Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV / tportal.hr • 27.05.2016.

Priopćenje Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja

Cjelovita kurikularna reforma

Nakon što su Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme i njegov šesteročlani tim (Ružica Vuk, Branislava Baranović, Zrinka Ristić Dedić, Suzana Hitrec, Branka Vuk i Tomislav Reškovac) dali zahtjev za razrješenjem, resorni ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar njihov je zahtjev odbio, uz zaključak da reforma ide dalje.

Ubrzo nakon što se proširila vijest o ostavci Ekspertne skupine na internetu je organizirano potpisivanje peticije Podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi, a Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja na čelu s Nevenom Budakom, obratilo se javnosti putem priopćenja vezano za odluku članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kojom od ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara traže svoje razrješenje.


Prenosimo tekst priopćenja:


"Sa žaljenjem smo prihvatili odluku članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kojom od ministra Šustara traže svoje razrješenje. Nametanje novih članova Ekspertnoj radnoj skupini, po netransparentnim kriterijima i protivno proceduri propisanoj Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a koju je usvojio Hrvatski sabor, moglo je kao posljedicu imati samo časno i principijelno odustajanje dr. Borisa Jokića i njegovog tima od daljnjeg rada na organizaciji i vođenju kurikularne reforme.

Time se, međutim, ne dovodi u pitanje samo uvođenje novih kurikuluma u naš obrazovni sustav, nego se dovodi u pitanje ostvarivanje cjelovite Strategije.

Kurikularna reforma jedan je od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tijesno vezan uz ostalih sedam ciljeva koji međusobno čine nerazdvojivu cjelinu: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova; Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja; Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova i Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Bez ostvarivanja ostalih ciljeva Strategije, kurikularna se reforma ne može učinkovito provoditi, a bez valjane kurikularne reforme ostali ciljevi Strategije nemaju smisla. Nažalost, u ostvarivanju ostalih ciljeva izostala je bilo kakva podrška od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.

Valja naglasiti da je većina članova Ekspertne skupine za pripremu kurikularne reforme na čelu s Borisom Jokićem, od početka sudjelovala u izradi same Strategije i da je njihov angažman logičan i potreban za provedbu ove reforme, ali i ostalih ciljeva Strategije.

S druge strane, Strategija je naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na veleučilištima, pojedinim fakultetima i institutima i provodi se na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne izvještava sustavno. Iz izvještaja koje smo prikupili razvidno je da je u promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom i to iz svih njezinih segmenata.

Strategija je dobila i potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako istupi pojedinaca nastoje stvoriti suprotni dojam. Potporu Strategiji dali su Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Predstavnici izdavača znanstvene i stručne literature kao i predstavnici ustanova u sustavu obrazovanja odraslih izradili su 'podstrategije' za područja svojeg djelovanja. Hrvatska zaklada za znanost uskladila je svoje djelovanje sa Strategijom, a isto su učinila i Nacionalna vijeća za odgoj i obrazovanje, odnosno za ljudske resurse.

Važno je naglasiti kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od preduvjeta i temelja 'Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali' (ESF), odnosno njegovog tematskog cilja 'Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje'. Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti 511 milijuna eura kroz ovo programsko razdoblje. Posebno stručno povjerenstvo je u svojem planiranju uzelo u obzir potrebu povezivanja investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva Operativnih programa te ciljeva i mjera Strategije. Nažalost, s pripremom projekata se kasni, pa Hrvatska u ovoj godini neće biti u mogućnosti povući najveći dio raspoloživih sredstava. Do kašnjenja dolazi i zbog očite neefikasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O tome ovisi budućnost naše djece i budućnost Hrvatske. Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes."


Na žalost, uz Kurikularnu reformu još je jedna reformska strategija i dalje pod velikim upitnikom (točnije, nitko je od resornih ministarstava niti ne spominje!), a riječ je o Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja, koju je prošla vlada tj. Ministarstvo kulture propustilo dovršiti i uputiti na usvajanje. Pa kada se sve skupa zbroji, tada ispada da su rezultati istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj zapravo još i dobri u odnosu na to kakvi će vjerojatno biti iduće godine.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –