Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Edo Popović

U Velebitu

  • Nakladnik: Libricon
  • 03/2013.
  • 144 str., meki uvez
  • ISBN 9789535575276
  • Cijena: 99.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

"U Velebitu" je transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavina putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira. Hodajući istim onim stazama kojima su dvadesetih godina prošlog stoljeća hodali Hirtz, Simonović i Poljak, autor bilježi vlastita iskustva i zapažanja uspoređujući ih s iskustvima i zapažanjima Miroslava Hirtza, ali i dvojice velikih poznavatelja Velebita iz druge polovice 20. stoljeća, Sergeja Forenbachera i Ante Rukavine.

U prvoj polovici 20. stoljeća Velebit je vrvio životom. Na južnim padinama planine nalazila su se brojna naselja, a stočari su u proljeće gonili stada ovaca na vršne dijelove planine i do jeseni boravili u svojim stanovima. Početkom 20. stoljeća Velebitom je krstarila i ondašnja društvena elita – Ljudevit Rossi, austrijski oficir i jedan od najznačajnijih hrvatskih botaničara; Josip Poljak, stručnjak za geologiju krša i speleologiju te autor nenadmašnog „Planinarskog vodiča po Velebitu“ tiskanog davne 1929.; somborski liječnik i fotograf Radivoj Simonović koji je za sobom ostavio mnoštvo fotografija velebitskih stanovnika i pejzaža visoke etnografske i umjetničke kvalitete; a u to društvo spada i Miroslav Hirtz, profesor lovstva i zoologije, autor serije putopisa koji čine okosnicu knjige Ede Popovića "U Velebitu".

U stvaranju ove knjige velebitske staze autora vode od krških dolaca iznad ceste Obrovac - Gračac, krških polja južno od Tulovih greda, Velikog Rujna, Stapa i Konjskog na južnom Velebitu, do Lubenovca, Jezera, Zavižanske kotline i Babrovače na sjevernom Velebitu.

U knjizi "U Velebitu", koja se tematski nadovezuje se na predzadnje Popovićevo djelo "Priručnik za hodače", sudaraju se iskustva hodača planinom nekada i sada, razmišljanja Ede Popovića i Miroslava Hirza, fotografije Radivoja Simonovića rađene na staklu s fotografijama koje je digitalnom kamerom snimio današnji hodač, a kroz odnos čovjeka i planine preispituje se smjer u kojemu ide suvremeno društvo.

Na Facebooku možete pratiti dnevnik, slikovno-tekstualni blog "U velebitu."

Edo Popović rođen je 1957. u Livnu, u Bosni i Hercegovini. Od 1968. živi u Zagrebu. Studirao komparativnu književnost i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik knjiž. časopisa Quorum (1985–90), surađivao u Poletu i Studentskom listu. Radio kao profesionalni novinar (1991–99); istaknuo se serijom reportaža s hrvatskih i bosansko-hercegovačkih ratišta. Od 2000. djeluje kao profesionalni književnik i urednik u izdavačkim kućama.

Prvu knjigu priča "Ponoćni boogie" objavio je 1987; u toj prozi urbanog pejzaža (K. Bagić) glavni lik je autsajder koji se probija labirintima grada. Česte su reference iz glazbe, filma i književnosti, a na razini teksta naglo se smjenjuju dijalozi, unutarnji monolozi, poetizirani fragmenti i izravan govor, čime se krše književne konvencije.

Nakon duže stanke objavio je zbirku priča San žutih zmija (2000), koja se zasniva na iskustvu ratnoga reportera. U autobiografskoj prozi Kameni pas (2001) izmjenjuju se dnevničke, putopisne i memoarske dionice. Novele "Koncert za tequilu i apaurin" (2002), "Plesačica iz Blue Bara" (2004) i kratki roman "Dečko, dama, kreten, drot" (2005) objavio je i kao trilogiju "Igrači" (2006). U suradnji s crtačem I. Hofbauerom objavio je pet svezaka ilustriranih kratkih priča ("Klub", "Ako vam se jednom na vratima...", "Gospa od Bluda", "Betonske priče", "Dvije priče"), te zbirku "Tetovirane priče: i pjesme" (2006).

U romanu "Izlaz Zagreb jug" (2003) također se bavi kvartovskom mitologijom zagrebačkih Utrina i tamošnje tržnice, kao stjecišta sudbina stanovnika toga naselja. God. 2007. objavio je roman "Oči", narativno najkompleksniji u opusu, u kojem svoju kvartovsku mitologiju uklapa u složeniju strukturu i zaokružuje priču u formu svojevrsnoga Bildungsromana, u kojem je glavnome junaku posudio i neka vlastita životna iskustva. God. 2009. objavio je Priručnik za hodače, knjigu o hodanju, pisanju i prirodi.

Godine 2011. objavljuje roman "Lomljenje vjetra", a obilježavajući 25 godina od objave Ponoćnog boogieja izlazi novo, dopunjeno izdanje te kultne zbirke 80-ih godina prošlog stoljeća "Ponoćni boogie i druge priče" (2012). Knjigom "U Velebitu" (2013) ispisuje transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavinu putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira.

Roman "Mjesečev meridijan" objavljuje 2015., i u njemu preispituje vrijednosti koje su suvremena ekonomija i tehnologija dovele u pitanje, a to su dijelom zaboravljene vrline poput solidarnosti, prijateljstva, odgovornog roditeljstva, prirodnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –