Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 09.03.2018.

George A. Akerlof i Robert J. Shiller: Pecanje naivaca

George A. Akerlof i Robert J. Shiller: Pecanje naivaca

Pecanje naivaca Akerlof George A., Shiller Robert J.

"Pecanje naivaca: Ekonomija smicalica i prijevare“ je korisna knjiga. Puna praktičnih savjeta. Recimo, savjeta kod kupovine rabljenog auta. Ako kupujete polovni auto najvažnije je da niste žena ili crnac. Prema istraživanju koje je devedesetih u Americi proveo tim odvjetnika i ekonomista ispada da postoje sustavne razlike u cijenama na temelju rase i spola kupca. Statistika je pokazala da je prosječna cijena automobila za bijelce bila 246 dolara niža od ponuda za bjelkinje, 773 dolara niža od ponuda za crnkinje, i čak 2026 dolara niža od ponuda za crnce. U postocima, od crnkinja se tražilo 3,7 posto više od cijene automobila, a od crnaca 9 posto više.

Niti kupovina novog automobila nije bez rizika preplaćivanja. Prema istom istraživanju tu nije toliko posrijedi spolna i rasna diskriminacija. Glavni trik prodavača jest u ponudi servisiranja kupljenog auta. Ako to prihvatite – gubite. George A. Akerlof i Robert J. Shiller prepoznaju uobičajeno „pecanje naivaca“. Dvojica profesora ekonomije nisu za svoje Volvoe tražili nikakvu dodatnu opremu, nisu u zamjenu nudili rabljeni auto, i obojica su platila gotovinom. No obojica su potpisali da će prodavač održavati redovite servise automobila.

I tu su se upecali. Time su ušli u onih 10 posto mušterija na kojima prodavači zarađuju 50 posto dobiti. Akerlofov Nobel za ekonomiju iz 2001. i Shillerov Nobel za ekonomiju iz 2013. nije ih spasio stigme „naivaca“.

Čitajući njihov katalog smicalica i prijevare u suvremenoj ekonomiji čitatelj se može educirati o nekim od najraširenijih oblika „pecanja naivaca“ (sintagma zvuči benigno, ali vjerujte nije, posrijedi je često bezočna pljačka). No iza pričica iz auto-salona, pljačkama na kreditnim karticama, pecanju u politici, ili pecanju visokorizičnim obveznicama, stoji jasna poruka. Jedan dio slobodnog tržišta usmjeren je protiv naše dobrobiti. Jedan dio slobodnog tržišta izravno ugrožava nas kao pojednica. I pritom ne mislimo samo na farmaceutsku industriju i njeno trženje opasnih medikamenta ili duhansku industriju i njeno raspačavanje duhana. Slobodna tržišta zadovoljavaju naše potrebe, proizvode naše bogatstvo, ali prijete samim temeljima naše egzistencije i temeljima naše zajednice: konkretno, našoj osobnoj financijskoj sigurnosti, stabilnosti ekonomije u cjelini, našem zdravlju, i kvaliteti naše vlasti.


Možda to i nije bila primarna namjera autora no „Pecanje naivaca“ prikazuje nam slobodno tržište kao neprijateljski teritorij. Akerlof i Shiller svoju knjigu započinju primjerom Mollie, lasvegaške ovisnice o kockanju. Industrija kocke i sukladna zakonska regulativa od Mollie je učinila tužnu ljudsku spodobu. Da bi netko ostvario profit, ona mora izgubiti. Da bi se ekonomija „okretala“ Molllie mora živjeti u patnji osobe ovisne o kocki. Primjer je jednostavan, ali nije usamljen, i ne svodi se samo na industriju kocke već na čitav niz industrija slobodnog tržišta. 

Zapravo, na samu njegovu narav. Od trenutka kad kročimo na tržište, u vegašku kockarnicu, burzu dionica, banku, auto-salon, apoteku, ili običan dućan s prehrambenim potrepštinama, mi svoj život dovodimo u neki stadij ugroze: od toga da ćemo iz dućana izaći s namirnicama koje nam nisu bile potrebne, do toga da ćemo pasti u dužničko ropstvo ili na neki način ugroziti svoje zdravlje i dobrobit.

Slobodna tržišta zadovoljavaju naše potrebe, proizvode naše bogatstvo, ali prijete samim temeljima naše egzistencije i temeljima naše zajednice.

Jaka je to misao. Opasnosti slobodnog tržišta najčešće gledamo kroz pretjeranu eksploataciju prirodnih resursa i prekomjerno zagađivanje, kroz pogubnosti potrošačkog društva i opasnosti globalnih ekonomski kriza. Akerlof i Shiller navode neke od tih krupnih prijetnji. Ali upozoravaju i na one „sitne“: zbog vegaške industrije kocke neće propasti svijet, ali je sasvim sigurno propao Mollin život. Da bi se netko mogao kupati u bazenu ona je morala završiti na ulici; i još i sama za to biti kriva.

Akerlof i Shiller pozivaju na zaštitu Mollie, na regulaciju tržišta, zaštitu potrošača, ulogu države u kontroli slobodnog tržišta. Prema njima, tržišta ne rade uvijek savršeno, sve dok postoji nepravedna raspodjela prihoda i pecanje naivaca. I tu postoji potencijalna regulatorna uloga za vlast. Doba reforme (od 1890. do 1940., a i kasnije, sve do Reaganove administracije) pokazalo je da vlast može biti od koristi. Uglavnom, Akerlof i Shiller su popravljači sistema, vodoinstalateri. Uz konstantni nadzor i regulaciju tržišta možemo na oku držati njegove patologije, krpati tamo gdje curi. Ili barem možemo to pokušavati.

Jer kako i sami autori priznaju u samoj je prirodi slobodnog tržišta da pronalazi nove načine pecanja. Popis prijevara koje dvojica nobelovaca navode čini se korisnim. No on ne anticipira nove oblike prijevara. Niti zauvijek ukida mogućnosti ugrožavanja naših egzistencija. Slobodno tržište nije moguće u potpunosti obuzdati pozitivnom ulogom vlasti. Kad ulazimo na tržište mi smo u neprijateljskom okruženju. I nikakva regulacija i nadzor slobodnog tržišta ne može promijeniti njegovu temeljnu zloćudnu narav. To je najjača poruka „Pecanja naivaca“.


( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na portalu Moderna vremena zajednički je financiran od strane Modernih vremena i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )

Robert J. Shiller George A. Akerlof

Pecanje naivaca : Ekonomika smicalica i prijevare

  • Prijevod: Marija Perišić, Rudjer Jeny
  • Znanje 11/2017.
  • 304 str., meki uvez
  • ISBN 9789533436074
  • Cijena 306.00 kn

Još od Adama Smitha jedno od učenja ekonomije glasi da tržišta teže pronaći svoju vlastitu ravnotežu na način djelovanja tržišnih snaga nazvan 'nevidljiva ruka'. U ovoj knjizi, dvojica dobitnika Nobela, George A. Akerlof i Robert J. Shiller proturječe toj ideji i tvrde da su emocionalne i psihološke smicalice koje se koriste u procesu prodaje faktori koji oblikuju ekonomije i tržišta.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –