Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Matko Vladanović

Helena Klakočar : Zid Mediteran

'Zid Mediteran' nastavlja davno započetu borbu u vremenu koje ima malo ili nimalo strpljenja za empatična razmatranja ljudskih ili civilizacijskih problema. Upitna je retorička zavodljivost i diskurzivna snaga te i takve borbe, no to nije problem samoga stripa koliko same umjetnosti. Priče o egzilu i egzilantima nisu se pojavile jučer, a neće ni prestati sutra.
Najava • 13.12.2019.

Orhan Pamuk u Puli premijerno predstavlja svoju knjigu 'Istanbul na fotografijama'

VAŽNO: Na žalost, zbog izvanrednih i ozbiljnih obiteljskih problema, Orhan Pamuk, poznati turski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, spriječen je doći u Pulu!
Najava • 12.12.2019.

Ruska književnica Guzel Jahina u Puli i Zagrebu predstavlja svoj novi roman 'Volgina djeca'

Ruska književnica Guzel Jahina, koja je 2015. prvijencem 'Zulejha otvara oči' pomela ljestvice čitanosti i osvojila velike književne nagrade dolazi u Pulu i Zagreb gdje će predstaviti svoj drugi roman 'Volgina djeca' za koji je ovih dana u Moskvi (po drugi put) primila jednu od najvećih ruskih književnih nagrada, 'Veliku knjigu'.
Najava • 13.12.2019.

Književni petak: Pisati o nogometu – objasniti svijet?

O nogometu, pisanju o nogometu i o tome kako napisano utječe na našu percepciju govore Dražen Lalić, sociolog i autor knjiga 'Nogomet i politika te 'Torcida: Pogled iznutra', Aleksandar Holiga, agilni sportski novinar i autor knjige 'Nogomet narodu' te Neven Svilar, pisac, književni kritičar i nogometni fanatik. Urednik i voditelj Književnog petka je Andrija Škare.
Najava • 13.12.2019.

Bugarske pjesnikinje Roza Bojanova i Mina Krsteva u Zagrebu

Hrvatsko društvo pisaca (HDP) u suradnji s partnerom Burgaskim društvom pisaca organizira razmjenu pisaca s Bugarskom. Ove godine u Zagrebu gostuju dvije bugarske spisateljice, Roza Bojanova i Mina Krsteva, koje će se predstaviti svojim pjesmama u prijevodu Ksenije Banović.

– Najnovije knjige –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Kritika • Piše: Vanja Kulaš

Luiza Bouharaoua : Jesmo li to bili mi

'Jesmo li to bili mi' generacijska je proza usredotočena na intimizam sazrijevanja Lucije, Danijela, Dade, a onda i Nina, još uvijek vrlo mladih ljudi, rođenih sredinom 80-ih u Dalmaciji, koji počinju otkrivati svijet baš kad se on oko njihovih dječjih glava sasipa u tupo ništavilo, a upravo u zvučnoj kulisi mrvljenja krhotina Luiza Bouharaoua na vremenskoj lenti nasumično razmješta isječke njihovih kasnije čvrsto ispletenih življenja.
PODCAST • Piše: MV Info

Monika Herceg čita iz zbirke Lovostaj.

Pročitat ću dvije pjesme iz zbirke 'Lovostaj'. Obje su o znanstvenicima, točnije o dvjema matematičarkama između kojih je veliki vremenski raspon ali obje su izrazito bitne: Emmy Noether jedna je od najvećih matematičarki, čiji se teoremi i danas uče na studijima, a Maryam Mirzakhani jedina je dobitnica Fieldsove medalje za matematiku. Meni su te pjesme bitne jer povezuju ta dva moja svijeta...

– Knjige - 2019. –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige
Razgovor • Piše: Lora Tomaš

Starčević, Sarić, Kapović: Jezični savjeti nemaju veze s kvalitetom jezika nego s ideološkim treningom

Koncept jezične kulture kod nas je pak shvaćen tako da se kulturom proglašava ovladavanje i služenje standardnim dijalektom, a svi drugi dijalekti hrvatskoga postaju jezična – nekultura. Radi se o vrlo štetnom ideološkom stavu koji se kod nas promovira kao neutralan i znanstven, a od njega koristi imaju samo oni koji zarađuju na kljaštrenju jezika.
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Wolfram Eilenberger : Filozofija obogaćuje naše viđenje života i društva

Ljudska očekivanja od filozofije posve su pogrešna. Ona vam neće pojednostaviti život, zakomplicirat će ga i tako vas, istraživanjem i shvaćanjem njegove složenosti dovesti do slobode. Ljudi se razočaraju u filozofiju jer imaju pogrešna očekivanja. Naravno, razočaravaju se i zato što mnogi filozofi nisu sposobni sebe učiniti razumljivijima i pokazati relevantnost onoga što rade.
Razgovor • 08.11.2019.

Gonçalo M. Tavares: Svrha književnosti nije da pripovijeda priče onako kako su nam ih pripovijedale naše bake

Nalazimo se u dobu koje se toliko temelji na ekonomiji da knjige postaju nalik televizijskim emisijama i natječu se s njima na polju zabave. Sve češće se književnost poima kao zabava, čitatelji žele priču, a diktatura priče, romana i novele, ima više veze s ekonomijom nego s umjetnošću. Umjetnost nastoji izmjestiti gledatelja ili čitatelja iz njegova svijeta.
Razgovor • 29.10.2019.

Maylis de Kerangal: Srce je poput odaje u kojoj vibriraju naša afektivna sjećanja

Doniranje organa je potpuno fascinantan čin jer je dobrovoljan, anoniman, nema financijske koristi za donora, primatelj ne zna čak niti ime osobe koja mu je spasila dijete, ne postoji mogućnost zahvale. Meni je proces bio zadivljujuć jer u odnos postavlja dva tijela i promišlja kako jedno tijelo može popraviti drugo, kako smrt može popraviti život.