Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Željko Žarak : Libricon zanima putopis kao književna forma, a ne kao izvještaj s putovanja ili slikovnica

Protiv sam pretjerivanja koje dominira medijima ali i knjigama kada su u pitanju putovanja. Pa pogledajte samo te naslove - sve je dramatično, opasnosti prijete na svakom koraku, kreće se u avanture u Vijetnam, osvajaju se divlji vrhovi Alpa… sve je puno teških riječi, a uglavnom su besmislice. Osobno sam se uvjerio da ono što su pojedinci kod nas predstavili kao ultimativnu avanturu na svjetskom nivou dnevno radi dvadesetak golobradih Njemaca, Francuza ili Engleza.
Najava • 23.01.2020.

Tribina O Simone de Beauvoir: 70 godina nakon Drugog spola

Tribina 'O Simone de Beauvoir - 70 godina nakon Drugog spola' održat će se u četvrtak, 23. siječnja u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Razgovarat će nezavisna teoretičarka Marija Ott Franolić i filozofkinja, feministkinja i stručnjakinja za djelo Simone de Beauvoir s Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Eva Bahovec.
Vijest • 20.01.2020.

Natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige 2019.

Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisalo je natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige ('Judita', 'Davidias' i 'Slavić'). Povjerenstva za nagrade u obzir će uzeti knjige koje autori ili nakladnici u tri primjerka dostave na adresu Društva hrvatskih književnika, do 17. veljače 2020.
Razgovor • Piše: Monika Herceg

Andrijana Kos Lajtman : Dobra poezija je prije svega dobra poezija

Iako mislim da je dobra poezija prije svega dobra poezija – nešto kao napregnuta žica po kojoj je moguće hodati, za razliku od one labave – ¬ bez obzira ostvaruje li se na iste ili radikalno drugačije načine u okviru autorskog opusa, osobno sam sklonija autorima koji pokazuju promjenu i razvoj, od kojih ne znaš unaprijed što ćeš dobiti sa svakom novom knjigom.
Razgovor • 03.01.2020.

Damir Šodan : Ako želi ostati subverzivna, književnost bi trebala biti transparentnija i direktnija

Mislim da bi književnost u današnjim društvenim okolnostima, ako želi ostati subverzivna, kakva je na neki način oduvijek bila, trebala biti transparentnija i direktnija, ako već ne i eksplicitno angažiranija, jer u vremenu hiper-realiteta aluzivnost slobodno možemo okačiti mačku o rep sve do ponovnog dolaska nekih komodnijih vremena.
Tema • 30.12.2019.

Tanja Tarbuk i Rosa Alice Branco - Razgovori o novijoj portugalskoj poeziji

Portugalci vole čitati svoje autore, svi slojevi društva znaju napamet stihove omiljenih pjesnika, gotovo svi znaju neki citat iz Pessoine poezije, na zidovima imaju grafite sastavljene od cijelih strofa njihovih poznatih pjesnika, a često se i na azulejose koji se nalaze u podzemnoj željeznici ili na javnim zgradama, stavljaju poznati stihovi. Oni su s njom u tijesnoj vezi, jer hrani njihove snove… (Tanja Tarbuk)

– Najnovije knjige –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Prevoditelj predstavlja • Piše: MV Info

Prevoditelj predstavlja: Anja Majnarić

Knausgårdova 'Moja borba' svakako je moj najveći uspjeh dosad, i zbog svega navedenog, a i zato što su mi tad prvi put počeli pristizati upiti za intervjue, gostovanja na radiju i tribinama, objavljen je niz kritika i recenzija na portalima i u novinama. Ipak mi je nekako najdraže čuti kad netko od čitatelja spomene da mu se svidio prijevod. Čak su me u nekoliko navrata zamolili da im se potpišem u knjigu.
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Jenny Erpenbeck : Život dolazi ispred umjetnosti jer je previše neobičan da bi ostao neproživljen

Učili su me da je prošlost na Zapadu, a mi smo budućnost jer imamo neke nove ideje. Te su ideje bile nove i tada i sada i doći će trenutak kad ćemo ih opet trebati. Bilo je pogrešno tako brzo odustati od njih i ne razgovarati o njima kad su već ostvarene u Istočnoj Njemačkoj. Pritom mislim na bolja prava za žene, lakši pristup socijalnoj skrbi, veći broj dječjih vrtića. Mnoge su stvari mogle biti zadržane, ali nisu.
Razgovor • 21.12.2019.

