David Whitehouse : Sunce - Biografija
Zacijelo se rijetko tko ikad ozbiljno zapitao kakva je, primjerice, veza između violine Antonia Stradivaria i sunčevih pjega? Britanski astronom i BBC-ov znanstveni suradnik David Whitehouse svakako jest.
Takvim i sličnim pitanjima bavi se njegova opsežna «biografija Sunca», koja čitatelja kroz 29 poglavlja vodi kroz povijest proučavanja središnje zvijezde našeg solarnog sustava, od uloge “zlatokose zvijezde” kao božanstva u kulturama starine, preko novovjekovna shvaćanja Sunca kao fizikalne tvorevine, do današnjeg predmeta intenzivnih interdisciplinarnih istraživanja.
Solidno stručno znanje i rezultate znanstvenih istraživanja Whitehouse pretače u zanimljiv i zabavan stil, čineći povijest Sunca pristupačnom i manje verziranom znatiželjniku. Posrijedi, dakako, nije “biografija Sunca” kao zvijezde, već neka vrsta antologije priča o njegovom spoznavanju, koje se, međusobno prilično jasno odijeljene, mogu čitati i zasebno.
Tematski raspon seže pritom od kulturno-povijesnih razmatranja, preko astrofizike do utjecaja Sunca na klimatske tokove i ljudsko zdravlje, ne zanemarujući ni uvijek pozitivnu ulogu Sunca u našoj tehnički visoko razvijenoj civilizaciji. Naposljetku, tu je i pokušaj prikaza budućnosti života na našem planetu, obasjanom Suncem, koje će se neizbježno pretvoriti u “crvenog diva” i prestati biti “prijateljem i životvorcem” Zemlje.
Do toga nam, srećom, preostaje još nekoliko milijardi godina, a kako se čini, šanse za spas civilizacije ni tada ne bi trebale biti baš sasvim ništavne. Dotad nam preostaju knjiga poput Whitehouseove “sunčeve biografije”, nakon koje, kako joj gotovo jednoglasno tepaju kritičari, naše viđenje Sunca neće više biti kakvo je bilo. Jer Sunce, poručuje implicitno Whitehouse, jest najvažnija zvijezda od sviju, ali je stoga još uvijek ne treba uzimati zdravo za gotovo.
A što je ono bilo sa Stradivarijem? Opisujući moguć utjecaj Sunčeve aktivnosti na Zemljinu klimu, koji trenutno u znanosti predstavlja itekako “vruću” temu, Whitehouse postulira vezu klime i kvalitete drva za izradu violina u 18. stoljeću, pa tako neizravno i utjecaj Sunca i njegovih pjega na legendarnu reputaciju majstorovih glazbala.
Nekom će se to možda učiniti izrazito smionom hipotezom, no povod razmišljanju svakako je dan.
( Tekst je prvotno objavljen u Jutarnjem listu )