Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 28.10.2018.

Monika Herceg dobitnica Nagrade 'Fran Galović' za zbirku poezije 'Početne koordinate'

Galovićeva jesen 2018.

Jubilarno 25. izdanje Međunarodnog festivala književnosti “Galovićeva jesen” održano je od 23. do 28. listopada u Koprivnici. Povjerenstvo za dodjelu Nagrade 'Fran Galović' 2018. za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta od 61 knjige pristigle na natječaj prvo je odabralo 10 finalista, među kojima su bili suvremeni klasici te autori srednje i mlađe generacije, kajkavci i čakavci, pjesnici i prozaici, postmodernisti i tradicionalisti, itd. 

Kao i nekoliko prošlih godina, o dobitniku nagrade glasovali su i čitatelji u knjižnicama u Koprivnici, Križevcima, Đurđevcu, Virju, Ludbregu te na Sveučilištu Sjever, a najviše glasova dobio je upravo jedini roman među finalistima – "Divljakuša" Marine Šur Puhlovski. No, koliko god poštivalo preferencije čitatelja, prosudbeno povjerenstvo ove godine ipak – i to po prvi puta – nije u potpunosti dijelilo njihovo mišljenje.

Naime, jednoglasnom odlukom prosudbeno je povjerenstvo svoje povjerenje dalo zbirci poezije "Početne koordinate" Monike Herceg.

Nagrada „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike i/ili identiteta cijenjena je na nacionalnoj razini. Nagrada se sastoji od plakete, kipića s likom Frana Galovića i 10.000 kuna.


Od 2017. godine Organizacijski odbor festivala odlučio je da će i Nagradu “Mali Galović” podići na nacionalnu razinu te je ove godine na natječaj pristiglo 107 radova iz cijele Hrvatske. Povjerenstvo je imalo vrlo nezahvalan zadatak da između 8 finalista izdvoji troje najboljih.  Dobitnice nagrade „Mali Galović 2018“ su Klara Thavenet, Rebeka Crnoja i Lorena Golub.

Obrazloženje prosudbenog povjerenstva (izvadak)

Monika Herceg

Početne koordinate Herceg Monika

Radi se prvoj knjizi mlade pjesnikinje iz Siska, sa životnom adresom u Zagrebu. Kao prvonagrađenu na natječaju Goranova proljeća za mlade pjesnike, knjigu je objavilo Studensko kulturno-umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić iz Zagreba, urednik Slađan Lipovec. Inače, osim spomenute nagrade Goran za mlade pjesnike, zbirka je dobila i nagradu Kvirinovih pjesničkih susreta za mlade autore, a za novi poetski rukopis autorica je dobila i Nagradu Na vrh jezika za mlade pjesnike. Tako se ova Galovićeva nagrada pridružuje sada već nizu potpuno zasluženih nagrada ovom iznimnom pjesničkom glasu koji vraća vjeru u poeziju u nesklonim joj vremenima.

Na najbolji način svjedoči to sama zbirka "Početne koordinate", koja se čita kao uzbudljiva priča o jednom zavičaju i jednoj obitelji. Naime, infantilizirani ženski subjekt u zbirci zaputio se „stazom prohodnom rijetkima“, kako sama nagovješćuje u uvodnoj pjesmi, stazom evociranja osoba i događa vlastitog djetinjstva, pa čak i vlastite pretpovijesti, što je vidljivo kroz tematiziranje sudbina prabaka i pradjedova, i to ne slučajno, nego zato što njihovo nasljeđe živi i danas, bilo u vidu „nasljednih osobina“ ili „nasljednih bolesti“, ili pak pojedinih, uglavnom iracionalnih vjerovanja zavičajne joj ruralne sredine („pamtimo da treba paziti na daždevnjake / oglušit ćemo ako ih nagazimo / pamtimo da zmije treba pustiti da prođu / ako nam pripriječe put / one gutaju stvorove lukavo“).

No, središnje su ličnosti njezine priče ipak neposredni pretci, otac i majka te djed i baka, kao i njezina braća, čije su živote često posjećivali nesreća, bolest i ludilo, ali i smrt, što je, unatoč tome što sve to promatra naizgled rezervirano i neutralno, pa i djetinje naivno, ipak ostavilo rane i na samoj poetskoj komentatorici, koja u jednom trenutku mora zaključiti: „trebalo nas je / podmazivati  s više toplih riječi (…) i bilo je teško zarasti bez topline“ (zbližavanje sa zemljom). Nedostatak te obiteljske „topline“, odnosno nemogućnost (emocionalnog) „zarastanja“, vjerojatno predstavlja onaj pokretački mehanizam koji je generirao temeljnu sumornu atmosferu zbirke, koja se – unatoč tome što je podijeljena na četiri poglavlja korespondentna godišnjim dobima – doima kao da se cijela ustvari odvija ujesen, u nekom polumraku, poluhladnoći: „u našoj kući… / žive ljudi koji su umrli // proljeće nikada ne ulazi“ (plodnost).

Motivi ostalih godišnjih doba tek povremeno nadiru u pojedinim pjesmama naizgled korigirajući taj temeljni osjećaj, pogotovo kroz opise tipičnih poljskih radova i drugih običaja ruralne joj zavičajne sredine, zbog čega pak, kao i zbog četveročlane godišnje dobne strukture s uvodnom i završnom pjesmom, te zbog svojevrsnog zlogukog osjećaja smrti koji nadsvođuje gotovo sve, pa i one ozarenije motive u zbirci, ova zbirka povremeno podsjeća na samog Galovića.

U svakom slučaju, Monika Herceg svojom zbirkom na potpuno inovativan, moderan, sadržajno punokrvan te jezično i stilski neviđeno raskošan, a još uvijek komunikativan način pristupa ustvari staroj temi zavičaja i djetinjstva, i to onog tradicionalnog, ruralnog, podarujući joj novo, cifrano ruho, čime u potpunosti zaslužuje nagradu koja nosi ime velikog joj prethodnika na tome području.

U ime prosudbenog povjerenstva, dr. sc. Mario Kolar, predsjednik

O festivalu

Književni festival „Galovićeva jesen“ organizira se u čast književnika Frana Galovića, rođenog u Peterancu kod Koprivnice. Prvi put organiziran je 1994. godine, tijekom godina izmjenjivali su se njegovi organizatori, a samim time i koncepcija festivala, u rasponu od zavičajne do međunarodne manifestacije.

Tijekom godina, „Galovićeva jesen“ izrasla je u najznačajniju književnu manifestaciju Koprivnice i Podravine. Podravsko-progorski ogranak Društva hrvatskih književnika aktivnije se uključuje u organizaciju “Galovićeve jeseni” 2009. godine, zahvaljujući čemu je manifestacija ubrzo dobila i međunarodni karakter – osim domaćih književnika, gosti Festivala postali su i strani književnici.

– Monika Herceg dobitnica Nagrade 'Fran Galović' –

Nagrada "Fran Galović" dodijeljena Moniki Herceg

Jubilarno 25. izdanje Međunarodnog festivala književnosti "Galovićeva jesen" održano je od 23. do 28. listopada u Koprivnici. Književni festival „Galovićeva jesen" organizira se u čast književnika Frana Galovića, rođenog u Peterancu kod Koprivnice. Prvi put organiziran je 1994. godine, tijekom godina izmjenjivali su se njegovi organizatori, a samim time i koncepcija festivala, u rasponu od zavičajne do međunarodne manifestacije.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –