Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Preporuka •
Piše: Franjo Nagulov
Kieran Williams : Václav Havel
Kronološki pisana biografija započinje analizom Havelova porodičnog konteksta koji ukazuje na njegovo klasno elitističko podrijetlo koje će mu od 1948., kada komunisti preuzimaju vlast u Čehoslovačkoj, predstavljati perpetuiranu prepreku, te linearno prati Havela do kraja života kada će ovaj ostvariti dječački san o režiranju filma ('Odlaženje', 2011).
Vijest •
Piše: MV Info
Dinko Telećan dobitnik Nagrade Joža Horvat za knjigu putopisa 'Tri daljine'
Nagradu Joža Horvat za najbolje putopisno djelo ove je godine dobio Dinko Telećan za knjigu 'Tri daljine'. Izričaj Dinka Telećana je virtuozan i poetičan, misao produbljena do metafizičkih dometa, a ne izostaju ni ludizam i humor. Knjiga putopisa 'Tri daljine' spaja priču nabijenu emocijama, erudiciju i uspjelu citatnost, a istodobno je zabavno i uzbudljivo štivo.
Razgovor •
Piše: Edo Popović
Željko Špoljar : Literatura mora biti pomiješana sa životom do neprepoznatljivosti
Ne podnosim izmišljat likove. Moram imat model, a onda s njim radit što mi se prohtije, možda i izmišljat događaje. Lik preuzet iz stvarnog života u neku mi ruku svojom osobnošću diktira radnju; ona proizlazi iz njegove stvarnosti. Literatura mora biti pomiješana sa životom do neprepoznatljivosti, tako da se više ne zna što je život, a što literatura.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Razgovor •
Piše: Željka Somun
Marc Casals Iglesias : Kvaliteta teksta i težina prevođenja ne moraju se nužno podudarati
Jedina pomoć koju je neki moj prijevod dobio od španjolskog Ministarstva kulture bila je za ‘Prokletu avliju’, ali to se očito duguje Andrićevu statusu. Zapravo bih rekao da izdavačke kuće čak ni ne traže potpore za ostale moje prijevode. S druge strane, hrvatski sustav potpora funkcionira vrlo dobro.
Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Knjiški Sizif – između deklaracija i improvizacija
Razvoj čitateljskih navika i čitanja iz gušta podrazumijeva raznolikost, izbor i aktualnost, a bez toga sve ostaje na razini deklaracija. U strateškim dokumentima naglasak je na digitalizaciji, kompetencijama i infrastrukturi, dok se školske knjižnice nedovoljno pojavljuju kao razvojni prioritet. Odgovornost se prebacuje na osnivače, što znači da kvaliteta knjižnice nerijetko ovisi o lokalnim okolnostima. Rezultat je nejednaka dostupnost knjiga iz čega proizlazi i problem obrazovne jednakosti.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća
Kritika •
08.06.2026.
Tatjana Gromača : Kratki roman o majci
Gromača ostaje na braniku visokog stupnja autonomije umjetničkog iskaza (na kojem su do jučer stajali mnogi), gdjekad svoju posvećenost opisujući i kao terapijsku nuždu. Iskustvo je pisanja samim tim estetički, ali i egzistencijalno osjetljivo (ujedno i prijeko potrebno), budući svi kontekstualni čimbenici idu protiv pripovjedačice.
Kritika •
31.05.2026.
Ivan Škrabe : Nježnost divljeg bilja
Zbirka je monolitne strukture, prigodno se otvara pjesmom Iz tame prema svjetlu, alegorija rađanja i slavenskih kultova koji u prirodi pronalaze korijen svakog blagoslova i prokletstva. Napisana u maniri lirskog solilokvija, prirodno odražava osobnost samog autora koji uvijek i prije svega govori iz vlastite pozicije, a mogući dijalog prepušta čitatelju. Njegov deus nije ex machina, nego pustinjak koji u svojoj samoći pronalazi vlastiti kamen mudrosti.
Prevoditeljski kutak •
Piše: Anda Bukvić Pažin
Srce na baterije, stihom na stih : O prijevodu poezije Snježane Vračar Mihelač
Prevoditelji često čeznu za dopuštenjima: gramatike, rječnika, priručnika, izvornih autorica i ciljnih čitatelja. Dugo traje dok sve te dozvole prikupimo, toliko dugo da nekad ni ne krenemo jer nam se proces čini pretežak i prekompliciran: razmišljamo zašto sve ne bismo trebali, zašto nismo dostojni, zašto će biti neizvedivo.
– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Nenad Stipanić – Život u topu kojeg nema
Ulomak iz novog romana Nenada Stipanića 'Život u topu kojeg nema' upoznaje nas s djedom, PTSP-ovcem iz Drugog svjetskog rata, koji unuka uči životnim vještinama: važnosti gimnastike, privikavanju na dim cigareta jer nalikuje gljivi nuklearne eksplozije, koju će kad naraste sigurno vidjeti, te o ratu koji, nažalost, i trideset pet godina kasnije i dalje ubija.
Tema •
31.12.2025.
Knjižni ekosustav : od središta prema rubu i natrag
Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.
Tema •
27.12.2025.
Knjige o nakladništvu: u potrazi za slabim karikama u lancu knjige
Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada se radi o sagledavanju i tuđih pozicija, a ne samo vlastite.
Kritika •
10.01.2026.
Ivana Bodrožić : Fikcija
Pod fikciju je doista moguće podvesti stvarne osobe, stvarna mjesta i stvarne događaje – moć je simulakruma neizmjerna i k tome reverzibilna (čega smo najzad svjedoci živeći naše odavno artificijelno, no ništa manje maligno poraće). To ipak ne znači da nam interpretativnoj centrifugi podvrgnuta poznata materija neće dosaditi, pa i početi ići na živce.
Kritika •
21.12.2025.
Marina Šur Puhlovski : Adam
Iako biobibliografske podudarnosti upućuju na autobiografsku narav teksta, ime koje nosi pripovjedačica (a ne nosi autorica) upućuje na dadaistički readymade princip prenamjene neumjetničkog u umjetnički proizvod (sjetimo se primjerice 'Fontane' Marcela Duchampa), a u manjoj mjeri na navedeni utisak utječu i rečeni, iz 'stvarnog svijeta' moguće integrirani dnevnički zapisi i pisma.
– Nove knjige - Fraktura i Bodoni –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Tema •
18.09.2025.
Kultura i showbuzz u istom košu
Dakako, treba ići ukorak s tehnologijom i globalizacijom, novo vrijeme nosi svoje, a još više odnosi. Sve više stručnih tema prate novinari opće prakse, jer je novinarstvo mahom postalo korporacijski imperij u kojem se zapošljava jeftina radna snaga koja će prepisivati umjesto pisati te bojati vijesti raznim afektima.
PODCAST •
21.02.2025.
PODCAST: Srđan Sandić – Ljubav je glagol
Zbirka poezije +Ljubav je glagol' Srđana Sandića kroz ljubavne susrete, razočaranja i žudnje rastvara i dekonstruira naše ideje o odnosima – partnerskim i roditeljskim. Arhitekture ljubavi i zaljubljenosti suočavaju nas sa samoćom, i s usamljenošću, i onim što jesmo i nismo. Upravo na tom mjestu, u prostoru suočavanja, klijaju ove pjesme.
PODCAST •
04.02.2025.
PODCAST: Ena Katarina Haler – Nevini
Roman sadrži mnogo nasilja, boli i crnih i nimalo jednostavnih tema, ali u njegovoj su srži, ističe autorica, ljubav, blagost i nevinost. Premda fikcija, Haler vjeruje da će se mnogi prepoznati u situacijama i likovima jer, njen zadatak kao posrednika između priče i stvarnosti je bio približiti taj svijet onima kojima nije tako blizak...
Vijest •
23.04.2025.
Stagnacija ili pad - preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2025.
Istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je za Noć knjige provedeno u ožujku 2025. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 37% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 22% anketiranih. Veslamo li (u kojem smjeru?) ili lutamo zarobljeni na bonaci, u očekivanju neke struje da nas ponese?
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Rebbeca Mikulandra
Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno
Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Lila Prap : Djeca nisu umanjeni odrasli, nego osobe za sebe
Humor mi je jako važan, osobito kad pred sobom imaš djecu koja su možda sramežljiva, pred njima se napraviš malo bedast, kažeš neki pogrešan odgovor i daš im priliku da te isprave. Humor služi da se opuste, da se otvore, da započne komunikacija. To je ključno ako želimo s djecom razgovarati ravnopravno i slobodno.
