Dmitrij Sergejevič Merežkovski
Smrt bogova : (Julijan Otpadnik)
- Nakladnik: Euroknjiga
- Prijevod: Nikica Mihaljević
- 10/2008.
- 324 str., meki uvez
- ISBN 9789537099367
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ruski pjesnik, prozaist i kitičar Dmitrij Sergejevič Merežkovski (1865. – 1941.) najpoznatiji je po svojim povijesnim romanima, a “Sumrak bogova” prva je knjiga njegovog najpoznatijeg povijesnog romana – trilogije “Krist i Antikrist” (“Julijan Apostata”; “Leonardo da Vinci”; “Petar i Aleksej”).
***
Julijan Otpadnik (Apostata), rođen je u Carigradu 17. XI. 331. ili 332. Umro je 26. IV 363. od posljedica ranjavanja prilikom opsade perzijskoga grada Ktesifonta. Nećak je rimskoga cara Konstantina Velikog. Kao namjesnik Galije pobijedio je Alemane kod Argentoratuma u kolovozu 357. i tako oslobodio tu rimsku provinciju u kojoj je potom proveo niz administrativnih reformi. Rimski su ga vojnici u Galiji 360. proglasili za cara, a smrt Flavija Julija Konstancija 361. godine samo je potvrdila tu odluku vojske.
U mladosti učitelj mu je bio neoplatonist Maksim Efeški koji mu je usadio ljubav prema helenskoj mudrosti i helenskim bogovima. Ogorčeni je protivnik kršćanstva (zato je dobio naziv apostata, otpadnik). Kao rimski car 361. proglasio je izjednačenje politeizma i kršćanstva, a nakon toga podupirao je razne kultove (Mitrin, Helijev). Prognao je sv. Atanazija i prakticirao je neoplatonski misticizam.
U sačuvanim govorima i poslanicama razrađuje svoje teološke nazore i vjerskopolitički program obnove politeizma.
***
Julijan Otpadnik (Apostata), rođen je u Carigradu 17. XI. 331. ili 332. Umro je 26. IV 363. od posljedica ranjavanja prilikom opsade perzijskoga grada Ktesifonta. Nećak je rimskoga cara Konstantina Velikog. Kao namjesnik Galije pobijedio je Alemane kod Argentoratuma u kolovozu 357. i tako oslobodio tu rimsku provinciju u kojoj je potom proveo niz administrativnih reformi. Rimski su ga vojnici u Galiji 360. proglasili za cara, a smrt Flavija Julija Konstancija 361. godine samo je potvrdila tu odluku vojske.
U mladosti učitelj mu je bio neoplatonist Maksim Efeški koji mu je usadio ljubav prema helenskoj mudrosti i helenskim bogovima. Ogorčeni je protivnik kršćanstva (zato je dobio naziv apostata, otpadnik). Kao rimski car 361. proglasio je izjednačenje politeizma i kršćanstva, a nakon toga podupirao je razne kultove (Mitrin, Helijev). Prognao je sv. Atanazija i prakticirao je neoplatonski misticizam.
U sačuvanim govorima i poslanicama razrađuje svoje teološke nazore i vjerskopolitički program obnove politeizma.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
