Autorica svjetskih bestselera „Jedi, moli, voli“ i „Signatura svih stvari“ Elizabeth Gilbert vraća se romanom smještenim u kazališni svijet New Yorka 1940-ih i 1950-ih godina koji pršti glamurom, avanturama i putenim aferama.

Godina je 1940. Devetnaestogodišnju Vivian Morris upravo su izbacili s elitnog ženskog koledža Vassar. Roditelji je šalju u New York k teti Peg, koja vodi posrnulo kazalište na Manhattanu: Teatar Ljiljan. U Ljiljanu Vivian otkriva boemski način života i potpuno je očarana tim šarolikim, nesputanim i nekonvencionalnim svijetom. Ondje uči što znači biti drugačija. Ona i kazališne zabavljačice, mlade, glamurozne i nerazdvojene, osvajaju grad.

No kad Vivian učini pogrešku koja je izazvala velik skandal, njezin život potpuno se preokreće i trebat će joj godine da shvati što je to zapravo bilo i što je značilo. U međuvremenu dogodio se i rat.

Sad već u poodmaklim godinama života, Vivian kazuje svoju priču i prisjeća se tih davnih događaja koji su je promijenili i u konačnici je doveli do ljubavi njezina života; ljubavi različite od svih drugih. „Bilo kako bilo, u nekom trenutku svog života žena se naprosto umori od toga da se stalno stidi same sebe. Nakon toga slobodna je postati ona koja uistinu jest“, govori Vivian.

„Grad djevojaka“ izvrsno je ispripovijedana priča s fascinantnim ženskim likovima – višeslojno i emocionalno slavlje ženskosti! Roman je to o osudi, ali i o slobodi žena da izaberu život kakav žele i uživaju u njemu – „jer život je opasan i prolazan te stoga nema smisla uskraćivati si užitak ili pustolovinu dok si ovdje“.

Sjajan roman… Grad djevojaka otvara velika pitanja o rodu, obitelji koju sami izabiremo i o tome što znači biti žena. – Marie Claire

Glamurozan i seksi roman… Ovo je priča koja osvaja, s jakim i hrabrim ženskim likovima. Radikalno i osvježavajuće. – Sunday Times

Elizabeth Gilbert rođena je 1969. godine u Waterburyju u američkoj državi Connecticut. Na New York University studirala je političke znanosti. Nakon završenog studija putovala je Amerikom radeći kao konobarica i prikupljala teme za svoje kratke priče koje su objavljene u zbirci "Pilgrims". Već s prvom knjigom postiže uspjeh – "Pilgrims" su bili u užem izboru za nagradu PEN/Hemingway. U New Yorku započinje novinarsku karijeru i radi za Spin, GQ i New York Times Magazine. Njezin članak objavljen u magazinu GQ o iskustvu konobarenja na Lower East Sideu poslužio je kao osnova za scenarij filmskog hita "Djevojke iz Coyote Bara" (Coyote Ugly).

Godine 2000. objavljuje prvi roman "Stern Men" (priču o krvavim sukobima dva ribarska klana na udaljenim otocima u zaljevu Maine) koji je New York Times uvrstio na listu važnih knjiga objavljenih te godine. Dvije godine kasnije objavljuje publicistički naslov "The Last American Man" (istinitu priču o Eustaceu Conwayu, osebujnom promicatelju suživota s prirodom) koji je bio u finalu izbora za dvije prestižne nagrade – National Book Award i National Book Critics Circle Award. Svjetsku slavu stekla je objavljivanjem memoara "Jedi, moli, voli" iz 2006. godine, koja je objavljena na više od trideset jezika te prodana u više od osam milijuna primjeraka širom svijeta. Nakon knjige "Jedi, voli, moli", objavljuje njezin svojevrsni nastavak "Sudbonosno da". U 2013. roman "Signatura svih stvari" postigao je također velik uspjeh, a 2015. objavljuje bestseler "Velika magija", nastao na osnovi govora s TED-ove konferenciji o životu ispunjenom svrhom i kreativnošću koji su pogledali milijuni ljudi.

Roman "Grad djevojaka" objavljen je 2019. godine i odmah po objavljivanju uvršten je na listu najprodavanijih naslova New York Timesa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.