Znanstveni skup 'Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive. Hrvatska i inozemna iskustva'

Održava se
06.12.2019. u 14h

Znanstveni kolokvij “Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive. Hrvatska i inozemna iskustva“ održat će se u petak, 6. prosinca 2019. u 14 sati na Filozofskom fakultetu (A 118) u Zagrebu.

Znanstveni skup zamišljen je kao prvi u nizu susreta na kojima će se raspravljati o mjestu povijesti u javnom prostoru kao i o politici povijesti u svim njezinim aspektima. Ovaj prvi susret za cilj ima poticanje rasprava unutar historiografske struke i u široj javnosti, o manifestacijama povijesti prisutnima u javnom prostoru, mjestu povijesti u društvu i ulozi povijesne i drugih srodnih struka u oblikovanju službene politike povijesti.

Raspravljat će se o javnoj povijesti kao području javne djelatnosti i temi historiografskih istraživanja i njezinom mjestu u obrazovnom sustavu, odnosno o javnoj povijesti kao  znanstvenoj i stručnoj disciplini.

Posebno je važna, a i iznimno prisutna pojava povijesti u politici. Stoga će politika povijesti, napose u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama, biti u fokusu analize. Analizirat će se trenutno stanje i raspravljati o ulozi i odgovornosti povjesničara u oblikovanju javno-povijesnih sadržaja i politike povijesti. Nastojat će se steći širi uvid u domaća, ali i u neka inozemna iskustva koja bi mogla biti temelj boljega razumijevanja uloge povijesti u javnom životu.

Povijesni sadržaji značajan su element u turističkoj ponudi svake zemlje te bivaju često korišteni u svrhu podizanja turističke atraktivnosti gradova i regija, pri čemu je upitno koliko se u oblikovanju tih sadržaja poštuju povijesne spoznaje odnosno jesu li stručnjaci,  povjesničari i drugi, uključeni u njihovo oblikovanje.

14 :00 Otvorenje kolokvija

Uvodna riječ: Magdalena Najbar-Agičić

 
14:15 1. dio

Stevo Đurašković: Rezolucije o europskom sjećanju kao (po)grešan način suočavanja s prošlošću

Magdalena Najbar-Agičić: Znamo li učiti na tuđim iskustvima?: politika povijesti u Poljskoj

Vlatka Filipčić Maligec: Povijest Jugoslavije u hrvatskim muzejima

Željko Krušelj: Kultura sjećanja i politika povijesti na lokalnoj razini: slučaj Koprivnica

Aleksandar Jakir: Prijedlog „Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima“ i „kultura sjećanja“

16:00 Pauza

16:15 2. dio

Karlo Jurak: Povijest između iskustva, interpretacije i istine – primjer Dana pobjede 5. kolovoza u Hrvatskoj

Nikola Tomašegović: Povijest ostavljena stručnjacima? Primjer Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima

Snježana Koren: Odgovornost povjesničara za javnu upotrebu povijesti: slučaj kurikuluma povijesti

Ivica Miškulin: „Za dom spremni”, „Tito nije bio diktator”: (neki) hrvatski povjesničari i demokratska svijest danas

Branimir Janković: Jesu li politike povijesti i povjesničari (su)odgovorni za napade na Srbe u Hrvatskoj?

18:00 Zaključna rasprava

U prilogu se uz program nalazi i knjiga sažetaka planiranih izlaganja (pdf).

Organizira: Kliofest, udruga za promicanje kulture povijesti