Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Nenad Bartolčić ×

Razgovor • 17.01.2020.

Željko Žarak : Libricon zanima putopis kao književna forma, a ne kao izvještaj s putovanja ili slikovnica

Pogledajte samo te naslove - sve je dramatično, opasnosti prijete na svakom koraku, kreće se u avanture u Vijetnam, osvajaju se divlji vrhovi Alpa… sve je puno teških riječi, a uglavnom su besmislice. Ono što su pojedinci kod nas predstavili kao ultimativnu avanturu na svjetskom nivou dnevno radi dvadesetak golobradih Njemaca, Francuza ili Engleza.
Tema • 21.12.2019.

Koliko nam znače književne nagrade?

Za slabu percepciju književnih nagrada u javnosti dio krivnje ide organizatorima, a dio svakako treba pripisati i čestoj neinventivnosti nakladnika nagrađenih knjiga, koji gotovo da i ne pokušavaju na neki od dostupnih im marketinških načina osmišljenije komunicirati da imaju nagrađenu knjigu. Nevini nisu niti knjižari jer u knjižarama se rijetko može vidjeti neku knjigu jasno označenu da je dobila neku...
Razgovor • 18.12.2019.

Željko Međimorec : Antikvarijat nije samo mjesto prodaje knjiga, on je i mjesto odgoja

Antikvarijat razumijem i kao mjesto odgoja. Naime, nije rijedak slučaj da netko naprosto uđe u antikvarijat, bez posebnoga povoda i bez ciljane knjige ili knjiga koje će kupiti. I izađe s knjigom koju nije namjeravao uzeti, koju ste mu vi predložili, postavljajući se tako i u funkciju onoga koji odgaja.
Razgovor • 25.11.2019.

Gordana Farkaš Sfeci : Čvrsto vjerujem da su László Krasznahorkai i Karl Ove Knausgard budući nobelovci

Moramo stvoriti klimu da kad knjiga dobije nagradu Đalski ili Nazora ili Kamova ili novu nagradu Fritz... da to automatski diže interes i prodaju, s dobivenom nagradom knjiga je izdvojena, ona je već prošla određenu selekciju i tu se nema što više misliti, trebate je pročitati. Tako je vani, tko dobije Bookera ili Goncourta to se ništa više ne razmatra, kupuje se i čita, i to bi bilo predivno da se jednog...
Razgovor • 04.11.2019.

Dijana Bahtijari : TIM pressova izdanja mnogi sveučilišni profesori uvrštavaju u popise literature za svoje kolegije

S obzirom na to da je izdavanje knjige sve skuplje te da se na knjigu sve više gleda kao na luksuz, ne treba čuditi da nam je prije pet godina prosječna naklada bila oko 1000 primjeraka, prošle 750, a najveći se broj knjiga objavljuje u nakladi od 500 primjeraka. Za neke naslove to je visoka naklada, ali bi svako daljnje smanjivanje utjecalo na pojedinačnu cijenu i time potpuno zaustavilo prodaju.
Razgovor • 21.05.2019.

Maria Ksiluri : Sklona sam ne vjerovati ljudima koji kod kuće nemaju knjige

Na kraju, nakon što se prašina slegne, s ili bez nagrada, recenzija... ostajete sami s vašim djelom, tako da je bolje nastojati biti najbolji što možete. Drugim riječima: kad pišem, pišem ono što bih voljela čitati, u čemu osobno uživam u pisanju. Moje pisanje možda nije potrebno svijetu, ali potrebno je meni; ako mi prestane biti potrebno, onda nema razloga da nastavim raditi.
Razgovor • 13.05.2019.

Ivan Sršen i Darko Milošić : Sandorf nudi prepoznatljivost i posvećenost

Intenzitet medijske recepcije Sandorfa izuzetno se podigao prije tri-četiri godine, kada smo se ustalili na produkciji od približno dvadeset i pet knjiga godišnje. Tek tada su mediji i publika zaokružili sliku o Sandorfu, i sada iščekuju da ih svako malo Sandorf iznenadi s nekim novim provokativnim ili enciklopedijskim naslovom. Nije lako zadovoljiti ta očekivanja, ali je jako stimulativno.