ne želim romanom zadirati u religijska pitanja, to me ne zanima – zanima me priča u kojoj se ljudsko sudara s božanskim, ispričana s ljudske pozicije. I tu se skriva moj glavni motiv za roman: što je potrebno da se od ljudskog, dakle slabog i kvarljivog, načini božansko, jako, vječno? Namjerno pričam u šiframa, ne želim previše otkriti, neka čitatelji sami otkrivaju.
Tema •
18.09.2025.
Kultura i showbuzz u istom košu
Dakako, treba ići ukorak s tehnologijom i globalizacijom, novo vrijeme nosi svoje, a još više odnosi. Sve više stručnih tema prate novinari opće prakse, jer je novinarstvo mahom postalo korporacijski imperij u kojem se zapošljava jeftina radna snaga koja će prepisivati umjesto pisati te bojati vijesti raznim afektima.
PODCAST •
21.02.2025.
PODCAST: Srđan Sandić – Ljubav je glagol
Zbirka poezije +Ljubav je glagol' Srđana Sandića kroz ljubavne susrete, razočaranja i žudnje rastvara i dekonstruira naše ideje o odnosima – partnerskim i roditeljskim. Arhitekture ljubavi i zaljubljenosti suočavaju nas sa samoćom, i s usamljenošću, i onim što jesmo i nismo. Upravo na tom mjestu, u prostoru suočavanja, klijaju ove pjesme.
PODCAST •
04.02.2025.
PODCAST: Ena Katarina Haler – Nevini
Roman sadrži mnogo nasilja, boli i crnih i nimalo jednostavnih tema, ali u njegovoj su srži, ističe autorica, ljubav, blagost i nevinost. Premda fikcija, Haler vjeruje da će se mnogi prepoznati u situacijama i likovima jer, njen zadatak kao posrednika između priče i stvarnosti je bio približiti taj svijet onima kojima nije tako blizak...
Vijest •
23.04.2025.
Stagnacija ili pad - preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2025.
Istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je za Noć knjige provedeno u ožujku 2025. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 37% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 22% anketiranih. Veslamo li (u kojem smjeru?) ili lutamo zarobljeni na bonaci, u očekivanju neke struje da nas ponese?
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Rebbeca Mikulandra
Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno
Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Lila Prap : Djeca nisu umanjeni odrasli, nego osobe za sebe
Humor mi je jako važan, osobito kad pred sobom imaš djecu koja su možda sramežljiva, pred njima se napraviš malo bedast, kažeš neki pogrešan odgovor i daš im priliku da te isprave. Humor služi da se opuste, da se otvore, da započne komunikacija. To je ključno ako želimo s djecom razgovarati ravnopravno i slobodno.