Sanda Hržić i Darko Rundek : Metafora je najmoćniji oblik nadilaženja pojavnosti

Tek kad je srce očišćeno i oslobođeno, može u sebi ogledati, tj. spoznati, božanski aspekt. Ne radi se o Bogu, ako tako želite imenovati ideju o Apsolutu koji je nepojmljiv u svojoj srži, ali njegova svojstva možemo prepoznavati i njima težiti kroz dobrotu, ljepotu, milosrđe, pravdu itd.
Razgovor • 09.12.2019.

Antonio Ortuño i Andrés Neuman: Zapadu je potreban divlji zapad, divlja Afrika ili divlji Meksiko

FEKP je sjajan: lud je, neformalan, istovremeno spor i brz. Na rubu kaosa, zapravo. Uživam ovdje (Ortuño). Da ti pravo kažem, mislio sam da je Europska unija skroz u k... prije negoli sam došao na ovaj festival i ugledao ove mlade ljude. Duboko me ganuo festival. (Neuman)
Kritika • Piše: Anda Bukvić Pažin

Antoaneta Klobučar i Korina Hunjak: Čarobni zeleni kišobran

Čarobni zeleni kišobran može se čitati namjenski, kroz puno edukativnih prizmi, ali može se čitati i kao čista avantura, napetica, priča koju želimo što prije progutati da vidimo što je dalje bilo. U gutanju teksta samo je jedan potencijalni problem: izgubit ćemo slike, koje traže vrijeme, jer pomno gledanje ne može se požurivati.

– Knjige - 2019. –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Sharon Bolton: Ljude danas spaljujemo na virtualnoj lomači

Često vidimo kako se mnoštvo okreće protiv pojedinca koji je rekao ili učinio nešto pogrešno. Ti ljudi gube posao, gube sigurnost, prijatelje, status u društvu. Spaljujemo ih na virtualnoj lomači. To me plaši i deprimira jer mislim da još nismo vidjeli najgore. Time se bavim i u ovoj knjizi, htjela sam istražiti kako se društva okreću jedni protiv drugih.
Razgovor • Piše: Lora Tomaš

Starčević, Sarić, Kapović: Jezični savjeti nemaju veze s kvalitetom jezika nego s ideološkim treningom

Koncept jezične kulture kod nas je pak shvaćen tako da se kulturom proglašava ovladavanje i služenje standardnim dijalektom, a svi drugi dijalekti hrvatskoga postaju jezična – nekultura. Radi se o vrlo štetnom ideološkom stavu koji se kod nas promovira kao neutralan i znanstven, a od njega koristi imaju samo oni koji zarađuju na kljaštrenju jezika.
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Wolfram Eilenberger : Filozofija obogaćuje naše viđenje života i društva

Ljudska očekivanja od filozofije posve su pogrešna. Ona vam neće pojednostaviti život, zakomplicirat će ga i tako vas, istraživanjem i shvaćanjem njegove složenosti dovesti do slobode. Ljudi se razočaraju u filozofiju jer imaju pogrešna očekivanja. Naravno, razočaravaju se i zato što mnogi filozofi nisu sposobni sebe učiniti razumljivijima i pokazati relevantnost onoga što rade.
Razgovor • 08.11.2019.

Gonçalo M. Tavares: Svrha književnosti nije da pripovijeda priče onako kako su nam ih pripovijedale naše bake

Nalazimo se u dobu koje se toliko temelji na ekonomiji da knjige postaju nalik televizijskim emisijama i natječu se s njima na polju zabave. Sve češće se književnost poima kao zabava, čitatelji žele priču, a diktatura priče, romana i novele, ima više veze s ekonomijom nego s umjetnošću. Umjetnost nastoji izmjestiti gledatelja ili čitatelja iz njegova svijeta.
Razgovor • 29.10.2019.

Maylis de Kerangal: Srce je poput odaje u kojoj vibriraju naša afektivna sjećanja

Doniranje organa je potpuno fascinantan čin jer je dobrovoljan, anoniman, nema financijske koristi za donora, primatelj ne zna čak niti ime osobe koja mu je spasila dijete, ne postoji mogućnost zahvale. Meni je proces bio zadivljujuć jer u odnos postavlja dva tijela i promišlja kako jedno tijelo može popraviti drugo, kako smrt može popraviti život.