Knjiga "Dnevnik ustremljen nedostižnom" jedinstven je poduhvat u hrvatskoj znanosti o književnosti.

Prvo, riječ je o analizi izvornog i još neobjavljenog dnevnika Divne Zečević koji se sastoji od goleme količine materijala: 6.288 rukom pisanih stranica nastalih od 1961. do 2006.

Autorica je tu obimnu građu analizirala s poštovanjem i razumijevanjem, izlučujući iz nje niz najvažnijih tematskih područja koja je zatim teorijski uokvirila i analizirala.

Drugo, autorica je ponudila sustavnu teorijsku raspravu o žanru dnevnika (s primjerima iz njegove povijesti) kakve dosad nije bilo u hrvatskoj znanosti o književnosti. Teorijski uvidi o dnevniku povezani su s uvodom u područje proučavanja ženske povijesti i povijesti svakodnevice, područja itekako aktualnog u suvremenim društveno-humanističkim znanostima.

Treće, uz teorijski okvir i tekstualnu analizu autorica je zadnje poglavlje napisala služeći se hibridnom formom u okviru koje se znanstveni pristup isprepleće s vlastitom autobiografijom (tzv. sim-gine-grafija). Tim je “eksperimentom” uvjerljivo ukazala na sličnosti koje postoje između ženskih života u različitim vremenskim razdobljima: u 19. stoljeću (Dragojla Jarnević), 20. stoljeću (Divna Zečević) te danas (sama autorica).

Četvrto, izvrsno poznajući područje kojim se kreće, autorica je nastavila, ali i otvorila raspravu o nizu važnih i aktualnih pitanja za suvremenu književnu znanost i feminističku teoriju: o odnosu teksta i stvarnog života, o dnevniku kao “ženskom” žanru, o mjestu osobnog, privatnog, emocionalnog u znanstvenom diskurzu te o odnosu feminističke teorije i aktivističke prakse.

( iz recenzije Maše Grdešić )

Ova temeljito prerađena i nadopunjena doktorska disertacija Marije Ott Franolić prva je studija u Hrvatskoj koja dosljedno slijedi princip standpoint feminizma, to jest koja pokazuje kako transgeneracijsko iskustvo žena intelektualki može poslužiti kao solidan temelj za konstrukciju “utjelovljenog” i “pozicioniranog” ženskog znanja koje se opire hegemonijskim epistemološkim zasadama u srcu (post)moderne humanistike.

Riječ je nadahnutoj, kompaktnoj i nadasve angažiranoj knjizi koja daje novi zamah feminističkoj književnoj kritici, feminističkoj historiografiji i interdisciplinarnim studijama svakodnevice i pripovijedanja o životu. (...) Znanstvena izvornost ovog djela jest u pokušaju da se književnoteorijski i kulturnohistorijski, uz jasnu feminističku orijentaciju, definira i interpretira žanr osobnih ženskih dnevnika na primjeru dnevnika D. Jarnević i D. Zečević uz komparativnu usporedbu s drugim oglednim dnevnicima svjetske literature (Woolf, Plath, Cvetaeva, Sontag, Kafka, Ballard, Frisch i dr.).

Na taj je način usustavila model privatnog dnevnika te odredila njegovo mjesto i sociokulturnu relevantnost u kontekstu europske i hrvatske književnosti te hrvatske kulture općenito. Autorica je pritom afirmirala i interdisciplinarni pristup istraživanju ženskih autobiografskih tekstova te pokazala informiran uvid ne samo u književnoteorijske i književnopovijesne nego i kulturološke, povijesne, političke, pravne, gospodarske i ine informacije i stručnu literaturu.

( iz recenzije Renate Jambrešić Kirin )

Marija Ott Franolić (1979.) nezavisna je književna kritičarka i teoretičarka. Studirala je ruski jezik i komparativnu književnost, a doktorirala na ženskim autobiografskim tekstovima i ženskoj povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Teorijski se bavi povezanošću čitanja, mišljenja i empatije. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture. Vodi projekte poticanja čitanja i drži predavanja o važnosti čitanja diljem Hrvatske. Na portalu Moderna vremena preporučuje kvalitetne slikovnice. Autorica je knjige "Dnevnik ustremljen nedostižnom: Svakodnevica u ženskim zapisima" (Disput, 2016.). Piše književni blog Tekstovnica. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.