Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 05.06.2019.

Konferencija o arhiviranju weba - povodom 15. obljetnice postojanja Hrvatskog arhiva weba
Održava se
06.-07.06.2019.

U zagrebačkom Hotelu Westin 6. i 7. lipnja 2019. godine održat će se Konferencija o arhiviranju weba – Web Archiving Conference (WAC), koju u povodu 15. obljetnice postojanja Hrvatskog arhiva weba (HAW) organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Konzorcijem za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja – IIPC. 
 
U dva dana bogata programom (šest tribina, četiri radionice, 36 izlaganja i šest posterskih izlaganja) govorit će se o najnovijim svjetskim dostignućima u razvoju tehnologija, pomagala, standarda i iskustva za arhiviranje internetskog sadržaja. 
 
Na konferenciji će govoriti izvršni direktor Europeane Harry Verwayen, viša predavačica i jedna od utemeljiteljica Digitalnoga laboratorija na Otvorenome učilištu u Izraelu dr. sc. Anat Ben-David kao i više od 130 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz uglednih ustanova i organizacija kao što su Internet Archive, Stanford University, Library of Congress, Massachusetts Institute of Technology, The British Library i mnogi drugi. 
 
Uoči konferencije, 5. lipnja 2019. u Hotelu Westin održava se i Godišnja skupština Konzorcija za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja, utemeljenog 2003. godine na poticaj nacionalnih knjižnica Australije, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Italije, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Kongresne knjižnice i poznate mrežne platforme Internet Archive, a čija je članica od 2008. godine i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
 

15 godina Hrvatskog arhiva weba (HAW)

Hrvatski arhiv weba uspostavljen je u rujnu 2004. godine u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Među prvim arhiviranim stranicama bile web stranice Vjesnika, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije. Hrvatska je tada bila jedna od desetak zemalja koje su krenule s arhiviranjem nacionalnog weba pohranjujući građu koja predstavlja dio hrvatske nacionalne, kulturne i znanstvene baštine (news portali, blogovi, web-sjedišta ustanova, udruga, događaja, klubova, znanstvenih projekata, stručnih i znanstvenih časopisa i knjiga).
 
Do 2011. godine pohranjivala se prethodno identificirana građa na temelju kriterija utvrđenih od same Knjižnice. Od te godine NSK (uz dnevna i tjedna arhiviranja) jednom godišnje pobire (harvestira) sve javno dostupne sadržaje na nacionalnoj domeni (.hr). Prateći svjetske trendove, provode se i arhiviranja sadržaja koji se odnose na posebnu temu ili događaj od općeg nacionalnog  značaja kao što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, povijesni i sportski događaji,  prirodne katastrofe… Posljednje osmo pobiranje weba provedeno je koncem 2018. i početkom 2019. godine, a posljednja tematska pohranjivanje odnosila se na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. u Rusiji i nedavno održane europarlamentarne izbore.  
 
Danas je u HAW-u 7500 naslova odnosno 65 000 arhiviranih primjeraka, koji zajedno s harvestiranjima vršne .hr domene zauzimaju 50 TB diskovnog prostora. Arhivirana građa javno je dostupna i može se pretraživati po bilo kojoj riječi iz naslova, URL-a te po ključnim riječima, a omogućeno je i složeno pretraživanje. Sadržaj je moguće pregledavati i prema predmetnim područjima i abecedno na http://haw.nsk.hr/. Kao jedini arhiv weba, Hrvatski arhiv weba moguće je pretraživati i u Europeani, najvećoj europskoj digitalnoj baštinskoj zbirci. 

Povijest arhiviranja weba u svijetu seže u 1996. godinu kada je s arhiviranjem weba započela međunarodna organizacija Internet Archive, čija je arhiva weba dostupna putem Wayback Machine danas najveći arhiv sadržaja objavljenih na Internetu s više od 350 bilijuna web stranica, 20 milijuna knjiga i tekstova, 4.5 milijuna audio zapisa, 4 milijuna video zapisa i 3 milijuna fotografija. Nakon njih ubrzo je s arhiviranjem weba započelo i nekoliko nacionalnih knjižnica – među prvima Australija, Švedska i Novi Zeland. 

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –